Vijeće ministara BiH nedavno je usvojilo niz preporuka kojima se nalaže raznim institucijama da ubrzaju ispunjavanje uslova Evropske unije kako bi BiH mogla izvoziti svoje proizvode i kada Hrvatska uđe u EU. U martu se očekuje i dolazak inspekcije Evropske komisije iz Dablina koja će pregledati da li je BiH proizvodnju određenih prehrambenih proizvoda poput mlijeka i mliječnih proizvoda prilagodila standardima EU.
Ulazak Hrvatske u EU za BiH znači pravi izazov, naročito u oblasti trgovine, jer će morati zadovoljiti stroge standarde za izvoz prehrambenih proizvoda na evropsko tržište.
Marina Kavaz Siručić, glasnogovornica Direkcije za evropske integracije BiH, napominje da će od prvog jula plasman bh. proizvoda ipak biti umanjen, jer se kasno krenulo sa pripremama:
„To za Bosnu i Hercegovinu znači ograničenje plasmana robe koja ne zadovoljava uslove evropskog tržišta, a u najvećoj mjeri se odnosi na prehrambene proizvode životinjskog porijekla, poput sirovog mesa, prerađevina od pilećeg mesa, mlijeka i konzumnih jaja.“
Do ulaska Hrvatske u Evropsku uniju ostalo je još četiri i po mjeseca. Istitucije u Bosni i Hercegovini intenzivno rade na tome da lista izvoznih proizvoda bude što veća. Kavaz Siručić navodi šta je urađeno u posljednja tri mjeseca.
„Usvojen je tzv. Higijenski paket, odnosno set pravilnika koji čine pravni okvir za uspostavu službenog sistema kontrole lanca hrane po evropskim principima sljedivosti od njive do trpeze. Dalje je, između ostalog, potrebno unaprijediti kapacitete za službene kontrole i poboljšati objekte za proizvodnju i preradu hrane. Treba napomenuti da je Bosna i Hercegovina ispunila zahtjeve praćenja veterinarskih lijekova u medu, pa je uvrštavanje bh. meda na izvoznu listu sada samo stvar administrativnih procedura Evropske unije.“
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pod čijim okriljem su i institucije poput Ureda za veterinarstvo, Agencije za kontrolu kvaliteta hrane i slično, ima pune ruke posla. Trenutno rade na pripremama za dolazak FVO inspekcije Evropske komisije koja bi trebalo da ocijeni jesu li standardi EU u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda zadovoljeni.
„Nije slučajno što su se Dubica i Megle Bihać prijavili za inspekcijski pregled. Oni su se prijavili, ali rade s nama. Smatramo da su oni u najvećoj mjeri uznapredovali, smatramo da imaju najveću šansu i oni su preko 90 posto izvoznici u Hrvatsku. Svi ostali čine pet posto, tako da smo željeli da ne ponovimo grešku kada je dolazila FVO misija za perad i kada je Bosna i Hercegovina prije godinu i nešto dana loše prošla u toj misiji", kaže ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Osim procesa proizvodnje, FVO inspekcija će uzeti u razmatranje i koliko često se uzorci proizvoda testiraju u laboratorijama, jesu li to certificirane laboratorije i po kojim metodama se vrši testiranje.
Bosna i Hercegovina je do sada koristila usluge laboratorija u Srbiji i Hrvatskoj što je poskupljivalo i same proizvode. Sada je prilika da se što više laboratorija osposobi za akreditaciju, kaže pomoćnik ministra vanjske trgovine Dušan Nešković.
„Nama je cilj da imamo što više naših akreditovanih laboratorija i metoda, da te novce ostavljamo kod nas i da našu robu prate naši certifikati. Do tada, dok ih nemamo, moramo se služiti nekim drugim. Ali, evo vam jedan primjer: najkvalitetnija, najopremljenija laboratorija za testiranja proizvoda životinjskog porijekla je veterinarska laboratorija na Veterinarskom fakultetu. Ona radi, testira i izdaje određene certifikate. Da li taj certifikat vrijedi? Ne vrijedi, zato što nije akreditovan. Menadžment Veterinarskog fakulteta nije odlučio da krene u proceduru akreditacije. Dakle, koliko će biti akreditovanih laboratorija u Bosni i Hercegovini u oblasti hrane – ima ih skoro pedeset, ali je suština da njihovi papiri ne vrijede jer se nisu prijavili za akreditaciju – a zašto nisu treba pitati menadžment. Akreditaciju laboratorija u Bosni i Hercegovini radi Institut za akreditaciju BATA. Ona je akreditovana, ona može svaku laboratoriju da akredituje, ali se laboratorije same prijavljuju. I dalje ovo ministarstvo ne može predložiti koji objekat želi da izvozi, to sam objekat traži", pojašnjava Nešković.
Jedna od zadaća koja se mora završiti do 1. jula je izgradnja dva granična prijelaza preko kojih će se izvoziti bh. proizvodi u Evropsku uniju. Kako je i izgradnja ovih prijelaza počela kasno, još je neizvjesno hoće li to zakomplikovati izvoz od 1. jula.
Marina Kavaz Siručić, glasnogovornica Direkcije za evropske integracije BiH, kaže da se intenzivno radi na osposobljavanju graničnih prijelaza:
„Intenzivirani su napori nadležnih institucija za osposobljavanje graničnih prelaza Bijača i Gradiška, koji će na granici sa Hrvatskom, odnosno Evropskom unijom biti punktovi za fitosanitarne inspekcijske službe, s ciljem da se aktivnosti okončaju do 30. juna ove godine.“
Ukoliko aktivnosti budu išle po planu do 1. jula, gubici za bh. privredu mogli bi biti znatno manji od prvobitno procijenjenih.
