U četvrtak je objavljen treći dio serije tekstova mreže novinara istraživača - Projekat izvještavanja o organizovanom kriminalu i korupciji, a koji, lidera vladajuće Demokratske partije socijalista i bivšeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića dovode u vezu sa višemilionskim zloupotrebama novca građana, a koje su se, sudeći po objavljenim podacima, obavljale preko Prve banke koju kontroliše njegova porodica.
Šef vladajuće DPS i bivši premijer Milo Đukanović, koji je trošenje 44 miliona eura građana Crne Gore na spašavanje svoje banke koja bi zbog neodgovornog poslovanja i olakog odobravanja višemilionskih kredita privilegovanim pojedincima propala, pravdao spašavanjem cjelokupnog finansijskog sistema, i sam je u želji da se afirmiše kao sposoban biznismen uživajući benefite svog položaja koristio kredite koje je ova banka odobravala pod povlašćenim uslovima.
Dodatni problem je što je, ukoliko su tačne tvrdnje objavljenih istraživačkih tekstova, Đukanović obmanuo javnost rekavši da je kredit dobio od Hypo Alpe Adria banke na osnovu definisanog biznis plana. To međutim, prema objavljenim podacima, nije tačno.
Đukanović je zemljište u Budvi površine 20 hiljada kvadrata kupio pomoću kredita koji mu je odobrila Prva banka koju kontroliše njegova porodica, a u kojoj i sam ima akcije, tvrdi se u istraživačkom tekstu Projekta za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji u kom se tvrdi da je bivši crnogorski premijer rekao neistinu kada je javnosti plasirao informaciju da je njegova firma Global Montenegro novac pozajmila od Hypo Alpe Adria banke.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović je, komentarišući ove navode, rekao da tijelo kojim predsjedava razmatra samo globalno stanje u bankarskom sistemu, a da je prava adresa Centralna banka Crne Gore. Damjanović proziva bivšeg guvernera Ljubišu Krgovića i tadašnjeg zamjenika generalnog direktora za kontrolu banka Gorana Kneževića.
"Mogu da kažem, ako je to tačno, da je Prva banka postupila neprofesionalno, jer je dala privilegovani kredit bez osnova. Međutim, to pitanje bi po meni trebalo uputiti onome ko je regulisao rad banaka i reguliše rad banaka u Crnoj Gori, dakle Centralnoj banci Crne Gore, odnosno onoj gospodi koja su u to vrijeme bila na čelu Centralne banke – guverneru i vice guverneru. To je bilo 2007. godine i zna se koje u to vrijeme vršio te odgovorne funkcije. Oni bi znali da objasne, zašto o tim informacijama nijesu tada informisali javnost", kazao je Damjanović.
Pejović: Institucije ne funkcionišu
U objavljenom istraživačkom tekstu kaže se da se u izvještaju kontrolora Centralne banke Crne Gore navodi da je Đukanovićevoj firmi Global Montenegro 26. februara 2007., dat kredit od tri miliona i 100 hiljada eura za kupovinu zemljišta u Budvi, ustvari, odobrila Prva banka.
Prva banka u Podgorici
Maja 2007, Centralna banka kritikuje način na koji je kredit odobren i primjećuje - Global Montenegro, osnovan tek nekoliko sedmica ranije, nije priložio biznis plan iz kojeg bi banka mogla vidjeti na koji način će kredit biti vraćen.
"Uz kredit sa rokom vraćanja od tri godine odobren je grejs period od 12 mjeseci u kom firma nije imala obavezu plaćanja kamate, već je ona dodavana glavnici, a izvor otplate kredita trebalo je da bude prihod iz tekućeg poslovanja", kaže se u tekstu u kom se navodi i da je kompanija u međuvremenu dobila kredit Hypo Alpe Adria banke koji je, moguće, upotrijebljen za otplatu kredita kod Prve banke, a koji je djelimično obezbijedjen oročenim depozitom investicionog fonda MIG, u iznosu od dva miliona eura, ali su kontrolori Centralne banke i na ovo imali primjedbe jer je depozit bilo moguće povući prije otplate kredita koji je njime bio obezbijeđen.
Pored toga, dva mjeseca kasnije Prva banka baš ovom fondu odobrava kredit milion i po eura za kupovinu građevinskog zemljišta i to, takođe, pod povlašćenim uslovima.
Član skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Zarija Pejović takođe proziva Centralnu banku, ali i prvom rečenicom jasno određuje superiornu poziciju privatne banke porodice premijera Mila Đukanovića u odnosu na Centralnu banku.
"Umjesto da Centralna banka uvede mjere privremene uprave u Prvoj banci, a za šta su se odavno stekli uslovi. Prva banka je kroz parlamentarnu većinu uvela prinudnu upravu u Centralnu banku. No, tu postoji i jedan drugi aspekt cijele priče. Ja imam informaciju da je bivši Savjet Centralne banke državnom tužilaštvu bio pripremio pozamašne papire koji su se ticali Prve banke. Da li je tužilaštvo došlo u posjed tih papira ili nije ili je novo rukovodstvo Centralne banke sakrilo negdje ta dokumenta. Ja to ne znam ali znam da je mnogo tih informacija za državno tužilaštvo bilo pripremljeno. Moramo samo ponovo konstatovati da institucije u Crnoj Gori na žalost ne funkcionišu", kazao je Pejović.
U četvrtak nije bilo moguće dobiti reakcije Đukanovićevog partijskog portparola Časlava Vešovića kao ni direktora Prve banke Milana Perovića, a u Centralnoj banci nam je rečeno da će se guverner Radoje Žugić "ubrzo" obratiti javnosti.
Inače, tekst mreže novinara istraživača objavljen u četvrtak je treći po redu u kom se govori o višemilionskim zloupotrebama novca građana Crne Gore, koji su tek prije dva dana, iz prvog teksta ove serije saznali i da su iz svog džepa platili pet miliona eura za koncert Madone u Budvi.
