Nakon posjete Evropskog komesara za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johanesa Hana Podgorici u četvrtak, postalo je evidentno da Brisel traži kompromis vlasti i opozicije u rješavanju aktuelne političke krize.
Brisel jasno i od jednih i od drugih očekuje da se dogovore o povratku opozicije u parlament jer postojeće stanje, u kojem opozicija bojkotuje rad skupštine nije održivo.
Šta bi mogla da bude mjera kompromisa i da li je moguć?
Riječi Johanesa Hana i poruke crnogorskoj opoziciji koja bojkotuje rad parlamenta ali i predstavnicima vlasti, jasno ukazuju na pritisak Brisela da se politička kriza nastala poslije parlamentarnih izbora 16. oktobra riješi u duhu kompromisa:
„Mislim da za zemlju kandidata nije održivo stanje u kojem dio parlamenta, odnosno cjelokupna opozicija nije u parlamentu. Mislim da je to posebno važno za onaj dio stranaka koje su već izrazile svoju evropsku perspektivu. Strake u Vladi takođe imaju odgovornost da se pozabave ovim i da nađu način da ubijede opozicione partije da se vrate u parlament“, poručio je Han.
Premijer Duško Marković je poručio da je njegova Vlada spremna da uspostavi dijalog i da se opozicija vrati u parlament. On je opoziciji ponudio i mjesta u novoj Vladi:
„Želim da pošaljem jasnu poruku crnogorskoj opoziciji da želim, kao predsjednik Vlade ovu situaciju riješimo na obostrano zadovoljstvo“, rekao je Marković.
Podsjetimo, crnogorska opozicija odbija da se vrati u parlament jer smatraju da su izbori održani u atmosferi pokušaja terorističkog napada bili neregularni i neslobodni.
Nakon razgovora sa evropskim komesarom ponovili su stav da njihovog povratka u parlament nema bez ponavljanja izbora .
"Mislim da smo sada na tragu iste inicijative, kojoj je polazna osnova ponavljanje izbora, to je direktna inicijativa, ako znate da smo parlamentarnim dijalogom uspjeli u sličnim inicijativama, mislim da je tim prije sada neizbježno da se mora ići u ponavljanje izbora. Rekli smo u razumnom roku, razuman rok je sa predsjedničkim izborima, ima dovoljno vremena da se sve stabilizuje", kazao je lider SDP Ranko Krivokapić.
Osim administracije u Briselu, i Vlada Njemačka, kao vodeće članice Evropske unije zabrinuta je zbog činjenica da cjelokupna crnogorska opozicija bojkotuje rad parlamenta.
Ambasador Njemačke u Podgorici, Hans Ginter Matern je za Dnevne novine izjavio da Vlada u Berlinu sa zabrinutošću posmatra činjenicu, da je svega 42 od ukupno 81 poslanika prihvatilo mandat u Skupštini Crne Gore.
I dok javnost spekuliše o tome šta bi još bio mogući kompromis za povratak opozicije u parlament, na stolu su za sada dvije opcije – da opozicija eventualno prihvati ponudu premijera Markovića da uđu u Vladu, ili da vlast prihvati zahtjev opozicije o ponavljanju izbora.
Direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže za RSE da ponuda za ulazak opozicije u Vladu nije realna u postojećim okolnostima:
„U ovom trenutku smatram da je previše porušenih mostova između vlasti i opozicije da bi oni mogli ostvariti tu vrstu komunikacije i saradnje. Na žalost, i neki mali pomaci koji su napravljeni uspostavljanjem Vlade izbornog povjerenja po mnogo čemu su dovedeni u pitanje još uvijek nerazjašnjenim događajima u vezi sa slučajem navodnog terorističkog napada ili pokušaja državnog udara, u zavisnosti od toga kako ga ko naziva. Dok se to nerazjasni, makar na način koji je prihvatljiv opoziciji u smislu predstavljanja kredibilnh dokaza, mi ne možemo da govorimo o učešću opozicije u vlasti.“
Opcija o ponavljanju izbora je mnogo realnija, smatra Uljarević:
„Sve je izvjesnije da će se ići ka nekim vanrednim izborima a njihovo vezivanje za predsjedničke izbore je vrlo smisleno. To snižava cijenu samih izbora ali ti izbori nose prednosti i mane za obje strane. Potencijalno, oni mogu ići na ruku vladajućoj strukturi i to može da bude njihov motiv za prihvatanje takvih izbora. U svakom slučaju, vlast mora a napravi određeni ustupak jer je neophodno i prije tih izbora naći neki modalitet u kojem će se kreirati ambijent za pripremu izbora čiju zakonitost i legitimitet niko neće dovoditi u pitanje.“
Uljarević smo pitali i da li je zaočekivati da Brisel bude medijator u pregovorima vlasti i opozicije?
„Nijesam sigurna da možemo reći da će se Brisel pojaviti u ulozi medijatora ali mi već vidimo da Brisel pruža dobre usluge, kako se to diplomatski naziva. Mi svakako u nastupajućem periodu možemo očekivati aktivniju ulogu i Brisela i Vašingtona jer ni jednoj ni drugoj adresi nije u interesu da se nastavi dalja kriza u Crnoj Gori.“
Dodajmo da je za poslijepodne zakazan sastanak na kojem će predstavnici građanske opozicije prezentovati predstavnicima diplomatskog kora u Crnoj Gori izvještaj o dešavanjima u toku izbornog dana i pojasniti svoje razloge za bojkot rada skupštine.
Dodajmo da su danas u zgradi crnogorskog parlamenta lideri građanske opozicije prezentovali predstavnicima diplomatskog kora u Crnoj Gori izvještaj o dešavanjima u toku izbornog dana i pojasnili svoje razloge za bojkot rada Skupštine.
Facebook Forum