Idući mjesec završne riječi u suđenju Stanišiću i Simatoviću

Sa suđenja Stanišiću i Simatoviću, maj 2013.

Žalbeno vijeće Haškog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) najavilo je žalbenu raspravu u drugostupanjskom (žalbenom) postupku bivšim šefovima srbijanske tajne policije (DB) Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću za 6.srpanj ove godine.

Simatović i Stanišić oslobođeni su u prvostupanjskoj presudi 2013.godine po optužnici za zapovjednu odgovornost za zločine počinjene od strane specijalnih formacija koje su logistički pomagali tijekom ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (1991-1995).

Većina tročlanog prvostupanjskog vijeća se pri oslobađanju koristila pravnom formulacijom „konkretne usmjerenosti na činjenje kaznenog djela“, odnosno ustvrdilo da Stanišić i Simatović nisu znali da pomažu u počinjenju zločina, makar se radilo o formacijama s dugogodišnjom praksom u etničkom čišćenju – poput Crvenih beretki i Arkanovih tigrova (Željko Ražnjatović).

Na isti način je na Haškom sudu oslobođen, doduše u drugostupanjskom procesu – Momčilo Perišić, načelnik Glavnog štaba Vojske Jugoslavije, prvotno osuđen na 27 godina zatvora zbog logističke pomoći Srpskoj vojsci Krajine u Hrvatskoj i Vojsci Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, a što je rezultiralo brojnim žrtvama.

Iako su se i drugi haški osuđenici nakon oslobađanja Perišića u drugom stupnju i Stanišića i Simatovića u prvom – pozivali na formulaciju „konkretne usmjerenosti“, veliki broj haških sudaca ju je nazvao „izmišljotinom u međunarodnom pravu“.

Tužiteljstvo pozvalo suce na primjenu ispravnih standarda

Haško tužiteljstvo je u žalbi na oslobađajuću prvostupanjsku presudu pozvalo Žalbeno vijeće (peteročlano) da „primjeni ispravne pravne standarde“ i da utvrdi odgovornost Stanišića i Simatovića prema optužbama.

Prema tužiteljstvu, obrazloženje oslobađanja Stanišića i Simatovića dogodilo se ubacivanjem „nepotrebnog i pogrešnog elementa – neposredne usmjerenosti“ (na činjenje zločina specijalnih jedinica) iz oslobađajuće (drugostupanjske) presude srbijanskom generalu Momčilu Perišiću što je „preuredilo“ pravni pojam usmjerenosti na činjenje kaznenog djela (actus reus).

Od Žalbenog vijeće je zatraženo da preispita i dokaze o odgovornosti oslobođenih u prvom stupnju – za zločine u istočnoj Slavoniji (u Hrvatskoj) te Zvorniku, Bijeljini i Sanskom Mostu (BiH) koje su počinile specijalne jedinice pod njihovim zapovjedništvom, a koje ni jedno razumno vijeće ne bi moglo previdjeti.

Podsjetimo da je oslobađajuća presuda dvojici, koji se smatraju produženim rukama bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića tijekom ratova na prostoru bivše Jugoslavije i pokušaja stvaranja Velike Srbije, izazvala niz reakcija međunarodne i domaće javnosti pa čak i istup haškog suca Frederika Harhoffa.

Tijekom jednodnevnog žalbenog saslušanja sucima će se obratiti strane u postupku, a predviđeno je i vrijeme za osobno obraćanje optuženih. Nakon toga peteročlano vijeće će se povući kako bi donijelo konačnu presudu, prema dosadašnjoj praksi - u roku do godine dana.

Suci su naredili prebacivanje Stanišića i Simatovića iz Beograda u haški pritvor do 19.lipnja ove godine, ukoliko hoće nazočiti žalbenom saslušanju.

VIDEO: Dokumentarni film o specijalnoj jedinici srbijanske tajne policije