Nakon što je crnogorska vlada odustala od prodaje luke "Bar" poljskoj kompaniji "OT Logistik", pitanje je kako je došlo do tog naglog obrta i kakva je sada perspektiva te kompanije, za koju su interesovanje pokazivali veliki igrači na privrednoj, ali i geopolitičkoj sceni.
Vlada je saopštila da je odustala od prodaje 30 odsto akcija luke "Bar" jer nije zadovoljna ponudom kompanije "OT Logistik".
Država je vlasnik 54 odsto akcija luke "Bar", a poljska kompanija je za 30 odsto akcija ponudila osam i po miliona eura i investicioni, trogodišnji plan vrijedan 14 miliona eura.
Savjet za privatizaciju je, međutim, odustao od posla s Poljacima, jer smatra i da je cijena niska, da je nedovoljno investicija i da postoji mogućnost da ponuđač u kratkom roku postane vlasnik i preostalih 20 odsto akcija i da preuzme kontrolu nad tim važnim, državnim resursom.
Ta odluka je u najmanju ruku iznenadila javnost budući da su prodaju luke "Bar" Poljacima do nedavno tvrdo zagovarali u tom istom Savjetu za privatizaciju, a lider vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović je u emisiji „Živa istina“ nazvao neopreznim ponašanje odbornika DPS u Baru koji su stali uz svoje kolege iz drugih partija i usprotivili se prodaji Luke kompaniji "OT Logistik".
Odlukom o odustajanju od prodaje Poljacima, Vlada nije odustala od privatizacije luke "Bar", kaže njen potpredsjednik Milutin Simović:
Nismo odustali od privatizacije: Milutin Simović
„Ne govorimo 'ne' privatizaciji i ne govorimo 'ne' tom investitoru, ali prosto želimo da se definišemo, da još neke detalje usaglasimo. Ovo bih sve označio kao jedan svojevrsni tajm aut.“
U Skupštini opštine Bar odustajanje od prodaje Luke doživljavaju kao veliku pobjedu svih odbornika koji su stali u odbranu tog vrijednog državnog resursa.
„Tu odluku smatram velikom pobjedom SDP i velikim uspjehom svih odbornika u Skupštini Opštine Bar. Ovo je najbolje rješenje za barsku luku koja treba da ostane u državnoj imovini građana Crne Gore. Smatramo da će vrijeme donijeti najbolje rješenje za ovu kompaniju, a ono što vidim kao njenu perspektivu jeste da u budućnosti ona mora kao strateško dobro da ostane u imovini građana i države Crne Gore“, kaže odbornica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić kaže da je za njega odluka Savjeta za privatizaciju bila iznenađenje:
„Ne znamo pozadinu, nemamo informaciju šta se desilo ali je činjenica je da je Savjet naprasno promijenio dosadašnji svoj stav jer su, podsjetimo, do sada davali izjave u javnosti da je to investitor koji se uvažava i da je to posao koji treba da obezbijedi perspektivu luki 'Bar', ali to se nije desilo. Zaista čudna i iznenađujuća odluka. Evo sada se traži tajm aut. Ne znamo da li će to biti onaj kao u košarci od minut ili duži. Ja mislim da će to biti malo duži tajm aut.“
Malo duži tajm aut (na fotografiji Bar)
No, u menadžmentu luke "Bar" očekuju da će nakon tajm auta ponude dostaviti i drugi zainteresovani kojih već u ovom trenutku ima, kaže predsjednik Borda direktora Predrag Ivanović.
Ivanović razumije argument Vlade da treba sačekati izgradnju kvalitetnije putne infrastrukture i povezanosti sa lukom "Bar", što će dovesti jače investitore i obezbijediti bolju ponudu:
„Ja ću vam reći da smo i tokom ovog tenedera imali interesovanje jednog vrlo relevatnog privrednog subjekta iz Abu Dabija, koji je poznati investitor u domenu lučkog biznisa, ali oni zbog kratkoće vremena nijesu bili u prilici da daju svoju ponudu. Postoje takođe drugi zainteresovani subjekti sa Dalekog Istoka koji bi u uslovima bolje putne konekcije mogli da se jave na tender. Tada bi smo vjerovatno dobili bolju konkurenciju i kvalitetniju ponudu, što je naš interes.“
Podsjetimo da je interesovanje za kupovinu crnogorske luke ranije pokazivala Srbija, a kao potencijalni kupci pominjali su se i investitori iz Kine, te crnogorsko preduzeće "Uniprom" koje upravlja Kombinatom aluminijuma Podgorica.
Takođe, geostrateški zainteresovana za luku "Bar", kao pristanište za njene brodove bila je Rusija, koja se otvoreno i žestoko protivi učlanjenju Crne Gore u NATO, između ostalog i zbog toga što će skorašnjim crnogorskim članstvom kompletna jadranska obala biti zatvorena za rusku mornaricu.