Sukob na relaciji Vlada - Centralna banka, koji postaje sve intenzivniji, dobio je novu dimenziju. Sada se uključio i glavni izvršni direktor Prve banke Predrag Drecun, koji je, na račun prvog čovjeka crnogorske monetarne vlasti Ljubiše Krgovića optužio da je podatke, koji nijesu bili za objavljivanje, dostavljao međunarodnim institucijama.
Reagujući na prethodne izjave guvernera crnogorske Centralne banke Ljubiše Krgovića, glavni izvršni direktor Prve banke Predrag Drecun je iznio niz ocjena, među kojima se izdvaja da je "Krgovićev problem što traži najbolji alibi za sopstvene greške", kao i da su "Krgovićeve optužbe na račun Prve banke plitke, jer stvaraju buku kao i plitka voda".
Drecun, između ostalog, tvrdi i da Krgović govori neistine kada kaže da Prva banka ima problem sa zakonom, da je kvalitet menadžmenta u Prvoj banci u padu i da u ovoj banci postoji kontinuitet lošeg stanja. Najozbiljnija Drecunova optužba na Krgovićev račun je da on ima problem sa državom, koju je, navodno, potkazivao stranim institucijama.
Navodeći konkretne primjere, direktor Prve banke Predrag Drecun na naš radio kaže da je prvi slučaj bio kada je, bez prethodnog usaglašavanja, iz samog vrha Centralne banke saopšteno da će pad bruto domaćeg proizvoda biti 20 do 30 posto veći od Vladine procjene.
"Druga stvar koja je nanijela direktnu štetu državi - prilikom pregovora sa MMF u januaru u Vašingtonu, delegacija Vlade na čelu sa premijerom bila je u razgovorima sa predstavnicima MMF-a koji su na stolu imali radne materijale i dijagnostičku analizu Prve banke. To su podaci koji do dana današnjeg nijesu završeni. Na samim koricama ovih podataka pisalo je da ne smiju biti objavljeni nigdje niti davani trećim licima, a taj tekst je na žalost bio na stolovima MMF-a i Svjetske banke. To je sačekalo našu Vladu koja je bila prilično iznenađena kada je vidjela da ne može da polemiše sa nečim kada nije upoznata sa podacima i to je bilo sasvim dovoljno da mi u Prvoj banci shvatimo da je neko iz Centralne banke doturio podatke MMF", kaže Drecun.
RSE: Da li bi zbog ovoga, po vama, trebalo da reaguje policija odnosno tužilaštvo?
"Ne znam. Ja sam jednostavno bankar. Neka drugi to procijene."
Fenomen hajke na pojedince i grupe
Guverner Centralne banke Ljubiša Krgović nije želio da komentariše ove navode. U Ministarstvu finansija takođe u četvrtak nijesu imali šta da kažu na ovu temu, a pažljivi posmatrači društvenih prilika u javnim nastupima predstavnika Vlade i određenim medijskim informacijama, prepoznaju elemente kampanje zaobračun sa pojedincem, koja se može okarakterisati, kako kažu, i kao hajka.
Goran Đurović, koji se uporedo sa političkim angažmanom u vanparlamentarnom Demokratskom centru, bavi i objavljivanjem autorskih tekstova o raznim društvenim pojavama, kaže da fenomen hajke nije novost za domaće prilike.
"Imate hajke na pojedince i hajke na grupe. Nećemo zaboraviti hajke na Slavka Perovića pa na, recimo, neke opozicione lidere. Imate hajke kako na grupe, tako i na pripadnike pojedinih naroda u Crnoj Gori, prema kojima se vode razne hajke od 90-tih do dana današnjeg. Na žalost to je uvijek djelovalo i davalo određeni poguban efekat u Crnoj Gori. Taj model "za" ili "protiv" prosto vas ostavlja bez mogućnosti da budete u jednom dijelu neutralni. Već daju samo dva odgovora - ili ste za našu stvar ili ste protiv nje, a tako protiv države", kaže Đurović.
Pored plasiranja poluinformacija o privatnom životu pojedinca, koje imaju za cilj njegovu diskreditaciju, etiketiranje pojedinaca da su špijuni i strani plaćenici, predstavlja redovnu fazu u kampanji protiv pojedinaca koji se sukobe sa vrhom vlasti.
"To je tipično za Crnu Goru i tipično za sve režime koji su autokratski.takvu mustru imate danas u Sjevernoj Koreji, u Rusiji gdje je ta priča na zalasku. Ali, na žalost vidimo da ima zemalja koje teže da se približe EU koje i dalje kao jedno od osnovnih oruđa ili oružja protiv neistomišljenika koriste tu otrcanu, degutantnu i gadnu tezu da onaj koji nije na fonu naše priče automatski je izdajnik ili protivnik naše države", smatra Đurović
Reagujući na prethodne izjave guvernera crnogorske Centralne banke Ljubiše Krgovića, glavni izvršni direktor Prve banke Predrag Drecun je iznio niz ocjena, među kojima se izdvaja da je "Krgovićev problem što traži najbolji alibi za sopstvene greške", kao i da su "Krgovićeve optužbe na račun Prve banke plitke, jer stvaraju buku kao i plitka voda".
