Od Ukrajine do Pacifika: Administracija Donalda Trumpa suočava se s novim prijetnjama kinesko-ruskog partnerstva

Napadi na strateške podvodne telekomunikacijske kablove uz obalu Tajvana nisu nova pojava, ali kada je početkom januara sjeverno od ostrva jedan kabl navodno presjekao kineski brod, to se uklopilo u sve izraženiji obrazac.

Samo nekoliko sedmica ranije, ruski brod pod zastavom Rusije presjekao je električni kabl između Finske i Estonije u Baltičkom moru, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

To je uslijedilo nakon nekoliko sličnih incidenata u Baltiku s kineskim brodovima, uključujući presijecanje optičkih kablova u novembru i oštećenje plinovoda u oktobru 2023.

Za Gabrieliusa Landsbergisa, koji je bio ministar vanjskih poslova Litvanije do decembra, niz ovih incidenata pokazuje kako se linije razdvajanja između tenzija Zapada i Rusije zbog rata u Ukrajini preklapaju s kineskom agresijom u Južnom kineskom moru, gdje Peking tvrdi da polaže pravo na ostrvo Tajvan.

"Ne bi trebalo biti sumnje da je Rusija iza ovih incidenata u Baltiku", rekao je Landsbergis za RSE tokom posjete Tajvanu. "Što se tiče Kine, nema jasnog pripisivanja, ali ako želi povećati pritisak na Tajvan kroz rat u sjeni presijecanjem kablova, može naučiti lekcije od Moskve."

Iako Kina diplomatski podržava Rusiju od početka njene invazije na Ukrajinu, pomaže njenoj ekonomiji i jača ratne napore isporukom tehnologije dvostruke namjene, mogućnost veće koordinacije Pekinga i Moskve predstavlja novi izazov za administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa.

"Kina pokušava stvoriti novu normalnost oko Tajvana", rekao je za RSE Chiu Chui-cheng, ministar Tajvanskog vijeća za odnose s kopnom, tijela koje vodi odnose s Pekingom. "Cilj Pekinga je smanjiti tampon zonu između nas i učiniti eskalaciju mnogo lakšom, ako to odluči."

Tajvanska vojska demonstrira borbenu spremnost s novim brodovima kao dio godišnje mornaričke vježbe u Kaohsiungu, Tajvan, 9. januara.

Posljednji incident s kablovima samo je najnoviji u, kako Chiu kaže, nizu događaja - od novih vojnih vježbi koje simuliraju blokadu ostrva do trostrukog porasta slučajeva sumnjive kineske špijunaže - koji su osmišljeni da pripreme teren za buduće poteze protiv Tajvana.

"Ne vidimo ovo kao nesreće, već kao strategiju", rekao je, govoreći o povećanom broju incidenata koji ciljaju podvodnu infrastrukturu oko Tajvana posljednjih godina.

Život u 'sivoj zoni'

Strahovi od potencijalne kineske invazije daleko su od svakodnevnog života u zelenoj i urbanoj prijestolnici Tajvana.

Međutim, realnosti promjenjive dinamike polako se osjete. Tokom svoje kampanje, Trump je izjavio da Tajvan ne ulaže dovoljno u vlastitu odbranu, te je postavio pitanja o nivou američke podrške u slučaju kineske invazije.

Za vlasti na ostrvu, to je izazvalo zabrinutost da će presijecanje podvodnih kablova kao dio takozvanih operacija "sive zone" – termin koji tajvanski zvaničnici često koriste za hibridne taktike kojima se zastrašuje ostrvo, ali koje ostaju ispod praga otvorenog rata – dodatno otežati odbranu od kineske agresije, ako dođe do eskalacije u direktni napad.

Pročitajte i ovo: Obećanja o 'ponovnom ujedinjenjenju' s Tajvanom povodom 75. godišnjice komunističke Kine

Kina je negirala umiješanost u oštećenje kablova u januaru u Tajvanu, a istrage o incidentima u Baltičkom moru su još u toku.

