Mogućnost da kompanija Aman Resorts zatvori hotel Sveti Stefan i napusti Crnu Goru je u turističkom smislu tragična vijest, kaže dugogodišnji turistički radnik Marko Pribilović iz Budve.
„To je jako loša vijest i za turizam i za našu državu, jer je Aman prestižni brend svjetskog renomea“, kaže Pribilović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Aman Resorts, koji objedinjuje luksuzne hotele u 20 država, je hotelski operater koji upravlja Sv. Stefanom i Miločerom, najpoznatijim hotelima na Budvanskoj rivijeri. Njih je, uz hotel Kraljičina plaža, koji je bio u lošem stanju, 2007. godine zakupio Adriatic properties, grčkog biznismena Petrosa Statisa, na ukupno 42 godine. Taj ugovor je sklopljen u vrijeme Vlade Demokratske partije socijalista, koja je avgusta 2020 izgubila vlast.
Pročitajte i ovo: Rizici privatizacije Budvanske rivijereGrad hotel Sv. Stefan je trenutno zatvoren, a prema nezvaničnim informacijama, menadžment je zaposlenima najavio da će tako vjerovatno biti i tokom sezone, te da će ih uputiti na odmor.
RSE nije dobio odgovor iz Adriatic Properties-a, kompanije Sveti Stefan hoteli, Ministarstva ekonomskog razvoja i Opštine Budva da li hotelski operater (Aman Resorts) i investitor ( Adriatic properties) planiraju da zatvore Sv.Stefan, pokrenu procedure za obeštećenje i napuste Crnu Goru.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović kazao je 26. maja da je razgovarao sa predstavnicima Amana i Adriatic propertiesa i „pokazao veliku dozu zainteresovanosti i dobre volje da odgovori na neke izazove koje investitor ima“, te da bi investitor, hotelski operator i lokalna zajednica trebalo da se dogovore i nađu održivo rješenje.
On je naveo i da lokalnu zajednicu treba puno bolje razumijeti u slučaju Svetog Stefana i Miločera.
Protesti građana i lokalne vlasti
Od kraja prošle godine, dio mještana je, uz podršku opštinskih čelnika, u nekoliko navrata organizovao je protest, srušio ogradu ne prilazu plaži i blokirao radove Adriatic Properties-a na izgradnji novog hotela Kraljičina plaža, koji se gradi u Miločerskom parku na mjestu starog koji je srušen.
Gradnja u parku Miločer hotela Kraljičina plaža, novembar 2020.
Da bi Aman mogao da ode iz Crne Gore, te da Adriatic Properties razmatra pokretanje arbitraže zbog ovih protesta prvi je komentarisao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
"Vidjeli su divljanje predvođeno zvaničnicima lokalne vlasti. Vidjeli su rušenje objekata koje je realizovao investitor i kao rezultat toga danas imamo najavu operatera 'Amana' da ove godine neće otvarati hotele, sa mogućnošću da napusti Crnu Goru", rekao je Đukanović i dodao da je izvjesno da investitor Adriatic properties, bez Amana ne želi da radi u Crnoj Gori.
“Ono što nam se smiješi nakon onog divljanja (blokiranja gradilišta od strane mještana i lokalnih čelnika ) jeste arbitraža u Londonu. Ako se to dogodi, siguran sam da ne može proći sa štetom manjom od 100 miliona po crnogorski budžet”, rekao je Đukanović krajem aprila.
Vaš browser nepodržava HTML5
Budvani brane Miločerski park
Protesti u Miločeru i na Sv. Stefanu su učestali nakon što je lokalnu vlast u Budvi 2016. osvojila koalicija Demokratskog fronta (DF), Demokrata i građanskog pokreta URA, koji nakon avgustovskih izbora 2020. čine vlast i na državnom nivou.
Među njima su bili čelnici budvanske vlasti, Marko Carević iz Demokratskog fronta i Krsto Radović iz Demokrata. I krajem decembra je grupa mještana sa kojima je bio Carević, upala na gradilište hotela i pozvala resorno ministarstvo da stopira izgradnju. Oni se protive izgradnji stanova za tržište u sklopu projekta Adriatic Properties.
Skupština Crne Gore je 2015., u vrijeme vlasti predvođene Demokratskom partijom socijalista Mila Đukanovića, dala saglasnost Statisovoj kompaniji da na mjestu starog hotela izgradi novi sa 126 apartmana, od čega je polovina za prodaju. Za novi hotel Kraljičina plaža, vrijedan oko 70 miliona eura, iz Adriatic Properties-a navode da posjeduju građevinske dozvole.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je krajem prošle godine saopštilo da je obrazovalo komisiju koja treba da provjeri svu dokumentaciju o ovom poslu.
