Međudržavna komisija Crne Gore i Republike Albanije za saradnju u vodoprivredi se složila da se moraju poštovati sve međunarodne norme, konvencije i protokoli koji se odnose na izgradnju energetskih objekata na rijekama koje povezuju dvije države. Zajednička komisija Albanije i Crne Gore se prvi put sastala od kada je otkriveno da se u kanjonu rijeke Cijevne na albanskoj teritoriji grade najmanje tri mini hidroelektrane (MHE).

Pročitajte i ovo: Predstoji li uništenje ekosistema kanjona Cijevne?

Crnogorska strana smatra da će izgradnja tih objekata negativno uticati na sliv rijeke Cijevne koji prolazi kroz Crnu Goru, i zato očekuju od Albanije kompletnu dokumentaciju svih energetskih objekata na rijeci koja prolazi kroz obje države.

Razmatrajući, kako je naglašeno u otvorenom dijalogu, planiranu izgradnju mini hidroelektrana u vodotoku rijeke Cijevne na teritoriji Albanije, članovi Međudržavne komisije Crne Gore i Republike Albanije se nisu složili o uticaju tih mini hidroelektrana na teritoriju Crne Gore, saopštio je za Radio Slobodna Evropa Saša Radulović, državni sekretar za životnu sredinu i član crnogorske komisije za saradnju sa Republikom Albanijom u vodoprivrednim odnosima.

Poštovanje međunarodnih normi i konvencija

Stav crnogorske strane je da će mini hidroelektrane koje se grade na albanskoj strani rijeke Cijevne negativno uticati na sliv na crnogorskoj teritoriji. Ipak, kako je naveo Radulović, sagovornici su se složili da takvi poduhvati na zajedničkoj rijeci moraju biti usklađeni sa evropskim i međunarodnim standardima i preuzetim obavezama.

“Mi i albanska strana na eventualne negativne uticaje na životnu sredinu imamo različito gledanje, ali smo se složili da se ubuduće trebaju poštovati sve međunarodne norme, propisani protokoli i sve važeće konvencije. Računamo da će u budućnosti postupanje albanske strane biti u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama”, rekao je Radulović.

Albanska strana se obavezala da u narednih petnaest dana dostavi Crnoj Gori kompletnu dokumentaciju o planiranim energetskim objektima na vodotoku rijeke Cijevne, saopštio je Radulović nakon prvog zajedničkog sastanka:

“Koliko smo informisani, premijer Albanije je preporučio određeni moratorijum na izgradnju mini hidrocentrala na toj teritoriji. To nas ohrabruje, jer je albanski premijer time obeshrabrio dalju izgradnju. Rečeno nam je da su trenutno izdate tri građevinske dozvole za energetske objekte na rijeci Cijevni i da se po njima odvijaju radovi. Treba sačekati da dobijemo zvaničan pregled svih energetskih objekata na vodotoku Cijevne na teritoriji Albanije i tada će državna komisija to sagledati u potpunosti.”

Odnos prema zajedničkom vodotoku rijeke Cijevne, čijih 26 kilometara prolazi kroz Albaniju, a 32 kilometra prolazi kroz Crnu Goru, predstavlja izazov u odnosima Crne Gore i Albanije.

Pročitajte i ovo: Svjetski fond za prirodu: Zaustaviti mini elektrane u Crnoj Gori

'Internacionalizovati prekogranični uticaj izgradnje MHE'

Nevladine ekološke organizacije iz Crne Gore su 2018. godine alarmirale javnost informacijom da se na teritoriji Albanije grade male hidroelektrane. Iz Vlade Crne Gore je tada saopšteno da nije obavještena o izgradnji, iako je po međunarodnim protokolima Albanija bila obavezna da obavjesti Crnu Goru o radovima na Cijevni koja spaja dvije zemlje. Zatim je nedavno Vlada Crne Gore konstatovala, da “nadležni organi Republike Albanije nijesu blagovremeno, adekvatno ni argumentovano odgovorili na zahtjeve Crne Gore o izjašnjenju o mogućem prekograničnom uticaju projekta izgradnje malih hidroelektrana na rijeci Cijevni u Republici Albaniji”.

Saša Radulović najavljuje da će pitanje prekograničnog uticaja izgradnje malih hidroelektrana biti internacionalizovano.

“Albanska strana je potpisnik konvencija koje je potpisala i Crna Gora. To podrazumijeva da Crna Gora treba da bude infomisana u fazi planiranja izgradnje i da zajedno sagledavamo eventualne prekogranične uticaje. Dobili smo čvrsta obećanja da će to biti praksa ubuduće”, kazao je Radulović.

Kako rade male hidroelektrane i zašto su štetne?

Veći dio rijeke Cijevne kroz Crnu Goru prolazi kroz Opštinu Tuzi. Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj očekuje da dvije Vlade (Albanije i Crne Gore) riješe pitanje Cijevne.

“Nadam se da će Vlade dvije države koje imaju izuzetno dobre odnose riješiti problem koji se pojavio izvještavanjem medija i nevladinog sektora i da će nadležni organi time da se pozabave, a nama je u interesu da se riješi u korist rijeke Cijevne”, rekao je Đeljošaj za Radio Slobodna Evropa podsjećajući da je Opština Tuzi početkom godine usvojila Deklaraciju o Cijevni u kojoj se kao primarni cilj naglašava važnost očuvanja životne sredine.

Perović: U CG rijeke pod okupacijom MHE

Dio kanjona Cijevne je u Crnoj Gori proglašen zaštićenim dobrom pod nazivom Spomenik prirode "Kanjon Cijevne", što podrazumijeva održivo korišćenje bioloških resursa, očuvanje ekosistemske raznovrsnosti i sprječavanje štetnih aktivnosti koje mogu ugroziti posebne ili značajne komponente biodiverziteta. Brojne ekološke organizacije kontinuirano protestuju zbog izgradnje malih hidroelektrana kako kroz Cijevnu u Albaniji, ali i zbog izgradnje MHE u samoj Crnoj Gori.

Pročitajte i ovo: Građani Crne Gore nastavljaju borbu protiv malih hidroelektrana

Aleksandar Perović iz ekološke nevladine organizacije “Ozon” ocjenjuje da briga Vlade Crne Gore za MHE u Albaniji predstavlja pomak u regionalnom pogledu izgradnje hidroenergetskih objekata. Ipak, Perović poziva Vladu Crne Gore da se pozabavi trendom u Crnoj Gori gdje su, kako kaže, najljepše rijeke pod okupacijom mini hidroelektrana.

“Ako znamo da naša Vlada ima trend okupacije najdivnijih rijeka sa sličnim i još gorim projektima kao u Albaniji, čini mi se da je to pomalo licemjeran pristup. Vlada nema pravo da se miješa u tuđe projekte, prije nego što završi isto na svojoj teritoriji i ozbiljno se pozabavi trendom okupacije rijeka. Mi znamo da su učinjene velike štete na našim rijekama i na Cijevni. Iako je Cijevna na teritoriji Crne Gore dijelom zaštićena, naša Vlada brine o Cijevni tako što ima pet asfaltnih baza na malom lokalitetu i time uništava stanovništvo koje tamo živi”, kaže Aleksandar Perović.

Dok Crna Gora ne riješi da prestane da devastira rijeke i zaustavi male hidroelektrane, smatra Perović da nema ni pravo da se miješa u tuđe politike.