Centralna banka Crne Gore će naložiti državnim organima da istraže kako su se povjerljivi djelovi izvještaja Centralne banke o kontroli banaka iz 2008. i 2010. godine našli u javnosti i medijima, saopštio je Radoje Žugić guverner Centralne banke.
Dokumenti Centralne banke koji su objavljeni u serijalu tekstova mreže novinara istraživača u sklopu projekta izvještavanja o organizovanom kriminalu i korupciji, ukazuju na višemilionske zloupotrebe koje su obavljane preko Prve banke u vlasništvu porodice Đukanović.
Nakon što se čelnici Centralne banke Crne Gore nisu oglašavali prethodnih dana o informacijama objavljenim u medijima, da je Centralna banka bila upoznata sa milionskim transakcijama povezanih lica oko Prve banke u vlasništvu porodice Đukanović, guverner Radoje Žugić je na skupštinskom odboru za finansije i budžet saopštio da su izvještaji o kontroli rada banaka povjerljivi dokumenti te da se ne mogu objavljivati u javnosti.
Guverner Žugić nije želio da potvrdi ali ni da ospori dokumente objavljene u serijalu tekstova mreže novinara istraživača, ali je najavio istragu o tome kako su ti dokumenti dospjeli u javnost odbacujući odgovornost novog rukovodstva Centralne banke.
"I mi ćemo se vjerovatno obratiti nadležnima sa zahtjevom da se utvrdi ko je kršio propise u dijelu tajnosti podataka. Pokušali smo pronaći i istražiti unutar Centralne banke, ponavljam da se to odnosi na period prije dolaska novog rukovodstva, ali moramo dovesti instituciju do nivoa da nam se to ne ponavlja", kazao je Žugić.
Da li su podaci tačni
Podsjetimo u serijalu tekstova o višemilionskim zloupotrebama obavljenim preko Prve banke koja je u vlasništvu porodice Đukanović, ukazuje se da je Prva banka dodjeljivala najveće kredite povlašćenim klijentima suprotno bankarskim standarduima i praksi, odnosno onima koji su povezani sa Đukanovićima. Da su ti zajmovi uključivali kompanije povezane sa Stankom Subotićem Canetom, ali i odbjeglim narko bosom Darkom Šarićem, zatim kontroverznim biznismenom Branislavom Mićunovićem, te da su pojedina fizička lica mogla da uđu u milionske minuse na računu.
Objavljeno je da je Prva banka platila Madonin koncert u Budvi preko pet miliona eura, a da je Prvoj banci iz državnog budžeta i iz državnih preduzeća nadoknađeno preko četiri miliona eura. Iz dokumenata se vidi da su kontrolori Centralne banke Crne Gore prethodnih godina upozoravali na povećan rizik Prve banke zbog velikih iznosa kredita odobravanih malom broju povezanih. Ova praksa je dovela do kraha Prve banke i ozbiljnog urušavanja kompletnog finansijskog sistema, zbog čega je Vlada iz budžeta odvojila sredstva za spašavanje banke u vrijeme dok je premijer bio Milo Đukanović, a ministar finansija sadašnji premijer Igor Lukšić. Kontrolori CBCG su, kako se navodi u seriji tekstova tekstu OCCRP-a, 2007. godine utvrdili da je banka, bez pribavljanja svih informacija i dokumentacije, otvorila račune za firme registrovane sa Djevičanskih ostrva i Kipra, a koje su između ostalog vlasnici budvanskog hotela Avala i kolašinske Bjanke.
I članovi odbora za finansije i budžet su zapitali kako su povjerljivi dokumenti Centralne banke dospjeli u javnost, ali je ključno pitanje da li su objavljeni podaci tačni. Radojica Živković iz Nove srpske demokratije je saopštio on prije nekoliko godina govorio o malverzacijama Prve banke.
"Očigledno je da je tačno da su sve tu dokumenti koji su fotokopirani, kako je Prva banka davala kredite na nezakonit način i kao da je htjela sebe da ošteti, a zna se zbog čega su takvi krediti davani samo posebnim osobama, posebnoj klijenteli. Da li ona postoji samo zbog kumova, prijatelja, predsjednika DPS. Očito prema ovim izvještajima to nije crnogorska banka to je banka jedne porodice", kazao je Živković.
Na drugoj strani poslanik DPS Zoran Jelić je pitajući guvernera da li su podaci autentični, konstatovao da je motiv objavljivanja podataka Centralne banke da se napravi šteta bankarskom sektoru.
"To je očito da se koristi određeni trenutak oporavka bankarskog sektora da se nanese šteta kako bankarskom sektoru tako i pojedinim bankama sa takvim negativnim izvještajima", ocjenjuje Jelić.
Ipak guverner Radoje Žugić ne krivi novinare istraživače već one kojima su bili dostupni povjerljivi podaci.
"Istraživači novinari su objavili izvještaj i mi ne krivimo njih nego nekoga ko je dao saglasnost i mi smo provjeravali to, ali ne postoji odobrenje za objavljivanje ovih povjerljivih podataka. Znači neko je to objavio kršeći zakon", istakao je Žugić.
