Piše: Michael Scollon
Izraelski rat na dva fronta u Pojasu Gaze i Libanu, kao i prijetnja eskalacije s Iranom, doveli su do ključanja krize na Bliskom istoku.
Međutim, uprkos riziku od sveopšteg rata koji bi uključivao regionalne sile Izrael i Iran, stručnjaci kažu da postoji malo volje za diplomatskim rješenjem, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Pročitajte i ovo: Spavanje na plažama: Raseljeni u Libanu nemaju gde da odu usred izraelskog bombardovanjaTo je uglavnom zbog toga što su glavne prepreke miru nepomične bez podsticaja i uvjeravanja, a jedini akteri koji bi mogli promijeniti situaciju ili oklijevaju da djeluju ili su u poziciji da profitiraju od eskalacije, kažu analitičari.
"Postoje diplomatska rješenja za ovu krizu, ali ona moraju biti usmjerena na prekid okupacije Palestine, jer je to korijen sukoba", rekao je Trita Parsi, suosnivač Quincy Instituta za odgovornu državnu politiku sa sjedištem u Vašingtonu.
Glavna prepreka takvom ishodu je, kaže Parsi, "odbijanje Vašingtona da iskreno pritisne Izrael da okonča svoju okupaciju". Ako Sjedinjene Države "fundamentalno promijene svoj pristup, ta diplomatska rješenja će postati politički ostvariva".
Sjedinjene Države su ključni saveznik Izraela, koji prima veliku količinu američkog oružja i pomoći. Međutim, Izrael je slijedio vlastiti put, uprkos određenom pritisku iz SAD-a, i nejasno je hoće li drugi akteri smanjiti svoje vojne aktivnosti kao odgovor na izraelsku deeskalaciju.
Širenje rata
Izrael je trenutno uključen u rat na dva fronta protiv oružanih grupa koje podržava Iran — Hamasa u Pojasu Gaze i Hezbolaha u Libanu, organizacije koje su SAD označile kao terorističke.
Izrael je pokrenuo rat u Gazi prije godinu dana kao odmazdu za smrtonosni napad Hamasa na njegovu teritoriju. Nedavno je rat proširen izraelskim zračnim bombardovanjem i kopnenom invazijom na Liban, s ciljem da osakati Hezbolah i njegove kapacitete da napada Izrael raketama i projektilima.
Hezbolah je i oružana grupa i politička partija koja kontroliše veći dio južnog Libana. Evropska unija nije stavila na crnu listu njen politički ogranak, koji je zastupljen u libanskom parlamentu.
Iran, koji je pomogao uspostaviti Hezbolah prije četiri decenije kako bi služio kao njegov glavni posrednik u prikrivenom ratu protiv glavnog neprijatelja Izraela, također je posljednjih mjeseci ušao u uzvratne napade s Izraelom, što je izazvalo strahove od šireg rata koji bi uključivao ove dvije regionalne sile.
Pročitajte i ovo: Kako bi sveobuhvatni rat Izraela i Irana uticao na globalnu ekonomiju?Analitičari su za RSE rekli da je, od dva fronta, Izrael skloniji diplomatskim naporima s Hamasom, jer je zainteresovan za osiguravanje oslobađanja izraelskih talaca koje je Hamas uzeo tokom napada 7. oktobra 2023. godine.
Nedavne ankete pokazale su da izraelska javnost smatra da je oslobađanje talaca glavni cilj rata u Gazi.
Izraelsko ubistvo vođe Hamasa Jahje Sinvara, navodnog glavnog organizatora napada 7. oktobra, kojeg Vašington smatra "velikom preprekom miru", također se smatra potencijalnim prodorom.
State Department je Sinvarovu smrt 17. oktobra opisao kao priliku da se okonča sukob u Gazi i osigura oslobađanje izraelskih talaca. Predsjednik Joe Biden izjavio je da je sada "vrijeme da se krene dalje" i osigura primirje.
Hezbolah traži olakšanje
U Libanu, samo Hezbolah i njegov ključni saveznik Iran žele primirje jer je ta militantna grupa "pretrpjela vrlo teške udarce", prema stručnjaku za Bliski istok Kennethu Katzmanu, višem savjetniku u obavještajnoj konsultantskoj firmi Soufan Group sa sjedištem u Njujorku.
"Ne mislim da Izrael nužno želi puno diplomatije", rekao je.
Izrael je proteklih sedmica bombardovao južni Liban zračnim udarima i pokrenuo kopnenu invaziju.
Iran je, u međuvremenu, stupio u kontakt s arapskim zaljevskim državama u nastojanju da ih uvjeri da pomognu u odvraćanju Izraela od napada na ključne ciljeve u Iranu. Strahovi od izraelskih napada na iranske naftne, pa čak i nuklearne objekte, porasli su otkako je Iran 1. oktobra ispalio oko 180 balističkih raketa na Izrael.
Iako su neke zaljevske države normalizirale odnose s Iranom i Izraelom, te pomogle u ublažavanju iranskog raketnog i bespilotnog napada na Izrael u aprilu, stručnjaci sumnjaju u njihov uticaj u ovoj diplomatskoj areni.
"Arapske države imaju vrlo mali uticaj na Izrael, ali imaju određeni uticaj na Vašington", rekao je Parsi u pisanoj izjavi.
Ostajanje po strani
Zaljevske države, kao i Vašington, također imaju svoje motive da, smatraju stručnjaci, ostanu po strani jer žele vidjeti Hezbolah oslabljen.
Vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, kao i Hamas i neke arapske zaljevske države, prema mišljenju stručnjaka, imaju razloga da ne traže prekid vatre.
Thanassis Cambanis, direktor istraživačkog centra Century Foundation sa sjedištem u SAD, rekao je da su Saudijska Arabija i većina zaljevskih država "prešutno voljne tolerisati ili čak podržavati" rat protiv Hezbolaha jer im to pruža prednost u "njihovom regionalnom nadmetanju za moć s Iranom".
Cambanis je rekao da u Gazi postoji "izopačen nedostatak podsticaja" i za Hamas i za izraelsku vladu da postignu primirje jer produžavanje sukoba pomaže svakom od njih da zadrži moć.
Pročitajte i ovo: Šta je THAAD, protivraketni odbrambeni sistem koji SAD šalje Izraelu?Cambanis kaže da bi diplomatski proces u kojem bi Sjedinjene Države ozbiljno iskoristile svoj uticaj "mogao vrlo brzo i lako okončati sukob u trenutnom stanju".
Međutim, dodaje da trenutna diplomatija ne može riješiti temeljne uzroke rata.
"Mislim da nije realno očekivati da će diplomatija ponuditi dugoročno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. Također ne očekujem da će diplomatija hitno donijeti dugoročno rješenje teritorijalnih sporova između Libana i Izraela", rekao je Cambanis.