Drecun tvrdi i da Krgović govori neistine kada kaže da Prva banka ima problem sa zakonom, da je kvalitet menadžmenta u Prvoj banci u padu i da u ovoj banci postoji kontinuitet lošeg stanja.
Drecun, između ostalog, tvrdi i da Krgović govori neistine kada kaže da Prva banka ima problem sa zakonom, da je kvalitet menadžmenta u Prvoj banci u padu i da u ovoj banci postoji kontinuitet lošeg stanja. Najozbiljnija Drecunova optužba na Krgovićev račun je da on ima problem sa državom, koju je, navodno, potkazivao stranim institucijama.
Navodeći konkretne primjere, direktor Prve banke Predrag Drecun na naš radio kaže da je prvi slučaj bio kada je, bez prethodnog usaglašavanja, iz samog vrha Centralne banke saopšteno da će pad bruto domaćeg proizvoda biti 20 do 30 posto veći od Vladine procjene.
"Druga stvar koja je nanijela direktnu štetu državi - prilikom pregovora sa MMF u januaru u Vašingtonu, delegacija Vlade na čelu sa premijerom bila je u razgovorima sa predstavnicima MMF-a koji su na stolu imali radne materijale i dijagnostičku analizu Prve banke. To su podaci koji do dana današnjeg nijesu završeni. Na samim koricama ovih podataka pisalo je da ne smiju biti objavljeni nigdje niti davani trećim licima, a taj tekst je na žalost bio na stolovima MMF-a i Svjetske banke. To je sačekalo našu Vladu koja je bila prilično iznenađena kada je vidjela da ne može da polemiše sa nečim kada nije upoznata sa podacima i to je bilo sasvim dovoljno da mi u Prvoj banci shvatimo da je neko iz Centralne banke doturio podatke MMF", kaže Drecun.
RSE: Da li bi zbog ovoga, po vama, trebalo da reaguje policija odnosno tužilaštvo?
"Ne znam. Ja sam jednostavno bankar. Neka drugi to procijene."
Fenomen hajke na pojedince i grupe
Guverner Centralne banke Ljubiša Krgović nije želio da komentariše ove navode. U Ministarstvu finansija takođe u četvrtak nijesu imali šta da kažu na ovu temu, a pažljivi posmatrači društvenih prilika u javnim nastupima predstavnika Vlade i određenim medijskim informacijama, prepoznaju elemente kampanje za
Pored plasiranja poluinformacija o privatnom životu pojedinca, koje imaju za cilj njegovu diskreditaciju, etiketiranje pojedinaca da su špijuni i strani plaćenici, predstavlja redovnu fazu u kampanji protiv pojedinaca koji se sukobe sa vrhom vlasti.
Goran Đurović, koji se uporedo sa političkim angažmanom u vanparlamentarnom Demokratskom centru, bavi i objavljivanjem autorskih tekstova o raznim društvenim pojavama, kaže da fenomen hajke nije novost za domaće prilike.
"Imate hajke na pojedince i hajke na grupe. Nećemo zaboraviti hajke na Slavka Perovića pa na, recimo, neke opozicione lidere. Imate hajke kako na grupe, tako i na pripadnike pojedinih naroda u Crnoj Gori, prema kojima se vode razne hajke od 90-tih do dana današnjeg. Na žalost to je uvijek djelovalo i davalo određeni poguban efekat u Crnoj Gori. Taj model "za" ili "protiv" prosto vas ostavlja bez mogućnosti da budete u jednom dijelu neutralni. Već daju samo dva odgovora - ili ste za našu stvar ili ste protiv nje, a tako protiv države", kaže Đurović.
Pored plasiranja poluinformacija o privatnom životu pojedinca, koje imaju za cilj njegovu diskreditaciju, etiketiranje pojedinaca da su špijuni i strani plaćenici, predstavlja redovnu fazu u kampanji protiv pojedinaca koji se sukobe sa vrhom vlasti.
"To je tipično za Crnu Goru i tipično za sve režime koji su autokratski.takvu mustru imate danas u Sjevernoj Koreji, u Rusiji gdje je ta priča na zalasku. Ali, na žalost vidimo da ima zemalja koje teže da se približe EU koje i dalje kao jedno od osnovnih oruđa ili oružja protiv neistomišljenika koriste tu otrcanu, degutantnu i gadnu tezu da onaj koji nije na fonu naše priče automatski je izdajnik ili protivnik naše države", smatra Đurović