Dok vlasti u BiH tvrde da je situacija sa aflatoksinom u mlijeku pod kontrolom, stručnjaci upozoravaju da mlijeko još nije sigurno kupovati, jer nisu završene sve potrebne analize. Nakon što je u mlijeku širom regiona pronađena kancerogena supstanca aflatoksin, u Bosni i Hercegovini građani čekaju odgovore na brojna pitanja, prije svega da li je ko do sada i kako kontrolisao hranu. Stručnu javnost s druge strane zanima da li se taj problem mogao spriječiti i kako preduprijediti da do nečeg sličnog ne dođe u budućnosti.
Već je par mjeseci prošlo kako se cijeli region zatresao pričom o aflatoksinu u mlijeku. Prvo su ga otkrile nadležne institucije Bosne i Hercegovine u mlijeku iz Hrvatske, a potom i u Hrvatskoj u mlijeku iz Bosne i Hercegovine. Isprva je sve delovalo kao početak novog trgovinskog rata, da bi se potom u Hrvatskoj i Srbiji ozbiljno pozabavili tim problemom. U Bosni i Hercegovini ni danas se ne zna tačno koliko se mlijeka sa prisustvom aflatoksina našlo na tržištu.
Osim oštrijih kontrola uvoza i domaće prizvodnje, niko nije pokrenuo pitanje odgovornosti zbog nastale situacije. Profesor Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Muhamed Smajlović mišljenja je da se sve moglo preduprijediti.
„Mi smo za ovo trebali znati i biti upozoreni još prošle godine od strane, recimo, fitopatologa, koji su znali da je prošla godina sušna, moglo se vrlo lako predvidjeti da će doći do ovakve situacije, da će doći do rasta gljivica koje produkuju aflatoksin u hrani za životinje“, naglašava Smajlović.
U Agenciji za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine ovih dana ističu kako je uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i stočne hrane u BiH moguć ukoliko pošiljke prati analitički izvještaj laboratorije o obavljenoj analizi na prisustvo mikotoksina. U prošloj godini je i osam laboratorija u oba bh. entiteta provodilo analizu mlijeka na aflatoksin, kaže portparol Agencije Dalibor Vidačak.
„Kada se radi o hrani životinjskog porijekla, ona je podložna kontroli od strane granične veterinarske inspekcije koja djeluje u sastavu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, dok ostalu hranu kontroliraju nadležni inspekcijski organi entiteta i Brčko Distrikta. Kada inspektori posumnjaju da bi hrana mogla biti zdravstveno neispravna, oni uzorke takve hrane odnose na analizu u nadležne laboratorije, koje daju konačne rezultate o zdravstvenoj ispravnosti hrane“, rekao je Vidačak.
Aflatoksin je obilježen kao kancerogena materija, no profesor Smajlović ističe da se ipak radi o jako malim količinama da bi se govorilo o ozbiljnijem uticaju na zdravlje.
„Baš bih volio da vidim ko je to pio svaki dan po litar mlijeka petnaest godina pa obolio od raka jetre. Da skratimo – nisu to opasne doze, to su jako, jako male količine, što ne znači da to ne treba kontrolisati“, ističe on.
Razmišlja se o uvođenju kontrole svih mliječnih proizvoda
Po postojećim regulativama, aflatoksin se do sada kontrolisao samo u mlijeku, a ne i u ostalim mliječnim proizvodima. Dalibor Vidačak navodi kako se razmišlja o uvođenju kontrole svih mliječnih proizvoda.
„Pripremamo jedno opsežno znanstveno mišljenje i daćemo prijedlog Vijeću ministara BiH kako prevazići ovu situaciju. Napominjem, takvo zakonodavstvo ne postoji na razini Evropske unije, pa nije bilo ni u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine“, kaže Vidačak.
Dokazano je da je izvor aflatoksina potekao iz hrane za životinje, i to najviše kukuruza koji se uglavnom koristi za ishranu. Aflatoksin posebno djeluje i na životinje, no nažalost, na njih štetno djeluju i preparati za apsorpciju aflatoksina koji im se daju.
Profesorka banjalučkog Poljoprivrednog fakulteta Milanka Drinić preporučuje i tretiranje same hranu, te prilagođavanje usjeva.
„Znači, da žitarice ili silažu tretiramo propionskom kiselinom, da ih sušimo, da izbacujemo višak vlage, da se onemogući razvoj tih plijesni, da dodajemo enzime ili bakterije u silažu, da se opet silaža ne pokvari i upljesnivi.“
Prije samo mjesec dana primjetan je bio pad prodaje mlijeka u tržnim centrima. No rafe su danas pune. Većina kupaca vjeruje da su mlijeko i mliječni proizvodi zdravi za konzumiranje.
„Mislim da je bezbjedno. Nisam promijenila navike. Ako je bilo bezbjedno do sad, ja vjerujem da je i sad“, „Kupujem redovno“,„Kupujem ono što sam i ranije kupovala. Mislim da su malo mediji doprinijeli da dođe do tih negativnih uticaja, a da je to otprilike sve isto,“ „Naravno da je upitno, da nije dobro. Jel' tako? Ali mi to nećemo nikada sa sigurnošću znati“, kažu građani.
No, pitali smo i profesora Smajlovića može li se mlijeko bezbjedno kupovati?
„Da kažem: 'nemojte', imali bi pravo neki da me tuže. Da kažem: 'kupujte' – na osnovu čega ja da vama kažem? Ja mislim da ne postoji niko u državi Bosni i Hercegovini ko trenutno može dati takvu izjavu.“
Vlasti uvjeravaju kako je sada situacija sa aflatoksinom ipak pod kontrolom. No ne vidjesmo niti jednog nadležnog ministra da je pred kamerama probao domaće mlijeko. Nema riječi ni o tome ko će nadoknaditi hiljade prosutih litara mlijeka ili skupe preparate za uklanjanje aflatoksina. Cijenu će, kako stvari stoje, platiti samo proizvođači mlijeka.
