U intervjuu podgoričkim Vijestima prvi čovjek Centralne banke Crne Gore Ljubiša Krgović doveo je u direktnu vezu namjeru Vlade da mu skrati mandat, sa mjerama, koje je institucija na čijem je čelu, uvela Prvoj banci, koju kontroliše porodica premijera Mila Đukanovića.
Govoreći o prijedlogu zakona o Centralnoj banci, čiji je autor Vlada, a kojim se skraćuje mandat rukovodstvu te institucije, predsednik Savjeta Centralne banke Ljubiša Krgović je u intervju podgoričkim Vijestima kazao da on nema lični sukob sa Prvom bankom koju kontroliše porodica crnogorskog premijera, već da je ta banka citiram "u sukobu sa zakonom, podzakonskim aktima, međunarodnim standardima i direktivama Evropske unije".
Krgović, prvi čovjek Centralne banke, koja je ranije zamrzla kreditnu aktivnost Prve banke, u kojoj je navjeći suvlasnik premijerov brat Aco, a u kojoj i sam premijer ima dva odsto akcija, osvrćući se na novi prijedlog zakona kaže da je on u suprotnosti sa domaćim zakonima, a i sa evropskim standardima.
Aco Đukanović, brat Mila Đukanovića
“Radi se o rušenju institucije, odnosno njenog temelja nezavisnosti, odnosno personalne nezavisnosti, bilo da je u pitanju guverner, predsjednik Savjeta ili član", pojasnio je Krgović u poslednjem intervjuu.
Radojica Živković iz opozicione NOVE nema dilemu da su Prva banka i neposlušnost Krgovića glavni razlog za donošenje izmjena i dopuna zakona kojim se skraćuje mandat aktulenog rukovodstva Centralne banke.
"Taj sukob između Centralne banke, evo se i danas to pokazuje, je oko pozicija Prve banke u opšte u bankarskom sektoru Crne Gore. Centralna banka je reagovala kako je reagovala. Mi nijesmo ni do sada bili pretjerano zadovoljni njenom nezavisnošću, ali su ipak pokazali da ne mogu da krše elementarna pravila u bankarskom sistemu, a time i ustavna rješenja i evropskog sistema javnih finansija .Ovaj sukob je nastao kada je gospodin Krgović odbio da izvršava baš onako direktna naređenja Vlade. Nije htio da krši Zakon, a njegova smjena je drastično kršenje Ustava i evropskih pravila u bankarskom sektoru", smatra Živković.
U DPS bez komentara
Taj stav zastupa i Đordije Blažić, profesor na Pravnom fakultetu koji kaže da je očigledno da Vlada pokušava uspostaviti apsolutnu kontrolu nad monetarnom vlašću.
"Nije sporno sa pravnog aspekta da taj prijedlog zakona nije u skladu sa Ustavom. Dakle, Savjet kao organ upravljanja Centralnom bankom nije promijenjen jer i dalje ostaje i samim tim, mandat Savjeta traje do isteka. Prema tome, novim zakonom ne može se skraćivati mandat Savjetu, nikako jer se ne formira novi organ. Uopšte nije od uticaja da li se nadležnosti Savjeta proširuju ili sužavaju. Tako da to ne može biti razlog da se po novom zakonu bira Savjet. Definitivno, po mom dubokom uvjerenju radi se o stvarima kojima se pokušava Centralna banka staviti pod kontrolu, iako je svuda u svijetu Centralna banka ona četvrta, monetarna vlast, koja ima apsolutnu samostalnost i nezavisnost", objašnjava Blažić.
U manjoj vladajućoj Socijaldemokratskoj partiji, i pored suprotnog stava brojnih analitičara i aktulenog rukovodstva Centralne banke, kažu da je prijedlog zakona koji je dorađen od strane užeg kabineta premijera Đukaniovića iskorak i da ta zakonska rješenja jačaju nezavisnost Centralne banke.
"Što se tiče pitanja koje je bilo medijski eksploatisano prethodnih dana, a u vezi sa relacijom predsjednika Centralne banke i Vlade, mislim da ovaj zakon prevazilazi bilo kakva personalna rješenja. Mislim da na ovom nivou moramo govoriti o suštini samog zakona, a ne o personalnim rješenjima jer personalna rješenja će proizaći iz samog zakona. Tako da je to nešto što nas u SDP-u navodi da se ne uključujemo u priču o personalnim rješenjima već o suštini zakona koji je već u skupštinskoj proceduri", kaže poslanik SDP-a Damir Šehović.
U vladajućoj DPS premijera Mila Đukanovića danas nijesmo uspjeli dobitit komentar na ovu temu.
