U Zagrebu je po treći puta započelo suđenje prvom zapovjedniku obrane Osijeka 1991. godine Branimiru Glavašu, optuženom po zapovjednoj odgovornosti za ratne zločine nad osječkim civilima, većinom Srbima.
Za zločine počinjene pred više od 30 godina Glavaš je već jednom proglašen krivim, ali je presuda ukinuta iz procesnih razloga.
Osječki politički analitičar Jaroslav Pecnik za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako sudovanje Glavašu koje je započelo davne 2005. godine i u kojem u ovom trenutku nema presude za počinjene zločine, pokazuje pravi odnos države prema tom zločinu i njegovom procesuiranju.
Država nema volju osuditi ove zločine
Pecnik: Čini se da je ambicija da se proces ne dovede do kraja
"Hrvatska uopće nema ambiciju i volju da to riješi, jer da ima, to bi već odavno bilo riješeno, i ne bi se pravio cijeli sudski cirkus i skandal kakav se pravi", ocjenjuje Pecnik.
Zbog načina kako su vođeni svi dosadašnji, pa i ovaj sudski postupak protiv Glavaša, Pecnik ima dojam da cilj nije presuda, već – zaborav.
"Čini mi se da se ponovno ide na to da se sudski proces anulira i da sve opet počne ispočetka i da je, zapravo, ambicija da se ne dovede do kraja – da ljudi koji su optuženi polako fizički, generacijski nestanu i da na koncu mrak pojede cijelu priču", boji se Pecnik.
Glavaš se izjasnio da se ne osjeća krivim
Branimir Glavaš, osuđen pa iz procesnih razloga oslobođen optužbe za mučenje i ubojstvo devet osječkih civila, većinom Srba i mučenje više drugih početkom rata u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog stoljeća, iznova je 16. siječnja sjeo na optuženičku klupu Županijskog suda u Zagrebu.
On i troje suoptuženika - Dino Kontić, Zdravko Dražić i Gordana Getoš Magdić – izjasnili su se da se ne osjećaju krivima.
Prvookrivljeni Glavaš je kazao i da ne razumije optužnicu o dijelu gdje njega tereti po zapovjednoj odgovornosti i za djela koje su počinili krunski svjedok Krunoslav Fehir i ugroženi svjedok "Drava", koji su obojica ubili po jednog srpskog civila, a da se njih kazneno ne progoni.
Opstrukcija i prolongiranje postupka
Dugogodišnja sudska izvjestiteljica portala telegram.hr Ana Raić Knežević pojašnjava za RSE kako Glavaš – ne po prvi puta – čini sve da opstruira i prolongira postupak.
Raić Knežević: Postupak se opstruira
"Glavaš je kao zapovjednik optužen da ih u tome nije spriječio. On nikako ne može shvatiti da je kao zapovjednik obrane grada bio odgovoran za sve i cijelo vrijeme nameće 'mantru' da nije moguće da ljudi koji su bili njemu podređeni nisu odgovarali, a da on odgovora", kaže Ana Raić Knežević.
Glavaš je sudu predao i podnesak s kaznenom prijavom protiv nekadašnjih glavnih državnih odvjetnika Dinka Cvitana i Dražena Jelenića i aktualne glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek, ali i protiv tužitelja na ovom suđenju Roberta Petrovečkog, u kojem tvrdi da svi oni opstruiraju ovaj postupak time što daju kredibilitet Fehiru i ugroženom svjedoku "Drava".
"Ja ne znam hoće li mu to proći. Nije mu prošlo ništa od onog što je ranije činio – znamo da je bio pravomoćno optužen i osuđen i da je već počeo izdržavati kaznu. Prema tome, ne vidim nikakvu mogućnost da bi mu i ovaj manevar mogao proći, osim što je uspio malo zamutiti vodu na suđenju", procjenjuje Raić Knežević.
Kronologija sudovanja Glavašu
Branimir Glavaš je početkom 2000-ih optužen za ratne zločine počinjene u jesen i zimu 1991. na 1992. godinu.
On je po zapovjednoj odgovornosti bio optužen za protupravno uhićenje, mučenje i ubojstvo sedam većinom srpskih civila čija su tijela, ruku selotejpom vezanih na leđima, nađena u Dravi – to je slučaj "Selotejp".
U drugom postupku bio je optužen za to što je propustio spriječiti mučenje i ubojstvo jednog srpskog civila i mučenje drugog, a mučilo se među ostalim i tjeranjem da se pije kiselinu iz akumulatora – taj je slučaj medijski nazvan "Garaža".
Naziv otuda što su se mučenja obavljala u garažama u dvorištu tadašnjeg Općinskog sekretarijata za narodnu obranu, kojem je Glavaš bio na čelu i imao urede na prvom katu te zgrade.
iz arhive rse
Kritike Hrvatskoj zbog sporosti suđenja za ratne zločineTeršelič: Potvrđeno da je Glavaš bio ključan u vrijeme zločinaBeskrajna sudska saga suđenja GlavašuObjedinjeno suđenje za oba slučaja je započelo 2005. godine i on je 2008. godine prvostupanjski proglašen krivim i osuđen na deset godina zatvora, a nakon žalbenog procesa Vrhovni sud Hrvatske smanjio mu je kaznu na osam godina zatvora.
Prije izricanja kazne Glavaš je pobjegao u Bosnu i Hercegovinu, gdje ga je od izručenja Hrvatskoj štitilo dvostruko državljanstvo, i u zatvoru u Mostaru odslužio je nešto više od pet godina zatvora.
No, Ustavni sud je u siječnju 2015. iz procesnih razloga ukinuo pravomoćnu osuđujuću presudu Vrhovnog suda, pa je suđenje započelu iznova 2017., a potom još jednom – sa izmijenjenom optužnicom zbog smrti dvojice okrivljenika - u listopadu 2021. godine i na ročištu 16. siječnja je konačno pročitana optužnica, a okrivljenici se izjasnili o svojoj krivnji.
Glavaš (desno) i njegov kolega poziraju s protuzračnim projektilima Osijeku, kolovoza 1991. godine.
Fehir je tijekom prvog suđenja Glavašu bio krunski svjedok tužiteljstva s obzirom da je u dobi od 16 godina u kolovozu 1991. kao pripadnik tzv. Prištapske bojne, među ostalim, bio svjedokom mučenja Čedomira Vučkovića kojega su tjerali da pije kiselinu iz akumulatora u jednoj od garaža tadašnjeg Sekretarijata za narodnu obranu u centru Osijeka.
Hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović vratio je krajem svibnja 2021. godine Glavašu odlikovanja i čin pričuvnog general-bojnika, koje mu je 2010. nakon pravomoćne osuđujuće presude oduzeo tadašnji predsjednik Ivo Josipović, što je izazvalo ogorčenje dijela hrvatske javnosti.