Nedavno se na bh. političkoj sceni pojavila nova politička partija - Stranka za bolju budućnost. Posebnu pozornost javnosti privlači njen osnivač Fahrudin Radončić, vlasnik najtiražnijeg lista u BiH „Dnevnog Avaza“ i jedna od najbogatijih ličnosti u BiH.
O motivima političkog angažmana, o ciljevima nove stranke, o brzini sticanja velike imovine, o navodima da radikalizira Bošnjake, te o prisnim vezama sa političkim liderima kao što su Milorad Dodik i Dragan Čović, Radončić govori u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.
Radončić: Ja kao građanin imam sve - napravio sam super uspješnu kompaniju, ali 15 godina gledam hoće li politička vlast ove zemlje napraviti uspješnu državu. Ne možete biti uspješan čovjek i sretan čovjek istovremeno u neuspješnoj zemlji i u neuređenoj zemlji. To je osnovni razlog da želimo narodu, a naročito Bošnjacima, ponuditi alternativu.
Radončić: Ja sam od Razvojne banke dobio kredit od 22 miliona, vraćam 30. Znači vi ste kupili novac, i to po cijeni koliko su davale i druge komeracijalne banke. Samo na bazi jednoga proizvoda u moju kompaniju je ušlo 250 miliona maraka. Kad dodate da na toliko dođe i marketing, to je 500 miliona. Normalno da u jednoj zdravoj komapniji ostane makar 20 posto dobiti. To je tih 100 miliona. I nemojte da mene pitaju zašto sam gradio BiH. Treba pitati i druge koji su vodili još bogatije kompanije - zašto je tri milijarde maraka, po nekim podacima, sklonjeno novaca iz ove države?
Suprotstavio sam se ideji podjele BiH na troje
Radončić: Mi moramo, mislim na nas Bošnjake, poštovati legitimnu izbornu volju Srba i Hrvata. Ja kad kažem da imam dobre odnose sa gospodinom Čovićem, jednostavno kažem da mi Bošnjaci ne treba da se pridružujemo harangama, gdje razne komunističke službe čiji su recidivi u Sarajevu montiraju zatvore legitimno izabranim vođama srpskog i hrvatskog naroda. Mi to ne treba da radimo. Pravna država neka radi svoje, ali mi ne možemo te ljude gurati u zatvor - ili navijati da odu u zatvor, a istovremeno tražiti od njih da vole i da grade BiH.
Radončić: Ja ću vam reći da sam ja 1993. godine u opkoljenom Sarajevu, kada se održao Bošnjački sabor koji je raspravljao o mogućnosti te treće republike, muslimanske, napisao tekst, i dan-danas ga s ponosom čuvam, „Harakiri u Holidej Inu“. Ja sam se tada, što nije bilo jednostavno, suprotstavio ideji podjele BiH na troje - i uvijek ću to raditi.
Radončić: Mi se moramo navikavati da ovo nije ateističko, komunističko društvo i da sve vjerske zajednice - i katolička i pravoslavna i islamska - u BiH trebaju i moraju participirati u javnom životu tako da nam svima nameću moralne vrijednosti, ali naravno ne da se bave dnevnom politikom, ne da se bave arbitriranjem u političkim svađama.
Ne bih na jednom mjestu gradio, a na drugom rušio
Radončić: Mi se za glasove muslimana - namjerno koristim taj termin jer vjerska zajednica je njihova, odnosno naša jer sam i ja musliman - moramo boriti ekonomskim programom, konceptom, najkvalitetnijim ljudima, a ne piramidalnim sistemom i hijerarhijskim sistemom naređivanja da to rade imami, muftije ili reisu-l-ulema. Kao odgovorna politika, od Islamske zajednice ni pomišljati da pravimo stranačku infrastrukuru. To je nekada mogao možda rahmetli Izetbegović, ali to je anahronizam i ne treba ga ponavljati.
Radončić: Neki članovi SBB-a, odnosno naše stranke prigovaraju da u „Avazu“ ima više SDA nego Saveza za bolju budućnost. To je za nas u BiH neobično da prvi put neki medijski magnat uđe u politiku, ali u Italiji je to normalno. Glavni urednici rade novinu i oni će raditi u interesu svih, a ne u interesu samo jedne stranke. Naravno, ja ne bih na jednom mjestu gradio, a na drugom rušio.
Radončić: Ja vam mogu lakonski reći - ja sam bio novinar u Štabu Vrhovne komande i moja saznanja za taj slučaj nisu bitna, ali pozivam svakog Bošnjaka da svakoj istrazi gdje su Bošnjaci počinili zločin nad nekim drugim pomogne - a ovdje jeste počinjen zločin koji, naravno, svaki normalan čovjek mora iz dubine duše da osudi.
O motivima političkog angažmana, o ciljevima nove stranke, o brzini sticanja velike imovine, o navodima da radikalizira Bošnjake, te o prisnim vezama sa političkim liderima kao što su Milorad Dodik i Dragan Čović, Radončić govori u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.
RSE: Savez za bolju budućnost BiH osnovan je kao odgovor na lošu gospodarsku i političku situaciju u zemlji. Pitanje koje su vam mnogi postavili: zbog čega Fahrudin Radončić u politici?
Radončić: Ja kao građanin imam sve - napravio sam super uspješnu kompaniju, ali 15 godina gledam hoće li politička vlast ove zemlje napraviti uspješnu državu. Ne možete biti uspješan čovjek i sretan čovjek istovremeno u neuspješnoj zemlji i u neuređenoj zemlji. To je osnovni razlog da želimo narodu, a naročito Bošnjacima, ponuditi alternativu.