Inače, Bosna i Hercegovina je godišnje u prosjeku izvozila u Hrvatsku proizvode u vrijednosti od oko 600 miliona eura.
Ulazak Hrvatske u EU za BiH znači pravi izazov, naročito u oblasti trgovine, jer će morati zadovoljiti stroge standarde za izvoz prehrambenih proizvoda na evropsko tržište.
Marina Kavaz Siručić, glasnogovornica Direkcije za evropske integracije BiH, napominje da će od prvog jula plasman bh. proizvoda ipak biti umanjen, jer se kasno krenulo sa pripremama:
„To za Bosnu i Hercegovinu znači ograničenje plasmana robe koja ne zadovoljava uslove evropskog tržišta, a u najvećoj mjeri se odnosi na prehrambene proizvode životinjskog porijekla, poput sirovog mesa, prerađevina od pilećeg mesa, mlijeka i konzumnih jaja.“
Do ulaska Hrvatske u Evropsku uniju ostalo je još četiri i po mjeseca. Istitucije u Bosni i Hercegovini intenzivno rade na tome da lista izvoznih proizvoda bude što veća. Kavaz Siručić navodi šta je urađeno u posljednja tri mjeseca.
„Usvojen je tzv. Higijenski paket, odnosno set pravilnika koji čine pravni okvir za uspostavu službenog sistema kontrole lanca hrane po evropskim principima sljedivosti od njive do trpeze. Dalje je, između ostalog, potrebno unaprijediti kapacitete za službene kontrole i poboljšati objekte za proizvodnju i preradu hrane. Treba napomenuti da je Bosna i Hercegovina ispunila zahtjeve praćenja veterinarskih lijekova u medu, pa je uvrštavanje bh. meda na izvoznu listu sada samo stvar administrativnih procedura Evropske unije.“
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pod čijim okriljem su i institucije poput Ureda za veterinarstvo, Agencije za kontrolu kvaliteta hrane i slično, ima pune ruke posla. Trenutno rade na pripremama za dolazak FVO inspekcije Evropske komisije koja bi trebalo da ocijeni jesu li standardi EU u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda zadovoljeni.
„Nije slučajno što su se Dubica i Megle Bihać prijavili za inspekcijski pregled. Oni su se prijavili, ali rade s nama. Smatramo da su oni u najvećoj mjeri uznapredovali, smatramo da imaju najveću šansu i oni su preko 90 posto izvoznici u Hrvatsku. Svi ostali čine pet posto, tako da smo željeli da ne ponovimo grešku kada je dolazila FVO misija za perad i kada je Bosna i Hercegovina prije godinu i nešto dana loše prošla u toj misiji", kaže ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Osim procesa proizvodnje, FVO inspekcija će uzeti u razmatranje i koliko često se uzorci proizvoda testiraju u laboratorijama, jesu li to certificirane laboratorije i po kojim metodama se vrši testiranje.
Bosna i Hercegovina je do sada koristila usluge laboratorija u Srbiji i Hrvatskoj što je poskupljivalo i same proizvode. Sada je prilika da se što više laboratorija osposobi za akreditaciju, kaže pomoćnik ministra vanjske trgovine Dušan Nešković.
„Nama je cilj da imamo što više naših akreditovanih laboratorija i metoda, da te novce ostavljamo kod nas i da našu robu prate naši certifikati. Do tada, dok ih nemamo, moramo se služiti nekim drugim. Ali, evo vam jedan primjer: najkvalitetnija, najopremljenija laboratorija za testiranja proizvoda životinjskog porijekla je veterinarska laboratorija na Veterinarskom fakultetu. Ona radi, testira i izdaje određene certifikate. Da li taj certifikat vrijedi? Ne vrijedi, zato što nije akreditovan. Menadžment Veterinarskog fakulteta nije odlučio da krene u proceduru akreditacije. Dakle, koliko će biti akreditovanih laboratorija u Bosni i Hercegovini u oblasti hrane – ima ih skoro pedeset, ali je suština da njihovi papiri ne vrijede jer se nisu prijavili za akreditaciju – a zašto nisu treba pitati menadžment. Akreditaciju laboratorija u Bosni i Hercegovini radi Institut za akreditaciju BATA. Ona je akreditovana, ona može svaku laboratoriju da akredituje, ali se laboratorije same prijavljuju. I dalje ovo ministarstvo ne može predložiti koji objekat želi da izvozi, to sam objekat traži", pojašnjava Nešković.
Jedna od zadaća koja se mora završiti do 1. jula je izgradnja dva granična prijelaza preko kojih će se izvoziti bh. proizvodi u Evropsku uniju. Kako je i izgradnja ovih prijelaza počela kasno, još je neizvjesno hoće li to zakomplikovati izvoz od 1. jula.
Marina Kavaz Siručić, glasnogovornica Direkcije za evropske integracije BiH, kaže da se intenzivno radi na osposobljavanju graničnih prijelaza:
„Intenzivirani su napori nadležnih institucija za osposobljavanje graničnih prelaza Bijača i Gradiška, koji će na granici sa Hrvatskom, odnosno Evropskom unijom biti punktovi za fitosanitarne inspekcijske službe, s ciljem da se aktivnosti okončaju do 30. juna ove godine.“
Ukoliko aktivnosti budu išle po planu do 1. jula, gubici za bh. privredu mogli bi biti znatno manji od prvobitno procijenjenih.
Inače, Bosna i Hercegovina je godišnje u prosjeku izvozila u Hrvatsku proizvode u vrijednosti od oko 600 miliona eura.
