Tri godine pripreman rad Radne grupe za reformu izbornog zakonodavstva i višemjesečni rad partija vlasti i dijela opozicije na pravilima koja su trebalo da uspostave povjerenje u izborni proces u Crnoj Gori, okončan je neuspjehom.
Posljednji sastanak Radne grupe za reformu izbornog zakonodavstva održan je 18. decembra, kada je zaključeno da nema kvoruma za odlučivanje zbog izlaska predstavnika opozicione Demokratske Crne Gore i proglašen završetak rada Radne grupe na izbornim zakonima.
Posljedice neuspjeha
Ako se neko iznenađenje ne desi, Crna Gora će u naredni izborni proces ući sa lošijim uslovima nego što su bili tokom izbornog procesa 2016. godine, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) politički analitičar Zlatko Vujović govoreći o posljedicama izostanka dogovora političkih partija o izbornim pravilima i uslovima.
Vujović ne isključuje novu političku krizu i tenzije na političkoj sceni upravo zbog neuspjeha u definisanju izbornih pravila koja su trebalo da podignu integritet i povjerenje u izborni proces:
„Neuspjeh pregovora na neki način otvara prostor vladajućoj koaliciji, odnosno Demokratskoj partiji socijalista (DPS), da sa punim legitimitetom u izbornoj godini izabere termin koji njima odgovara za održavanje izbora. Sve to neće povećati povjerenje građana u izborni proces, odnosno njegov integritet i to će biti praćeno dodatnim tenzijama, krizom i naravno neispunjavanjem očekivanja Evropske unije“.
Pročitajte i ovo: Zašto je izborna reforma sporna za jedan dio opozicije u Crnoj Gori?Tri godine procesa
Tri godine unazad vlast i opozicija su pokušavali da sjednu za sto i reformišu izborno zakonodavstvo. Pod medijacijom Evropske unije, ali i učešća eksperata OEBS-a, formiran je privremeni skupštiniski Odbor sastavljen od podjednakog broja članova vlasti i opozicije, koji su posljednjih nekoliko mjeseci radili na izbornom zakonodavstvu. Rad Odbora su od početka pratile političke tenzije, optuživanja, bojkot opozicionih partija.
Više puta je produžavan rok rada Odbora na definisanju izbornih pravila, ali je pred sam kraj opoziciona Demokratska Crna Gora istupila iz Radne grupe, uslovljavajući vladajuću koaliciju da povuče predlog Zakona o slobodi vjeroispovjesti. Vlada i vladajuća većina nisu prihvatili ovaj ultimatum, te je rad skupštinske Radne grupe okončan neuspjehom.
Pročitajte i ovo: Crnogorski izbori: Može li regularno?
Na političke subjekte nisu imali uticaji ni apeli Evropske Unije koja je insistirala da političke partije postignu kvalitetan dogovor o izbornim zakonima.
Utisak je, kaže politički analitičar Zlatko Vujović, da ni jedna ni druga strana nije željela dogovor:
„Teško je očekivati dogovor ako imate dvije strane, od kojih ni jedna ne želi dogovor. Takođe ne žele ni da preuzmu odgovornost za eventualni neuspjeh. Tako da su obje strane više bile u potrazi za izgovorom da do dogovora ne dođe. Jedna, opoziciona, strana jer bi to moglo uticati negativno na izborni rejting i na snažne napade njihovih opozicionih kolega. A sa druge strane DPS bi se dogovorom odrekao privilegovane pozicije pred naredne izbore. U jednoj takvoj situaciji čini se da je Evropska unija ostala usamljena, pokušavajući da privoli jednu i drugu stranu na dogovor, a da ni jedna strana nije željela dogovor.“
Evropska unija izrazila žaljenje
Evropska Unija, koja je diplomatskim naporima uticala na početak političkog dijaloga u Crnoj Gori, saopštila je 19. decembra da je Crna Gora propustila priliku da ponovo uspostavi politički dijalog i poveća povjerenje u sprovođenje parlamentarnih izbora sljedeće godine, te upozorila stranke da bojkot nije rješenje.
Poslanici Demokratske Crne Gore su napustili Radnu grupu, zahtjevajući od vladajuće koalicije da povuče Zakon o vjerskim zajednicama. Funkcioner ove stranke Momo Koprivica je saopštio za televiziju „Vijesti“ da bilo kakvi zaključci Radne grupe nemaju legitimitet:
„Svaki zaključak ili akt koji bi oni (vlast) preduzeli bio bi pravno i politički ništavan. Što se tiče podrške međunarodne zajednice, jasno je da je vlast nema ni za kršenje briselskog Plana niti za usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovjesti koji je izazvao tenzije“.
Pročitajte i ovo: Brisel i Gordijev čvor crnogorske politikeKakve su moguće posljedice?
Na drugoj strani, vladajuća koalicija će ipak, kako je najavljeno predložiti Skupštini usvajanje dijela akata za koje nije potrebna dvotrećinska većina poslanika.
U DPS smatraju da je veliki posao već urađen i da je glavnina posla završena uprkos napuštanju Radne grupe od strane Demokrata. Poslanik DPS-a Predrag Sekulić ne vjeruje da će opozicija bojkotovati naredne izbore, te u ovom trenutku ne vidi kako će se nastaviti dijalog sa opozicijom.
„Ovo napuštanje Radne grupe od strane dijela opozicije je više bilo u smislu političkog marketinga, da bi sjutra naše kolege iz opozicije mogle da nađu opravdanje za još jedan izborni neuspjeh. Što se tiče kvaliteta zakona, odgovorno tvrdim da se radi o kvalitetnim zakonima. Optimista sam da će ova zakonska rješenja podržati i kolege iz opozicije. Nemam nikakvu dilemu da će makar dio njih podržati ove zakonske predloge.
Sa druge strane ne znam kako bi mogao da se nastavi dijalog između vlasti i opozicije. Ali čini mi se da će biti neophodno da u konačnom ipak makar u parlamentu razgovaramo o svemu onome što se tiče predizbornih uslova i održavanja izbora u narednoj godini“, kaže Predrag Sekulić.
On još podsjeća da je jedan dio izrađenih izbornih zakona bio na čitanju kod stručnjaka Venecijanske komisije, Savjeta Evrope i OEBS-a i zaključuje:
„Čini mi se da u kvalitetu zakona nismo previše izgubili, ali jesmo izgubili u onom dijelu u kojem je za organizaciju izbora neohodno da sa nama budu i kolege iz opozicije. Naravno, ne vjerujem da bilo kome pada na pamet da uđe u bojkot izbora.“
Nevladina orgnaizacija Centar za demokratsku tranziciju, koja je bila takođe jedan od učesnika u reformi izbornog zakonodavstva apelovala je na predlagače izbornih zakona da ne vuku jednostrane poteze i ne šalju predloge na plenum već da naprave još jedan napor i da dogovore usvajanje izbornog zakonodavstva.
Osim reforme zakona koji se odnose na sam izborni proces, Odbor je trebalo da izmjeni i medijske i druge zakone koji su važni za regularnost izbora, a čiji je cilj "da niko ne osporava rezultat predstojećih izbora".