U drugoj polovini septembra, hiljade migranata i izbjeglica došlo je na italijansko ostrvo Lampeduza prešavši Mediteran iz Tunisa, što je opteretilo lokalne vlasti i humanitarne organizacije.
Scene haosa i gužve u centrima za prijem na Lampeduzi izazvali su istovremeno i solidarnost i bijes. Okrivljavani su, ne samo krijumčari ljudi, već i premijerka Giorgia Meloni, zvaničnici Evropske unije i partner u Tunisu, predsjednik Kais Saeid.
Gradonačelnik Lampeduze Filippo Mannino rekao je 14. septembra da je migranstka kriza došla do "tačke bez povratka". Premijerka Giorgia Meloni je rekla da neće dozvoliti da Italija postane "izbjeglički kamp Evrope"… Zašto?
Premijerka Italije Giorgia Meloni rekla je pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija u New Yorku da je ogroman broj migranata koji su došli na ostrvo Lampeduza izložilo Italiju "nevjerovatnom pritisku".
Na Lampedizu je došlo više od 120 čamaca u razmaku od 24 sata. Na ostrvo je, u nekoliko dana, došlo više od 10.000 ljudi, što je više od broja stanovnika na Lampeduzi.
U jednom trenutku na ostrvo je stiglo 7.000 ljudi koji su svi trebali da budu obrađeni u centrima za prijem koji imaju kapacitet za 600 osoba. Samo ostrvo broji oko 6.000 stanovnika.
Prema navodima italijanskog ministarstva unutrašnjih poslova više od 127.000 migranata došlo je do Italije preko mora tokom ove godine, što je gotovo duplo u odnosu na isti period prošle godine, prenosi AP.
Poređenja radi, dolasci migranata su gotovo izjednačeni sa 2016. godinom kada je u Italiju preko mora došlo 181.500 ljudi.
Sve gora ekonomska situacija i socijalni uslovi u Tunisu doprinijeli su skoku dolazaka.
Kabinet premijerke u Rimu je 18. septembra odobrio mjere koje omogućavaju duže zadržavanje migranata od tri do 18 mjeseci.
Ministri su takođe odobrili izgradnju novih centara za pritvaranje u kojima će se zadržavati svi oni koji dođu bez vize sve do trenutka odobravanja azila ili repartijacije.
"Imaćemo vremena da uradimo sve potrebne provjere, ali i da krenemo sa repatrijacijom za one koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu", rekla je Meloni. Borba protiv migracije je "epohalna borba za Italiju i Evropu", bile su riječi Meloni.
Meloni je u poruci koju je poslala na platformi X rekla da su državni udari, prirodne katastrofe, rat oko žitarica i džihadizam, kao i ekonomska kriza u Tunisu, pridonijeli "neodrživom migrantskom pritisku" na Italiju. Uslovi bi "mogli da natjeraju desetine miliona ljudi da potraže bolji život u Evropi", rekla je ona. "Ipak, očigledno je da Italija i Evropa ne mogu da prime ovu ogromnu masu ljudi."
Meloni je takođe rekla da je željela da "pošalje poruku" onima koji žele da postanu migranti. "Nema smisla vjerovati krijumčarima jer će oni uzeti mnogo novca, staviti vas na brod koji nije osposobljen za plovidbu, a jednom kada dođete ovdje, bićete pritvoreni i poslani nazad."
Kriza na Lampeduzi dala je savršeni izgovor za Meloni kako bi utješila pristalice jačim pritiskom na migrante, kako piše Politico.
Italija je pribjegla drastičnoj mjeri proglašavanja vanrednog stanja zbog migranata 2011. godine prije izbijanja migrantske krize u Evropi.
Novo vanredno stanje zbog migranata će trajati šest mjeseci, dok je inicijalni fond za njegovo održavanje pet miliona eura. Desničarska vlada Giorgie Meloni kaže da će se sredstva koristiti za stvaranje "novih struktura, prikladnih i za smještaj, kao i za obradu i repatrijaciju migranata koji nemaju uslove za ostanak".
Novi objekti će značiti da Italija može identifikovati i vratiti ljude kojima nije dopušteno da ostanu, dok Rim nastavlja svoje dugogodišnje napore da suzbije ilegalnu migraciju.