Dok ovi incidenti s kablovima naglašavaju ranjivost ključne infrastrukture i poteškoće u procesuiranju sabotaže, analitičari upozoravaju da su oni dio zabrinjavajućeg novog sigurnosnog okruženja u područjima poput Ukrajine i Tajvana, koja bi se lako mogla eskalirati u narednim godinama kako je Trump preuzeo dužnost.

"Ove hibridne taktike koje vidimo od Kine i Rusije osmišljene su da stvore povoljne uslove za njih ukoliko se otvori prilika za veći potez", rekla je za RSE Sari Arho Havren, pridružena saradnica Kraljevskog instituta za ujedinjene usluge u Londonu. "Čini se da također postoji želja da se signaliziraju crvene linije Washingtonu dok Trump preuzima funkciju."

Novo normalno

Dok je Trump obećao brzo okončanje rata u Ukrajini, rizik od eskalacije tenzija između Pekinga i Tajpeja u konflikt čini se sve većim.

Američki zvaničnici već godinama upozoravaju da se Kina priprema za potencijalnu invaziju na Tajvan, što je ponovio i senator Marco Rubio, Trumpov kandidat za državnog sekretara, tokom saslušanja u Senatu 15. januara.

"Moramo se suočiti s činjenicom da ćemo, osim ako se ne dogodi nešto dramatično, poput postizanja ravnoteže (između Kine i Tajvana), gdje oni zaključuju da su troškovi intervencije previsoki, morati riješiti ovo pitanje prije kraja ove decenije", rekao je Rubio.

Pročitajte i ovo: Goodman: Svet najviše brine Trumpova nepredvidivost

Rastućim hibridnim incidentima i tenzijama dodaje se intenzivirana vojna saradnja između Pekinga i Moskve.

Nedavno su kineski i ruski bombarderi izvodili vježbe blizu Aljaske, provodili zajedničke mornaričke manevre uz obale Južne Afrike i izvodili bojeve vježbe u Južnom kineskom moru.

Ove zajedničke vojne vježbe dio su obrasca više od decenije pojačane vojne koordinacije i jedan od vidljivijih izraza usklađenosti ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog lidera Xi Jinpinga, koju povezuje zajednička želja da se suprotstave Sjedinjenim Američkim Državama.

Američki predsjednik Donald Trump rukuje se s kineskim liderom Si Đinpingom tokom sastanka na marginama G-20 samita 2019. godine.

Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) zabilježio je 102 zajedničke vojne vježbe, multilateralne vojne manevre ili patrole od 2003. do kraja jula 2024. Od tada su održane još četiri vježbe u kojima su učestvovale Kina i Rusija. Prema podacima CSIS-a, njihove vojske su izvele najmanje četiri, a najviše 10 zajedničkih vježbi godišnje između 2014. i 2023. U 2024. godini održano je 11 zajedničkih vježbi.

Američki kreatori politika posljednjih godina su više puta upozoravali na rizike koje predstavlja sve dublje partnerstvo Kine i Rusije – od ekonomske podrške do rastuće vojne saradnje – s jednim izvještajem koje je odobrio Kongres koji opisuje njihovu sve veću usklađenost kao "najznačajniji strateški razvoj posljednjih godina".

"Kao vojni planer, morate biti spremni na najgori scenarij, a to je značajno udruživanje Rusije i Kine", izjavila je Elizabeth Wishnick, viša istraživačica Centra za analizu mornarice (CNA), koja proučava kinesku vanjsku politiku.

Zajedno, ovaj trend otvara teška pitanja za Trumpovu administraciju i druge američke zvaničnike koji su dugo razmatrali kako se nositi s obje nuklearne sile zasebno.

Sada, međutim, moraju planirati za rizik suočavanja s obje sile istovremeno, posebno kako bi Kina i Rusija mogle zajednički djelovati u bilo kojem potencijalnom budućem sukobu u Evropi ili Azijsko-pacifičkom regionu.

"Još uvijek nije jasno kako bi se ovo sve odvijalo, i ovo nije prava vojna alijansa", rekla je Wishnick. "Ali unutar okvira gdje Peking i Moskva žele održati svoju saradnju, ona raste."

Gledajući na Ukrajinu, Tajvan se priprema za Trumpov drugi mandat