Dokumenti Centralne banke koji su objavljeni u serijalu tekstova mreže novinara istraživača u sklopu projekta izvještavanja o organizovanom kriminalu i korupciji, ukazuju na višemilionske zloupotrebe koje su obavljane preko Prve banke u vlasništvu porodice Đukanović.
Nakon što se čelnici Centralne banke Crne Gore nisu oglašavali prethodnih dana o informacijama objavljenim u medijima, da je Centralna banka bila upoznata sa milionskim transakcijama povezanih lica oko Prve banke u vlasništvu porodice Đukanović, guverner Radoje Žugić je na skupštinskom odboru za finansije i budžet saopštio da su izvještaji o kontroli rada banaka povjerljivi dokumenti te da se ne mogu objavljivati u javnosti.
Guverner Žugić nije želio da potvrdi ali ni da ospori dokumente objavljene u serijalu tekstova mreže novinara istraživača, ali je najavio istragu o tome kako su ti dokumenti dospjeli u javnost odbacujući odgovornost novog rukovodstva Centralne banke.
"I mi ćemo se vjerovatno obratiti nadležnima sa zahtjevom da se utvrdi ko je kršio propise u dijelu tajnosti podataka. Pokušali smo pronaći i istražiti unutar Centralne banke, ponavljam da se to odnosi na period prije dolaska novog rukovodstva, ali moramo dovesti instituciju do nivoa da nam se to ne ponavlja", kazao je Žugić.
Da li su podaci tačni
Podsjetimo u serijalu tekstova o višemilionskim zloupotrebama obavljenim preko Prve banke koja je u vlasništvu porodice Đukanović, ukazuje se da je Prva banka dodjeljivala najveće kredite povlašćenim klijentima suprotno bankarskim standarduima i praksi, odnosno onima koji su povezani sa Đukanovićima. Da su ti zajmovi uključivali kompanije povezane sa Stankom Subotićem Canetom, ali i odbjeglim narko bosom Darkom Šarićem, zatim kontroverznim biznismenom Branislavom Mićunovićem, te da su pojedina fizička lica mogla da uđu u milionske minuse na računu.
Milo Đukanović
Objavljeno je da je Prva banka platila Madonin koncert u Budvi preko pet miliona eura, a da je Prvoj banci iz državnog budžeta i iz državnih preduzeća nadoknađeno preko četiri miliona eura. Iz dokumenata se vidi da su kontrolori Centralne banke Crne Gore prethodnih godina upozoravali na povećan rizik Prve banke zbog velikih iznosa kredita odobravanih malom broju povezanih. Ova praksa je dovela do kraha Prve banke i ozbiljnog urušavanja kompletnog finansijskog sistema, zbog čega je Vlada iz budžeta odvojila sredstva za spašavanje banke u vrijeme dok je premijer bio Milo Đukanović, a ministar finansija sadašnji premijer Igor Lukšić. Kontrolori CBCG su, kako se navodi u seriji tekstova tekstu OCCRP-a, 2007. godine utvrdili da je banka, bez pribavljanja svih informacija i dokumentacije, otvorila račune za firme registrovane sa Djevičanskih ostrva i Kipra, a koje su između ostalog vlasnici budvanskog hotela Avala i kolašinske Bjanke.
I članovi odbora za finansije i budžet su zapitali kako su povjerljivi dokumenti Centralne banke dospjeli u javnost, ali je ključno pitanje da li su objavljeni podaci tačni. Radojica Živković iz Nove srpske demokratije je saopštio on prije nekoliko godina govorio o malverzacijama Prve banke.
"Očigledno je da je tačno da su sve tu dokumenti koji su fotokopirani, kako je Prva banka davala kredite na nezakonit način i kao da je htjela sebe da ošteti, a zna se zbog čega su takvi krediti davani samo posebnim osobama, posebnoj klijenteli. Da li ona postoji samo zbog kumova, prijatelja, predsjednika DPS. Očito prema ovim izvještajima to nije crnogorska banka to je banka jedne porodice", kazao je Živković.
Na drugoj strani poslanik DPS Zoran Jelić je pitajući guvernera da li su podaci autentični, konstatovao da je motiv objavljivanja podataka Centralne banke da se napravi šteta bankarskom sektoru.
"To je očito da se koristi određeni trenutak oporavka bankarskog sektora da se nanese šteta kako bankarskom sektoru tako i pojedinim bankama sa takvim negativnim izvještajima", ocjenjuje Jelić.
Ipak guverner Radoje Žugić ne krivi novinare istraživače već one kojima su bili dostupni povjerljivi podaci.
"Istraživači novinari su objavili izvještaj i mi ne krivimo njih nego nekoga ko je dao saglasnost i mi smo provjeravali to, ali ne postoji odobrenje za objavljivanje ovih povjerljivih podataka. Znači neko je to objavio kršeći zakon", istakao je Žugić.