Duže od tri mjeseca prošlo je od parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, nakon kojih se opozicija odlučila za totalni bojkot parlamenta, ali se izlazak iz političke krize i dalje ne nazire. I dok se opozicija drži svojih uslova kako bi ponovo sjela u skupštinske klupe, vlast ne pokazuje volju da joj izadje u susret, ocjenjujući kako državne institucije nesmetano obavljaju svoju ustavnu funkciju. Sa adresa medjunarodne zajednice pak, sve češće stižu poruke da je neophodno da dvije strane postignu kompromis.
Iako rad crnogorskih državnih institucija nije paralisan, to što Skupština kao „hram demokratije“ radi sa pola snage, što je debata poslanika na plenumu i u radnim tijelima skoro zamrla, pa zakonodavna vlast odluke donosi ekspresno, izgleda kao smokvin list koji prikriva golotinju trenutnog funkcionisanja parlamentarnog političkog sistema Crne Gore. A u njemu ne učestvuju izabrani predstavnici gotovo polovine crnogorskih gradjana, pošto su se nakon izbora 16. oktobra prošle godine odlučili na potpuni bojkot parlamenta. Da bi se vratili u poslaničke klupe, podsjetimo, traže političko i pravno razjašnjenje tzv. pokušaja državnog udara na dan izbora, koji je prema stavu opozicije uticao na slobodno izjašnjavanje gradjana. Drugi uslov je održavanje prijevremenih, fer i slobodnih parlamentarnih izbora, zajedno sa predsjedničkim, najkasnije u martu sljedeće godine.
Od oba uslova, kako je za Radio Slobodna Evropa ponovio Dritan Abazović iz Gradjanskog pokreta URA, opozicija neće odustati.
“Mislim da su zahtjevi opozicije vrlo jasni i da su realno postavljeni. Da nijesu megalomanski i da su potpuno kompatibilni sa onim što su zakon i Ustav Crne Gore.“
Sa druge strane, predstavnici medjunarodne zajednice sve češće šalju poruke kako očekuju da se opozicija vrati u skupštinu. Prva prilika za to, kako je primijetio njemački ambasador Hans Ginter Matern, biće već kada se u parlamentu bude odlučivalo o članstvu Crne Gore u NATO. Tada bi, prema njegovim riječima, u poslaničkim klupama trebalo da budu predstavnici svih gradjana.
“Ali to je prije svega odluka crnogorske javnosti tj. crnogorskih gradjana. Oni treba da kažu svojim političkim predstavnicima da budu u parlamentu kada se o tom pitanju bude razgovaralo.“
I zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Hojt Brajan Ji, nedavno je u intervjuu za Glas Amerike, podcrtao važnost prekida opozicionog bojkota Parlamenta.
„Zaista se nadamo da će se opozicija vratiti u parlament. Takođe se nadamo da će vlada uspostaviti komunikaciju sa opozicionim političarima i da se započne ozbiljan konstruktivan dijalog o pitanjima i razlikama u stavovima.“
Da li je ovakvom izjavom Hojt Brajan Ji stavio do znanja da je loptica u dvorištu vlasti, koja treba da nadje kompromis sa opozicijom, pitali smo poslanika vladajuće Demokratske partije socijalista Predraga Sekulića.
“Činjenica je da ovo stanje ne može duže da traje. I loše je što kolege iz opozicije nijesu u parlamentu. Sa druge strane, uvjeren sam da će se ova, uslovno govoreći politička kriza odnosno bojkot parlamenta od strane kolega iz opozicije, veoma brzo riješiti. Već kada na proljeće budemo imali raspravu o ulasku Crne Gore u NATO. Naravno, ukoliko se nakon toga nastavi bojkot parlamenta, mislim da treba da pokušamo svi zajednički da nađemo izlazak iz te situacije. Ono što jeste problem, vrlo otvoreno, jeste činjenica da su kolege iz opozicije nakon izbora izašle sa ultimativnim zahtjevom.“
Dritan Abazović ocjenjuje kako međunarodna zajednica neće još dugo čekati skrštenih ruku da se deblokira politički život u Crnoj Gori. Očekuje pritiske na vlast u Podgorici, kako bi se dogovorila sa opozicijom.
“To je jedini logičan put i volio bih da bude tako. Zaista, ne mogu da tvrdim da će taj pritisak biti u dovoljnoj mjeri zastupljen, naročito kada imamo u vidu nova geopolitička kretanja u svijetu. Ali, najvažnija je tu odlučnost opozicije. Ako opozicija bude odlučna, siguran sam da će i međunarodna zajednica to shvatiti mnogo ozbiljnije, i da će onda taj pritisak na vlast rasti. Ovdje elementarna logika nalaže da ne treba ustupke tražiti od strane opozicije, nego od strane vlasti.“
Na kraju, kako buduća dešavanja u Crnoj Gori vide analitičari?
“Logično je povećano interesovanje međunarodne zajednice, jer je Crna Gora u ovom trenutku prevazišla uobičajenu poziciju periferije. Danas se u Crnoj Gori prelama isuviše mnogo interesa velikih sila da bi oni ostali indiferentni za zbivanja u zemlji“, kaže Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje, koja očekuje da će međunarodna zajednica preuzeti aktivniju ulogu u rasplitanju zamršenog političkog klupka u Crnoj Gori. No, u kom pravcu će sve da krene, saznaćemo nakon što se u Parlamentu bude glasalo o pristupanju Crne Gore NATO-u.
“NATO može, istovremeno, i ubrzati određene demokratske procese ali može voditi i u potpuno drugom pravcu ukoliko se to pitanje ne bude adekvatno politički adresiralo. Mi znamo da će Socijaldemokratska partija biti u skupštini tokom glasanja za NATO, i da poslije toga najavljuje ponovni izlazak. To suštinski jeste održavanje kontinuiteta bojkota parlamenta, ali nakon odluke o članstvu Crne Gore u NATO, ne treba isključiti kao mogućnost pojavu radikalnog izraza, koji bi predvodio Demokratski front, a gdje bi bojkot parlamenta postao sekundarni politički izraz.“
Facebook Forum