Italijanska premijerka Giorgia Meloni predstavila je plan o izgradnji pritvornih centara u Albaniji u koje će se slati migranati koje je pokupila obalna straža ili mornarica ove države. Predviđeni kapaciteti centara je mogućnost da prime 3.000 ljudi dnevno i obrade 36.000 aplikacija azilanata godišnje.
Međutim, kritičari u Italiji tvrde da je ovakav plan neizvodiv i potencijalno nezakonit, pišu svjetski mediji.
Pravne prepreke
Najavljujući plan za upravljanje prilivom migranata u Evropu na konferenciji za medije sa premijerom Albanije Edijem Ramom, Giorgia Meloni je u ponedeljak 6. novembra rekla da će tražiti da aplikacije za ostanak u Italiji budu obrađene u roku od 28 dana, a da će migranti kojima se odbije traženje azila biti deportovani.
Meloni je na vlast u Italiji došla prošle godine zahvaljujući obećanjima da će zaustaviti priliv migranata i pod velikim je pritiskom da iznađe rješenje za krizu, piše Times. Primjera radi, u Italiju je samo tokom 2023. ušlo novih 145.000 migranata u poređenju sa 88.000 tokom 2022.
Giorgia Meloni i Edi Rama na pres-konferenciji nakon potpisivanju sporazuma o migracijama u Palazzo Chigi u Rimu, 6. novembra 2023.
Opozicioni političari i advokati koji se bave pravima migranata u utorak, 7. novembra su se okupili kako bi izrazili sumnje u plan kojim bi se riješila kriza.
Nedavna uredba koju je izdala vlada Meloni dopušta zadržavanje migranata 28 dana, ali ovo se odnosi samo na migrante iz zemalja koje se smatraju sigurnim, poput Tunisa ili Nigerije. Prvo su kritikovali plan da prijave za azil budu obrađene u roku od 28 dana. "Sada je teško da se cijeli proces izvede za šest mjeseci, tako da 28 dana zvuči nemoguće", rekao je Pietro Pustorino, profesor međunarodnog prava sa Univerziteta Luiss u Rimu.
- Dogovor o migrantskim centrima u Albaniji je model za budućnost, kaže Meloni
- Ministri EU nakon napada pozivaju na oštriju politiku useljavanja
Guido Savio, advokat za migracije, prenosi Times, rekao je da italijanski zakon zahtijeva da migranti imaju pristup advokatima i prevodiocima, a da slučajeve azila moraju rješavati sudije, postavljajući pitanje da li Albanija može da garantuje sve ove uslove.
Luca Masera, profesor kaznenog prava na Univerziteta Brescia, iznio je još jednu zabrinutost. "Migranti kojima je odbijen zahtjev za azil imaju pravo na žalbu", rekao je. "Šta se događa ako je njihov advokat u Italiji?" Dva centra planirana za Albaniju finansiraće Italija i potpadaće pod talijansku nadležnost. Ali, Masera je takođe pitao šta se događa u slučaju da migrant pobjegne.
Britanski Guardian prenosi riječi ljevičarskog opozicionog političara Riccarda Magija, koji je rekao da se ovdje radi o "nekoj vrsti italijanskog Guantanama", izvan bilo kakvog međunarodnog standarda i "van EU bez mogućnosti praćenja statusa ljudi koji su zatvoreni u tim centrima". "Italija ne može prevoziti ljude spašene na moru u zemlju koja nije članica EU kao da su paketi ili roba", naglasio je on.
Drugi stručnjaci su pitali šta će se dogoditi s migrantima kojima je odbijen azil, ali ne mogu biti vraćeni u domovinu. Italija ima sporazume o repatrijaciji sa zemljama uključujući Tunis, Alžir, Egipat i Maroko, ali je ove godine uspjela da deportuje samo 3.960 migranata, piše Times.
Italija će takođe morati paziti gdje presreće migrante na moru. Glasnogovornik Evropske komisije je rekao da migranti koje u međunarodnim vodama pokupe italijanski čamci i brodovi mogu biti odvedeni na područje izvan Evropske unije, ali oni koji su spašeni u italijanskim vodama moraju biti odvedeni u Italiju.
Pitanja iz Brisela
Premijerka Meloni je opisala plan kao "Evropski dogovor" i "inovativno rješenje" koje cilja da se ograniči porast ilegalnih prelazaka na Mediteranu, piše Financial Times.