Ne možete biti uspješan čovjek i sretan čovjek istovremeno u neuspješnoj zemlji i u neuređenoj zemlji.
RSE: Godinama vas optužuju za nelegalno stečenu imovinu, u najmanju ruku čudne kreditne aranžmane sa Razvojnom bankom, na ostacima „Oslobođenja“ bukvalno rečeno napravili ste medijsko carstvo, pa danas i vaš ulazak u politiku neki pravdaju upravo utajama poreza i sličnim krivičnim djelima koji će uskoro izaći u javnost.
Radončić: Ja sam od Razvojne banke dobio kredit od 22 miliona, vraćam 30. Znači vi ste kupili novac, i to po cijeni koliko su davale i druge komeracijalne banke. Samo na bazi jednoga proizvoda u moju kompaniju je ušlo 250 miliona maraka. Kad dodate da na toliko dođe i marketing, to je 500 miliona. Normalno da u jednoj zdravoj komapniji ostane makar 20 posto dobiti. To je tih 100 miliona. I nemojte da mene pitaju zašto sam gradio BiH. Treba pitati i druge koji su vodili još bogatije kompanije - zašto je tri milijarde maraka, po nekim podacima, sklonjeno novaca iz ove države?
Suprotstavio sam se ideji podjele BiH na troje
RSE: Optužuju vas vaši politički protivnici za radikalizaciju Bošnjaka u BiH. S druge strane vi se javno hvalite dobrim odnosima sa Draganom Čovićem, liderom HDZ-a. Ponekad vam se spočitavaju i, uslovno rečeno, korektni odnosi sa Miloradom Dodikom.
Radončić: Mi moramo, mislim na nas Bošnjake, poštovati legitimnu izbornu volju Srba i Hrvata. Ja kad kažem da imam dobre odnose sa gospodinom Čovićem, jednostavno kažem da mi Bošnjaci ne treba da se pridružujemo harangama, gdje razne komunističke službe čiji su recidivi u Sarajevu montiraju zatvore legitimno izabranim vođama srpskog i hrvatskog naroda. Mi to ne treba da radimo. Pravna država neka radi svoje, ali mi ne možemo te ljude gurati u zatvor - ili navijati da odu u zatvor, a istovremeno tražiti od njih da vole i da grade BiH.
RSE: Posebno bošnjački narod u Hercegovini se boji pravljenja tzv. fildžan država. U tom fildžanu Hercegovina i Mostar su uvijek hrvatski.
Radončić: Ja ću vam reći da sam ja 1993. godine u opkoljenom Sarajevu, kada se održao Bošnjački sabor koji je raspravljao o mogućnosti te treće republike, muslimanske, napisao tekst, i dan-danas ga s ponosom čuvam, „Harakiri u Holidej Inu“. Ja sam se tada, što nije bilo jednostavno, suprotstavio ideji podjele BiH na troje - i uvijek ću to raditi.
RSE: Poznati su vaš stavovi, odnosno vaši dobri odnosi sa Islamskom zajednicom. Prema vama, kakva je uloga vjerskih poglavara u političkom životu? Da li su sada previše prisne vjerske zajednice, posebno Islamska, sa politikom?
Radončić: Mi se moramo navikavati da ovo nije ateističko, komunističko društvo i da sve vjerske zajednice - i katolička i pravoslavna i islamska - u BiH trebaju i moraju participirati u javnom životu tako da nam svima nameću moralne vrijednosti, ali naravno ne da se bave dnevnom politikom, ne da se bave arbitriranjem u političkim svađama.
Ne bih na jednom mjestu gradio, a na drugom rušio
RSE: Je li mislite da eventualno podrška Islamske zajednice može biti presudna na naredinim izborima kada je u pitanju bošnjački narod?
Vjerske zajednice u BiH trebaju i moraju participirati u javnom životu tako da nam svima nameću moralne vrijednosti, ali naravno ne da se bave dnevnom politikom, ne da se bave arbitriranjem u političkim svađama.
Radončić: Mi se za glasove muslimana - namjerno koristim taj termin jer vjerska zajednica je njihova, odnosno naša jer sam i ja musliman - moramo boriti ekonomskim programom, konceptom, najkvalitetnijim ljudima, a ne piramidalnim sistemom i hijerarhijskim sistemom naređivanja da to rade imami, muftije ili reisu-l-ulema. Kao odgovorna politika, od Islamske zajednice ni pomišljati da pravimo stranačku infrastrukuru. To je nekada mogao možda rahmetli Izetbegović, ali to je anahronizam i ne treba ga ponavljati.
RSE: Mislite li da bi vam u očima čitatelja moglo štetiti to što ste vlasnik „Avaza“ i što se preko novina možete obračunavati sa političkim protivnicima?
Radončić: Neki članovi SBB-a, odnosno naše stranke prigovaraju da u „Avazu“ ima više SDA nego Saveza za bolju budućnost. To je za nas u BiH neobično da prvi put neki medijski magnat uđe u politiku, ali u Italiji je to normalno. Glavni urednici rade novinu i oni će raditi u interesu svih, a ne u interesu samo jedne stranke. Naravno, ja ne bih na jednom mjestu gradio, a na drugom rušio.
RSE: Nedavno ste pozvani u svojstvu svjedoka u istrazi zločina nad Hrvatima u Trusini.
Radončić: Ja vam mogu lakonski reći - ja sam bio novinar u Štabu Vrhovne komande i moja saznanja za taj slučaj nisu bitna, ali pozivam svakog Bošnjaka da svakoj istrazi gdje su Bošnjaci počinili zločin nad nekim drugim pomogne - a ovdje jeste počinjen zločin koji, naravno, svaki normalan čovjek mora iz dubine duše da osudi.