Vlada Crne Gore čeka odgovor iz Albanije o tome da li je planirana gradnja 14 malih hidroelektrana u vodotoku rijeke Cijevne, koja većim dijelom prolazi u Crnu Goru. Nevladine organizacije u Crnoj Gori upozoravaju da će izgradnja energetskih objekata biti pogubna za biljni i životinjski svijet u kanjonu koji je u Crnoj Gori proglašen Spomenikom prirode. Da li će rijeka Cijevna biti predmet međudržavnog spora Crne Gore i Albanije?
Nakon što je nevladina ekološka organizacija Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) obavijestila javnost da se u kanjonu rijeke Cijevne u Albaniji obavljaju pripreme za izgradnju malih hidroelektrana, otvoreno je pitanje kako će država Crna Gora reagovati zbog potencijalne opasnosti da dođe do devastacije dijela kanjona Cijevne koji prolazi kroz Crnu Goru. Crnogorsko Ministarstvo održivog razvoja i turizma je poslalo upit kolegama u Albaniji, saopštila je za Radio Slobodna Evropa portparolka Marina Miketić.
"Ministarstvo nije bilo obavješteno o namjeri gradnje pomenutih malih hidroelektrana na rijeci Cijevni od nadležnih organa Republike Albanije. Ministarstvo je tražilo sve relevantne informacije i raspoloživu dokumentaciju o procjeni uticaja na životnu sredinu i mogućnost učešća crnogorske javnosti u razmatranju dobijenih dokumenata. Ovakav zahtjev smo artikulisali preko Ministarstva vanjskih poslova koje dalje putem naše ambasade u Albaniji obavještava tamošnje ministarstvo", rekla je Marina Miketić.
Rijeka Cijevna, predstavlja kompletan ekosistem koji je vezan za Skadarsko jezero kao Nacionalni park. Cijevna izvire u Albaniji i prolazi kroz Crnu Goru. Od ukupne dužine od 58 kilometara, 32 kilometra prolazi kroz Crnu Goru, a kroz Albaniju 26 kilometara. Skupština Podgorice je prošle godine proglasila dio kanjona Cijevne zaštićenim dobrom pod nazivom Spomenik prirode "Kanjon Cijevne", što podrazumijeva održivo korišćenje bioloških resursa, očuvanje i unaprjeđivanje biološke, genetičke i ekosistemske raznovrsnosti posebno prepoznatih endemičnih i reliktnih vrsta i njihovih staništa, kao i sprječavanja štetnih aktivnosti koje mogu ugroziti posebne ili značajne komponente biodiverziteta.
Jovana Janjušević iz CZIP ocjenjuje da je država do sada ignorisala problem do reakcije medija i javnosti.
"Poražavajuća je činjenica da mora neko iz civilnog sektora o događajima preko granice. Naglašavam da smo, prije nego što smo obavijestili medije, obavijestili Ministarstvo održivog razvoja o dešavanjima u kanjonu Cijevne na drugoj strani granice. Nikada nismo dobili povratnu informaciju. A onda smo se okrenuli ka medijima i dostavili fotografije sa terena iz razloga što smo bili neprijatno iznenađeni potpunim odsustvom komunikacije ili dijaloga vezano za ovaj problem, po principu 'ne zanima nas ništa što se dešava van teritorije Crne Gore, bez obzira kakav to uticaj ima na Crnu Goru'", konstatuje Jovana Janjušević.
Posljedice potencijalne izgradnje malih hidroelektrana u kanjonu Cijevne na teritoriji Albanije, a kojih će moguće biti čak 14, bi prema riječima izvršne direktorke nevladine organizacije Green Home Nataše Kovačević bile sljedeće:
"Obzirom da je ovdje riječ o nemogućih 14 malih hidroelektrana na 26 kilometara vodotoka u Albaniji, odraziće se kako na biljne i životinjske vrste u samoj rijeci tako i na obalnom području. Ne smijemo zaboraviti da se u kanjonu Cijevne nalaze neke od najvažnijih, rijetkih, ugroženih, reliktnih vrsta koje su pod međunarodnom i domaćom zaštitom".
I Crna Gora i Albanija su potpisnice Konvencije o prekograničnim uticajima. Što znači, da bilo koja zemlja ne može da pravi zahvate na određenom prirodnom dobru prije nego što obavijesti susjedne države na koje te aktivnosti mogu imati uticaj. Nataša Kovačević kaže da je u ovom slučaju očigledno kršenje međunarodne Konvencije, a da će se nevladin sektor iz Albanije i Crne Gore zalagati da aktivnosti na Cijevni prestanu.
"U ovoj situaciji vrlo je jasno da je došlo do kršenja Konvencije o prekograničnim uticajima, odnosno ESPO konvencije, gdje Albanija nije javila koje zahvate će da uradi na tom prostoru, odnosno koje negativne uticaje će oni da proizvode. Oni nisu uradili elaborat o procjeni uticaja, niti su imali periode za javnu raspravu. U tom periodu je zapravo trebalo da bude organizovana i prekogranična konsultacija u Crnoj Gori", kaže Kovačević.
On naglašava da NVO neće odustati od spašavanja Cijevne, te će pokušati da podignu žalbu pred odgovarajućim međunarodnim tijelima.
"Formira se i grupa u Albaniji iz pogođenog područja teritorije Opštine Keljmend, koja će se uz nevladine organizacije iz Crne Gore, u narednom periodu sa različitih aspekata umreženo baviti pitanjima prekograničnog uticaja malih hidroelektrana. Idemo ka tome da se obustave svaki dalji radovi", najavljuje Kovačević.
Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma pojašnjavaju proceduru koja ima za cilj da Crna Gora bude dio međunarodne radne grupe koja bi razmotrila uticaj izvođenja radova u Kanjonu Cijevne u Albaniji na Crnu Goru.
"Kao u dosadašnjoj praksi, kada se radilo na hidroelektranama Brodarevo i Buk Bijela, trebalo bi formirati prekograničnu komisiju multidisciplinarnog karaktera sa stručnjacima i Crne Gore koji bi dali mišljenje na dobijenu dokumentaciju iz Albanije. U datom roku bi ministarstvo, na bazi svih mišljenja, sačinilo zvanično mišljenje ispred Crne Gore, koje bi se dalje uputilo Albaniji sa zahtjevom da se to mišljenje uzme u obzir. A nakon tog roka bi Albanija trebalo da obavjesti Crnu Goru u kojoj mjeri je inkorporirala naše stavove u pomenutom slučaju", kaže portparolka Ministarstva Marina Miketić.
Problem malih hidroelektrana je prisutan već duže vrijeme u Crnoj Gori i regionu. Ekolozi smatraju da se njihovom izgradnjom uništava priroda, a da korist imaju samo privilegovani pojedinci. Zato Jovana Janjušević iz CZIP-a ukazuje na prisutan fenomen:
"Danas je otvoren problem oko brana koje će se nalaziti van teritorije Crne Gore, a nikada se nije digao glas protiv brana koje se nalaze na teritoriji Crne Gore, kao što je u pitanju sjever Crne Gore. Ja bi dodala da male hidroelektrane jesu male, ali su velika nevolja i za lokalno stanovništvo i za ekonomiju. Apsolutno su ekonomski neopravdane, prevazilaze biodiverzitetski problem i zalaze u puno elemenata socioekonomskih problema. I nadam se da će Cijevna poslužiti kao primjer, da treba zaustaviti 'ludilo’ malih hidroelektrana, ne samo u Crnoj Gori nego i na Balkanu."
Facebook Forum