Moglo bi vas interesovati i ovo:
Eskalacija dugotrajnog sukoba crnogorske vlade i Centralne banke
Priredio: Esad Krcić
Ljubiša Krgović je dvije decenije bio važan dio kadrovske strukture vladajuće crnogorske Demokratske partije socijalista. Prvi je guverner (predsjednik Savjeta) Centralne banke CG od 2001. godine, a na tom mjestu se, nalazi i danas.
Krgović se prvi put našao na meti kritika koje su dolazile iz same DPS i njoj bliskih krugova, kada je, krajem 2007., Centralna banka odlučila, da uslijed prevelike kreditne ekspanzije, ograniči kreditne aktivnosti banaka. Isprva je bio kritikovan da sprječava rast, a po izbijanju ekonomske krize, zamjeralo mu se da je reagovao prekasno.
Svjetska ekonomska kriza je označila i početak problema Prve banke CG, koju kontroliše porodica premijera Đukanovića, kojoj se potom dodjeljuje 44 miliona eura državne finansijske pomoći. Javnosti je poznato da premijer, nezadovoljan Krgovićevim odnosom prema Prvoj banci, već više mjeseci odbija da se sa njim sastane. O Krgovićevoj smjeni se špekuliše još od jeseni 2009., a kao glavni razlog se pominje njegova "opstrukcija oporavka Prve banke", jer joj ne dozvoljava da odobrava kredite. Sam Krgović tvrdi da je PBCG još uvijek problematična i da nije riješila problem nelikvidnosti.
Još jedan aspekt mimoilaženja sa ostatkom partijskog i državnog establišmenta je Krgovićeva bliskost stavovima Medjunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, odnosno, ocjena da prazninu državnog budžeta treba popuniti sklapanjem aranžmana sa MMF-om, čemu se Vlada do sada protivila.
Prije dolaska na čelo Centralne banke, Krgović je obavljao niz važnih državnih funkcija. Početkom devedesetih bio je savjetnik crnogorskog premijera i lidera DPS-a, Mila Djukanovića. Zatim prelazi na funkciju viceguvernera Narodne banke tadašnje, dvočlane SR Jugoslavije, u trenutku kada država izlazi iz hiper-inflacionog perioda 1995. godine. Pet godina kasnije, Krgović se, iz Beograda vraća u Podgoricu, i to na mjesto potpredsjednika Vlade za finansijski sistem, poslije čega staje na vrh crnogorske monetarne vlasti.
Govoreći o prijedlogu zakona o Centralnoj banci, čiji je autor Vlada, a kojim se skraćuje mandat rukovodstvu te institucije, predsednik Savjeta Centralne banke Ljubiša Krgović je u intervju podgoričkim Vijestima kazao da on nema lični sukob sa Prvom bankom koju kontroliše porodica crnogorskog premijera, već da je ta banka citiram "u sukobu sa zakonom, podzakonskim aktima, međunarodnim standardima i direktivama Evropske unije".
Krgović, prvi čovjek Centralne banke, koja je ranije zamrzla kreditnu aktivnost Prve banke, u kojoj je navjeći suvlasnik premijerov brat Aco, a u kojoj i sam premijer ima dva odsto akcija, osvrćući se na novi prijedlog zakona kaže da je on u suprotnosti sa domaćim zakonima, a i sa evropskim standardima.
“Radi se o rušenju institucije, odnosno njenog temelja nezavisnosti, odnosno personalne nezavisnosti, bilo da je u pitanju guverner, predsjednik Savjeta ili član", pojasnio je Krgović u poslednjem intervjuu.
Radojica Živković iz opozicione NOVE nema dilemu da su Prva banka i neposlušnost Krgovića glavni razlog za donošenje izmjena i dopuna zakona kojim se skraćuje mandat aktulenog rukovodstva Centralne banke.
"Taj sukob između Centralne banke, evo se i danas to pokazuje, je oko pozicija Prve banke u opšte u bankarskom sektoru Crne Gore. Centralna banka je reagovala kako je reagovala. Mi nijesmo ni do sada bili pretjerano zadovoljni njenom nezavisnošću, ali su ipak pokazali da ne mogu da krše elementarna pravila u bankarskom sistemu, a time i ustavna rješenja i evropskog sistema javnih finansija .Ovaj sukob je nastao kada je gospodin Krgović odbio da izvršava baš onako direktna naređenja Vlade. Nije htio da krši Zakon, a njegova smjena je drastično kršenje Ustava i evropskih pravila u bankarskom sektoru", smatra Živković.