Za i protiv ekskluzivnosti
Osim DF i Demokrata, ni treći konstituent nove vlasti, građanski pokret URA nije zadovoljan aranžmanom sa Statisom.
Direktor Upravnog odbora Javnog preduzeća Morsko dobro iz URA-e Blažo Rađenović smatra da izdavanje u zakup ekskluzivnih hotela nije dobar posao jer je investitor zabranio slobodan prilaz dijelu plaža koje gravitiraju tim objektima, i na kojima je ulaz dozvoljen samo njihovim gostima.
“Prihvatamo da je Aman Risorts brend, ali nećemo prihvatiti je da nam se oduzme ono što nam pripada Ustavom i zakonom, a to je pravo na slobodno kretanje, na javne staze, parkove, plaže. A kap koja je prelila čašu je gradnja nekretnina u Miločerskom parku”, kaže Rađenović za RSE.
Dodaje da ne podržava zatvaranje hotela.
“Ja nisam zadovoljan, niti je želja bilo koga ko je protestovao u Miločeru i Sv. Stefanu, nije nam želja da oni odu. Ali jeste da konačno za sve važi isti zakon i da se konačno saslušaju sve strane koje imaju svoje biznise na teritoriji Sv.Stefana”, smatra Rađenović.
Pročitajte i ovo: Odbrana Miločerskog parka od apartmana i nekretninaMarko Pribilović koji je do prije par godina i radio u Amanu Sv. Stefan, vjeruje da je moguće postići dogovor kojim će biti zadovoljni i mještani i zakupac, ali i podsjeća da je najeksluzivnija turistička zona u Crnoj Gori sa svojim plažama i ranije bila nedostupna većini, i u vrijeme socijalizma.
„Kad je u pitanju Sv Stefan, neka mi ne zamjere oni koji su se doselili devedesetih i koji kažu da su se tada kupali na tim plažama. To je tačno, ali ratne devedesete su bile sunovrat turizma i Svetog Stefana. To je bio period kada su, da mi opet niko ne zamjeri, spremačice i liftboji mogli pozvati prijatelje na terasu Miločera ili Sv. Stefana na sladoled. To nije zlatno doba Sv. Stefana kakvo ljudi još pamte“, priča Pribilović.
Mještani zlatnim dobom Sv.Stefana zovu sredinu sedamdesetih godina, kada je bio stjecište svjetski poznatih imena i kada je dobio međunarodnu nagradu Zlatna jabuka za kvalitet usluga.
Pročitajte i ovo: Stari sjaj Svetog StefanaSagovornik RSE je mišljenja da je određena doza selektivnosti neminovna na bilo kojoj ekskluzivnoj lokaciji.
„E sad, drugo je pitanje da li se može naći rješenje, kojim će svi biti zadovoljni. Ja mislim da može, tako da se određenim ustupcima napravi prostor na dobrobit mještana, ali na drugoj strani da se mora poštovati brend, koji god on bio. Samo se nadam da nećemo opet postati neko sindikalno ljetovalište, đe ćemo imati gomilu turista i niske cijene“, kaže Pribilović.
Turistički privrednici upozoravaju na posljedice mogućeg odlaska Aman-a
Iz Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore su apelovali da se nađe način kako bi se brend Aman Resorts zadržao u Crnoj Gori. Navode da je u trinaest godina zakupa, Aman u objekte Sveti Stefan i Miločer investirao preko 70 miliona eura, uplatio preko 22 miliona u državni budžet za poreze i doprinose i oko 20 miliona eura rente.
“Izgubiti ovakav brend nije samo gubitak za državni budžet, nego i nemjerljiv gubitak za imidž crnogorskog turističkog proizvoda, koji može imati nesagledive posljedice”, saopštili su turistički privrednici.
Navode o mogućem odlasku Amana, nedavno je ponovo komentarisao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, kada je tu mogućnost ocijenio kao “katastrofu”.
“Mislim da bi nas to vratilo najmanje 15 godina unazad. Odgovor nove vlasti na takve najave je bio "pa dobro, doći će neko drugi". To je kao da ovdje imate mercedes, i kad ga potjerate kažete - pa dobro, doći će jugo”, rekao je Đukanović 19.maja na godišnjoj konferenciji za medije, kada mu je postavljeno i novinarsko pitanje da li je vlasnik Aman-a.
“To je apsolutna špekulacija”, rekao je Đukanović.
U međuvremenu, grupa građana je pokrenula inicijativu za vraćanje Sv.Stefana, kao nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, u potpuno vlasništvo države. Hoteli su sada u većinski državnom vlasništvu (58,7 posto) preko akcionarskog društva “Sveti Stefan hoteli”, koje je restrukturisanjem izuzeto iz Hotelske grupe “Budvanska rivijera“ 2019.godine, takođe u većinskom državnom vlasništvu.