Već je par mjeseci prošlo kako se cijeli region zatresao pričom o aflatoksinu u mlijeku. Prvo su ga otkrile nadležne institucije Bosne i Hercegovine u mlijeku iz Hrvatske, a potom i u Hrvatskoj u mlijeku iz Bosne i Hercegovine. Isprva je sve delovalo kao početak novog trgovinskog rata, da bi se potom u Hrvatskoj i Srbiji ozbiljno pozabavili tim problemom. U Bosni i Hercegovini ni danas se ne zna tačno koliko se mlijeka sa prisustvom aflatoksina našlo na tržištu.
Osim oštrijih kontrola uvoza i domaće prizvodnje, niko nije pokrenuo pitanje odgovornosti zbog nastale situacije. Profesor Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Muhamed Smajlović mišljenja je da se sve moglo preduprijediti.
„Mi smo za ovo trebali znati i biti upozoreni još prošle godine od strane, recimo, fitopatologa, koji su znali da je prošla godina sušna, moglo se vrlo lako predvidjeti da će doći do ovakve situacije, da će doći do rasta gljivica koje produkuju aflatoksin u hrani za životinje“, naglašava Smajlović.
U Agenciji za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine ovih dana ističu kako je uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i stočne hrane u BiH moguć ukoliko pošiljke prati analitički izvještaj laboratorije o obavljenoj analizi na prisustvo mikotoksina. U prošloj godini je i osam laboratorija u oba bh. entiteta provodilo analizu mlijeka na aflatoksin, kaže portparol Agencije Dalibor Vidačak.
„Kada se radi o hrani životinjskog porijekla, ona je podložna kontroli od strane granične veterinarske inspekcije koja djeluje u sastavu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, dok ostalu hranu kontroliraju nadležni inspekcijski organi entiteta i Brčko Distrikta. Kada inspektori posumnjaju da bi hrana mogla biti zdravstveno neispravna, oni uzorke takve hrane odnose na analizu u nadležne laboratorije, koje daju konačne rezultate o zdravstvenoj ispravnosti hrane“, rekao je Vidačak.
Aflatoksin je obilježen kao kancerogena materija, no profesor Smajlović ističe da se ipak radi o jako malim količinama da bi se govorilo o ozbiljnijem uticaju na zdravlje.
„Baš bih volio da vidim ko je to pio svaki dan po litar mlijeka petnaest godina pa obolio od raka jetre. Da skratimo – nisu to opasne doze, to su jako, jako male količine, što ne znači da to ne treba kontrolisati“, ističe on.
Razmišlja se o uvođenju kontrole svih mliječnih proizvoda
Po postojećim regulativama, aflatoksin se do sada kontrolisao samo u mlijeku, a ne i u ostalim mliječnim proizvodima. Dalibor Vidačak navodi kako se razmišlja o uvođenju kontrole svih mliječnih proizvoda.
„Pripremamo jedno opsežno znanstveno mišljenje i daćemo prijedlog Vijeću ministara BiH kako prevazići ovu situaciju. Napominjem, takvo zakonodavstvo ne postoji na razini Evropske unije, pa nije bilo ni u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine“, kaže Vidačak.
Mliječni proizvodi u jednoj od sarajevskih prodavnica
Dokazano je da je izvor aflatoksina potekao iz hrane za životinje, i to najviše kukuruza koji se uglavnom koristi za ishranu. Aflatoksin posebno djeluje i na životinje, no nažalost, na njih štetno djeluju i preparati za apsorpciju aflatoksina koji im se daju.
Profesorka banjalučkog Poljoprivrednog fakulteta Milanka Drinić preporučuje i tretiranje same hranu, te prilagođavanje usjeva.
„Znači, da žitarice ili silažu tretiramo propionskom kiselinom, da ih sušimo, da izbacujemo višak vlage, da se onemogući razvoj tih plijesni, da dodajemo enzime ili bakterije u silažu, da se opet silaža ne pokvari i upljesnivi.“
Prije samo mjesec dana primjetan je bio pad prodaje mlijeka u tržnim centrima. No rafe su danas pune. Većina kupaca vjeruje da su mlijeko i mliječni proizvodi zdravi za konzumiranje.
„Mislim da je bezbjedno. Nisam promijenila navike. Ako je bilo bezbjedno do sad, ja vjerujem da je i sad“, „Kupujem redovno“,„Kupujem ono što sam i ranije kupovala. Mislim da su malo mediji doprinijeli da dođe do tih negativnih uticaja, a da je to otprilike sve isto,“ „Naravno da je upitno, da nije dobro. Jel' tako? Ali mi to nećemo nikada sa sigurnošću znati“, kažu građani.
No, pitali smo i profesora Smajlovića može li se mlijeko bezbjedno kupovati?
„Da kažem: 'nemojte', imali bi pravo neki da me tuže. Da kažem: 'kupujte' – na osnovu čega ja da vama kažem? Ja mislim da ne postoji niko u državi Bosni i Hercegovini ko trenutno može dati takvu izjavu.“
Vlasti uvjeravaju kako je sada situacija sa aflatoksinom ipak pod kontrolom. No ne vidjesmo niti jednog nadležnog ministra da je pred kamerama probao domaće mlijeko. Nema riječi ni o tome ko će nadoknaditi hiljade prosutih litara mlijeka ili skupe preparate za uklanjanje aflatoksina. Cijenu će, kako stvari stoje, platiti samo proizvođači mlijeka.