U DPS bez komentara
Taj stav zastupa i Đordije Blažić, profesor na Pravnom fakultetu koji kaže da je očigledno da Vlada pokušava uspostaviti apsolutnu kontrolu nad monetarnom vlašću.
"Nije sporno sa pravnog aspekta da taj prijedlog zakona nije u skladu sa Ustavom. Dakle, Savjet kao organ upravljanja Centralnom bankom nije promijenjen jer i dalje ostaje i samim tim, mandat Savjeta traje do isteka. Prema tome, novim zakonom ne može se skraćivati mandat Savjetu, nikako jer se ne formira novi organ. Uopšte nije od uticaja da li se nadležnosti Savjeta proširuju ili sužavaju. Tako da to ne može biti razlog da se po novom zakonu bira Savjet. Definitivno, po mom dubokom uvjerenju radi se o stvarima kojima se pokušava Centralna banka staviti pod kontrolu, iako je svuda u svijetu Centralna banka ona četvrta, monetarna vlast, koja ima apsolutnu samostalnost i nezavisnost", objašnjava Blažić.
U manjoj vladajućoj Socijaldemokratskoj partiji, i pored suprotnog stava brojnih analitičara i aktulenog rukovodstva Centralne banke, kažu da je prijedlog zakona koji je dorađen od strane užeg kabineta premijera Đukaniovića iskorak i da ta zakonska rješenja jačaju nezavisnost Centralne banke.
"Što se tiče pitanja koje je bilo medijski eksploatisano prethodnih dana, a u vezi sa relacijom predsjednika Centralne banke i Vlade, mislim da ovaj zakon prevazilazi bilo kakva personalna rješenja. Mislim da na ovom nivou moramo govoriti o suštini samog zakona, a ne o personalnim rješenjima jer personalna rješenja će proizaći iz samog zakona. Tako da je to nešto što nas u SDP-u navodi da se ne uključujemo u priču o personalnim rješenjima već o suštini zakona koji je već u skupštinskoj proceduri", kaže poslanik SDP-a Damir Šehović.
U vladajućoj DPS premijera Mila Đukanovića danas nijesmo uspjeli dobitit komentar na ovu temu.
Moglo bi vas interesovati i ovo:
Eskalacija dugotrajnog sukoba crnogorske vlade i Centralne banke
Ljubiša Krgović, guverner Centralne banke Crne Gore
Ljubiša Krgović, guverner Centralne banke Crne GorePriredio: Esad Krcić
Ljubiša Krgović je dvije decenije bio važan dio kadrovske strukture vladajuće crnogorske Demokratske partije socijalista. Prvi je guverner (predsjednik Savjeta) Centralne banke CG od 2001. godine, a na tom mjestu se, nalazi i danas.
Krgović se prvi put našao na meti kritika koje su dolazile iz same DPS i njoj bliskih krugova, kada je, krajem 2007., Centralna banka odlučila, da uslijed prevelike kreditne ekspanzije, ograniči kreditne aktivnosti banaka. Isprva je bio kritikovan da sprječava rast, a po izbijanju ekonomske krize, zamjeralo mu se da je reagovao prekasno.
Svjetska ekonomska kriza je označila i početak problema Prve banke CG, koju kontroliše porodica premijera Đukanovića, kojoj se potom dodjeljuje 44 miliona eura državne finansijske pomoći. Javnosti je poznato da premijer, nezadovoljan Krgovićevim odnosom prema Prvoj banci, već više mjeseci odbija da se sa njim sastane. O Krgovićevoj smjeni se špekuliše još od jeseni 2009., a kao glavni razlog se pominje njegova "opstrukcija oporavka Prve banke", jer joj ne dozvoljava da odobrava kredite. Sam Krgović tvrdi da je PBCG još uvijek problematična i da nije riješila problem nelikvidnosti.
Još jedan aspekt mimoilaženja sa ostatkom partijskog i državnog establišmenta je Krgovićeva bliskost stavovima Medjunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, odnosno, ocjena da prazninu državnog budžeta treba popuniti sklapanjem aranžmana sa MMF-om, čemu se Vlada do sada protivila.
Prije dolaska na čelo Centralne banke, Krgović je obavljao niz važnih državnih funkcija. Početkom devedesetih bio je savjetnik crnogorskog premijera i lidera DPS-a, Mila Djukanovića. Zatim prelazi na funkciju viceguvernera Narodne banke tadašnje, dvočlane SR Jugoslavije, u trenutku kada država izlazi iz hiper-inflacionog perioda 1995. godine. Pet godina kasnije, Krgović se, iz Beograda vraća u Podgoricu, i to na mjesto potpredsjednika Vlade za finansijski sistem, poslije čega staje na vrh crnogorske monetarne vlasti.