- Italijanska premijerka Meloni želi 'savez za borbu protiv ilegalne migracije'
- Italija vratila 485 migranata koji su pokušali preći Sredozemno more
Veliki izazov koji predstavlja ilegalna migracija ponovo su bacile fokus na Italiju, što je potkopalo napore vladajuće desničarske koalicije koju predvodi premijerka Meloni, da pokaže kako je ostvaren napredak u obeshrabrivanju migranata da krenu put Italije, napisao je The New York Times.
Meloni se, prije dolaska na vlast, pozicionirala kao tvrdolinijaška protivnica migracija i pozivala na "pomorsku blokadu" te predlagala da se potope brodovi koji prevoze migrante kada se oni iskrcaju.
Otkako je preuzela vlast, promijenila je taktiku, potpisala sporazum Evropske unije sa Tunisom koji je usmjeren na zaustavljanje protoka migranata iz te sjevernoafričke zemlje. Takođe je radila sa administracijom EU na tome da se Italija rastereti preraspodjelom dospjelih migranata u druge države članice.
Italija se suočava sa više dolazaka preko mora, ali druge zemlje imaju veće ukupne brojeve pristiglih migranata. Njemačka, Francuska, Španija i Austrija su 2022. sve primile više tražilaca azila od Italije.
Njemačka je nakon izbijanja krize s migrantima na Lampeduzi, u srijedu 13. septembra saopštila da je obavijestila Italiju o svojoj odluci da "do daljnjega" odgodi prijem migranata prema odredbama evropskog plana o dobrovoljnoj solidarnosti. Taj program godinu dana nadzire relokaciju tražitelja azila i usmjeren je na smanjenje pritiska na EU granice.
Nevezano od Njemačke, francuski ministar unutrašnjih poslova Gerard Darmanin rekao je sredinom septembra da zbog "destabilizacije Libije i Tunisa, koja se ubrzala", sve više migranata stiže na francusku i italijansku granicu, kako piše CNN.
Tokom posjete Lampeduzi, Predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen je na zajeničkoj konferenciji za medije sa Meloni rekla: "Neregularne migracije su evropski izazov i trebaju evropski odgovor, zajedno smo u tome". "Možete računati na EU", dodala je na italijanskom.
Većina migranata koji dolaze u Italiju dolazi iz Tunisa koji je postao tranzit za druge afričke zemlje.
Ostrvo Lampeduza je bliže obali sjevera Afrike, odnosno Tunisu, nego Italiji, dugo je bilo na meti krijumčara ljudi. Ostrvo sada prima oko 70 posto svih migranata koji stižu u Italiju, rekao je Flavio Di Giacomo, glasnogovornik kancelarije za Sredozemlje Međunarodne organizacije za migracije.
Evropa se ranije suočavala s mnogo većim brojevima dnevnih dolazaka, uključujući migrantsku krizu 2015-2016. i nedavno nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Ali, konstantno dolasci na malo ostrvo u kratkom vremenskom periodu otežali su savladavanje i kontrolisanje situacije, rekao je Di Giacomo.
Sporazum koji je u julu potpisala EU sa Tunisom, Meloni je snažno podržala a vlada Tunisa je obećala da će pojačati kontrolu svojih pomorskih granica i ubrzati povratak onih koji su ilegalno došli u Evropu iz Tunisa u zamjenu za pozamašnu svotu pomoći poljuljanoj ekonomiji. Taj novac tek treba da bude raspoređen.
Italija i EU imaju sklopljen sličan sporazum sa Libijom. U okvirima sporazuma o tretiranju migranata bilo je prijava na ozbiljno kršenje ljudskih prava u centrima za pritvor. Ova kršenja su uključivala prebijanje, mučenje i silovanje. Drugi, su kako piše The Guardian, prijavili ubistva u kampovima, i kako je jedan mladi čovjek iz Sudana rekao za britanski list, na Lampeduzi ljudi umiru od bolesti i gladi.
Tokom ove godine na Mediteranu je poginulo više od 2.000 ljudi u pokušaju da pređe u Evropu, prema navodima Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Krajem februara 2023. utopilo se 98 ljudi na olupini broda kod Calabrie, južne obale Italije. Dvije bebe su se umrle u septembru tokom putovanja ka Lampeduzi.
Facebook Forum