Evropska komisija je rekla da je svjesna plana, ali da još nije dobila sve detalje. "Važno je da bilo kakav sličan dogovor u potpunosti poštuje zakone EU i međunarodno pravo", saopšteno je iz Evropske komisije.
Brisel je u prošlosti dovodio u pitanje da li sheme koje predviđaju procesuiranje tražioca azila u državama koje nisu članice EU poštuju međunarodna pravila koja propisuju da osobe koje traže zaštitu u drugoj zemlji ne mogu biti poslane bez prethodnog saslušanja njihovog zahtjeva.
Meloni je u više navrata iznosila ideju o izgradnji prihvatnih centara izvan italijanskih, pa čak i evropskih granica, sugerišući da bi se oni mogli postaviti u sjevernoj Africi. Izgradnju dva objekata za migrante, gdje će se primjenjivati italijanska jurisdikcija u potpunosti će finansirati država Italija, rekla je.
Migranti koje je na moru spasila italijanska obalna straža iskrcali bi se u luci Shëngjin, u sjevernoj Albaniji. Prvo bi bili smješteni u prihvatni centar gdje bi bili registrovani i gdje bi mogli podnijeti zahtjev za azil u Italiji. Objekt za pritvor takođe će biti izgrađen 20 kilometara od obale, u mjestu Gjadër, dok bi patrole u oba centra izvodili albanski policajci.
Interes Albanije?
Albanija se u ponedeljak 6. novembra složila da pruži privremeno utočište hiljadama migranata koji dođu do obala Italije dok se obrađuju njihovi zahtjevi za azil. Ovo bi za Italiju pretstavljlo olakšanje i pomoć u upravljanju povećanog priliva migranata koji prelaze preko mora.
"Ako Italija zove, Albanija odgovara", rekao je premijer Edi Rama. "Nije na nama da sudimo o političkoj vrijednosti odluka donesenih u ovoj i drugim institucijama. Naša dužnost je da pružimo ruku pomoći", prenosi Ramine riječi Associated Press (AP)
Italija je tražila više solidarnosti, uglavnom uzaludno, od drugih država članica Evropske unije, za pomoć u nošenju sa velikim brojem dolazaka migranata. U ponedeljak se okrenula Albaniji koja se nada članstvu u EU.
Meloni je izrazila zahvalnost Rami što je ponudio pomoć, rekavši kako "Albanija nije samo prijatelj Italiji, već je takođe prijatelj Evropske unije".
Albanski premijer je, sa svoje strane, izrazio zahvalnost u ime Albanaca koji su našli utočište u Italiji i "pobjegli iz pakla sanjajući bolji život". Taj komentar se odnosio na veliki odlazak Albanaca u Italiju početkom 1990-ih. Albanija je decenijama bila zatvorena za veliki dio svijeta, siromaštvo je bilo rašireno pod diktaturom Envera Hodže. Mnogi Albanci su tada na Italiju gledali kao na "prozor na zapad".
Italija ovim potezom daje vjetar u leđa za prijem Albanije u EU.
Migrantske politike desnice
Prije nego što je postala premijerka, Girogia Meloni je rekla da Italija treba da "izvrši repatrijaciju migranata vraćajući ih u njihove zemlje i onda potopi brodove koji su ih spašavali", podsjeća Politico.
Dok na hiljade migranata izvan EU nastavljaju da idu ka Evropi, krajnje desničarske partije u Njemačkoj i Španiji su tražile da blok postroži odnos prema migracijama. Neke partije su zabilježile i rast podrške na ispitivanjima javnog mnijenja upravo zbog kampanja protiv migracije, napominje Politiko.
Evropska komisija je u julu ponudila novac Tunisu kako bi zaustavio kanale migracija iz Sjeverne Afrike u Evropu, ali Tunis nije prihvatio ponudu rekavši da predviđeni budžet nije dovoljan.
Sporazum između Italije i Albanije prvi je takve vrste postignut između članice i države izvan EU, sličan planu koji je postavila Velika Britanija za slanje azilanata u Ruandu, koji je obustavljen nakon što je sud utvrdio da protivzakonit.
Centri u Albaniji bi bili vođeni po zakonima Italije i izgrađeni na račun Italije. Očekuje se da će se otvoriti na proljeće 2024. Djeca, trudnice i "ranjive osobe" neće biti slani u centre u Albaniji već će se njihove aplikacije obrađivati u Italiji, kako je rekla Meloni.
Početkom godine Melini je pozvala EU da pomogne u pomorskoj blokadi da se zaustave prelasci migranata na Mediteranu.