Zašto je izborna reforma sporna za jedan dio opozicije u Crnoj Gori i kakve su posljedice eventualnog izostanka reformi izbornog zakonodavstva i političkog dogovora?
Na ova pitanja u facebook rubrici Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) odgovara Dragiša Janjušević, Izvršni direktor Centra za političku edukaciju u Podgorici.
RSE: Crna Gora ima kompletiran odbor za reformu izbornog zakonodavstva, međutim jedan dio opozicije i dalje smatra spornim taj proces – Zašto je reforma i dijalog sporan za jedan dio opozicije i koliko je neizvjestan epilog ili čak već i početak samog rada odbora koji bi trebalo da rezultira pravilima koja će obezbjediti fer i slobodne izbore?
Janjušević: Mislim da je jednom dijelu opozicije sporno iz više razloga – prvo je da postoji neko opoziciono, unutarstranačko nadmetanje oko toga ko će imati veći autoritet i primat unutar tog opozicionog biračkog tijela. Što je po meni jedan dosta nebitan i irelevantan razlog.
Drugi razlog je vrlo bitan – sve dosadašnje reforme kojima je intervenisano na izbornom zakonodavstvu pokazale su se bezuspješnim. Intervencije su izgledale lijepo na papiru ali u praksi smo imali sve goru i goru situaciju. Tako da smo imali u praksi jednu nepromjenjljivost svih intervencija na izbornom zakonodavstvu – razlog toga je nepromjenjljivost vlasti u kontinuitetu 30 godina u crnogorskom parlamentarnom i stranačkom životu.
To su ključni faktori koji određuju izborni proces te donekle zarobljene značajne instance koje su uključene u izborni proces kao što su, Tužilaštvo, Specijalno tužilaštvo, novoosnovane agencije za sprečavanje korupcije, itd. Mi u kontinuitetu imamo velike slabosti koje prate te intervencije na izbornom zakonodavstvu.
Iz tih razloga imamo nefunkcionalnost tog procesa koji se u kontinuitetu ponavlja 30 godina.
To su, po meni, ukratko razlozi zbog kojih imamo veliki stepen nepovjerenja, sumnje u rad odbora da će doći do nekih velikih, ozbiljnih pomaka.
Možda će to i izgledati lijepo na papiru kao što je izgledalo u svim dosadašnjim pokušajima kojih je bilo sigurno jedno četiri ili pet, da se unaprijedi izborni proces, izborno zakonodavstvo. Međutim, u praksi smo imali sve goru i goru situaciju koja je na kraju rezulturala velikim nepovjerenjem unutarpartijskim u Crnoj Gori, tako da mislim da i ovaj put postoje opravdane sumnje da se neće doći do očekivanog rezultata.
RSE: Naravno tu se postavlja još jedno pitanje – kakve su posljedice eventualnog izostanka reformi izbornog zakonodavstva i političkog dogovora?
Janjušević: Ukoliko ovaj odbor, a to je pokazala vlada izbornog povjerenja 2016. godine, ne bude imao neko nadtijelo postoje zaista, ozbiljni rizici da čitav taj proces bude doveden u pitanje i da opet imamo rezultate gdje će veliki dio, odnosno čitav opozicioni korpus staviti upitnost na izborni proces.
Odnosno, neće priznati čitav izborni proces ili eventualno neće ući u izborni proces. Znači bojkotovati izborni proces.
Ukoliko ne bude formirano neko nadtijelo koje će, u nekom zaista razumnom roku - ne četiri, pet, šest mjeseci, pratiti izborni proces - nego minimum devet mjeseci do godinu dana, pratiti sve što bude radio taj odbor. A, što bi trebalo da bude završeno, do kraja novembra, odnosno do kraja decembra jer zakonski nije moguće intervenisati na izborno zakonodavstvo u izbornoj godini, mislim da ćemo opet imati velike probleme.
Legitimitet predstojećih izbora predviđenih za oktobar 2020. godine biće sporan.
Facebook Forum