Pokušaj državnog udara u Turskoj, u zemljama Zapadnog Balkana je ozbiljno shvaćen, s obzirom na politički i ekonomski uticaj koji u ovom regionu ima ova država koja se nalazi na raskršću svih globalnih kriza koje trenutno potresaju svijet. Od krize na Bliskom istoku do migrantske krize koja dikrektno utiče na Zapadni Balkan.
Analitičari uglavnom ocjenjuju da će turski predsjednik Redžep Tajib Erdogan iz pokušaja državnog udara, makar kratkoročno, izaći jači nego što je bio i, samim tim, i mnogo ambiciozniji.
Prema mišljenju nekadašnjeg novinara i diplomate Zlatka Dizdarevića, i dosadašnja Erdoganova ambicija u vezi sa Balkanom je bila "prilično opasna, s obzirom na to kako se čitala u raznim krugovima na Balkanu, uključujući prije svega Bosnu i Hercegovinu, ali i Albaniju i Kosovo".
"On i njegova vanjska politika su, uostalom, izdefinisali tu osu i liniju Albanija – Kosovo – BiH – Sandžak kao svoju interesnu sferu, dugoročno. Bez obzira ko je ovo izveo i kako je ovo izveo, mislim da će od te njegove dodatne sile, Balkan zaboljeti glava", ističe Dizdarević.
Čim se Turska pridigne, nastaviće tamo gdje je stala, a zbog činjenice da je sada snaga njenog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana veća, mnogo će značiti i to ko je stao na njegovu stranu, ocjenjuje politički i ekonomski analitičar Mirza Hajrić.
Emocije sa malo investicija
Bezrezervnom podrškom Erdoganu BiH, odnosno politički vrh u Sarajevu je pokazao koliki je uticaj Turske, ali i kakvi su lični odnosi s Erdoganom, što je u prvom redu, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović demonstrirao nakon pokušaja vojnog puča u toj zemlji.
"Moja poruka je, prije svega, mom bratu Erdoganu da ima snažnu podršku ovdje među nama u BiH. Turskom narodu, da brani svoju slobodu, demokratuiju, svoje pravo na izbor, svoj uspješan put. Da bude uz svog predsjednika, da bude uz ovu uspješnu garnituru koja podiže Tursku na mjesto koje joj u svijetu pripada", poručio je Izetbegović.
Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i turski predsjednik Redžep Tajib Erdogan u Istanbulu, april 2016.
Turska jeste mnogo pomogla u zaštiti kulturne baštine u BiH, te izgradnji brojnih spomenika kulture srušenih tokom rata poput Starog mosta u Mostaru ili Ferhadije džamije u Banjaluci.
Međutim, investicije ne prate dobre prijateljske i političke odnose, podsjeća direktor Instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane Zijad Bećirović.
"Iako se ona najviše zalaže za BiH, njene su investicije bile mnogo veće u Srbiji, što govori da taj emotivni pristup koji neki gaje zbog kulturoloških, vjerskih ili povjesnih okolnosti ne prate investicije", ocjenjuje Bećirović. OPŠIRNIJE.
Podrška Turske spriječila radikalizam
I iz Crne Gore stigla je podrška Erdoganu, posebno od Islamske zajednice i gotovo svih političkih partija koje okupljaju građane islamske vjeroispovjesti, a reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić naglašava da je saradnja sa Turskom uticala da u Crnoj Gori nema značajnijih pojava ekstremizma:
"Mislim da je velika podrška Turske, Islamskoj zajednici u Crnoj Gori, doprinijela da se radikalizam koji je možda prisutniji u nekim drugim islamskim zajednicama u okruženju – u Crnoj Gori ne bude tako jak i uticajan. Uvijek nam je Turska sugerisala da treba da se čuvamo bilo kakvih ekstremnih devijacija. Tako da je njihova pomoć koja je bila konstantna u zadnjih nekoliko godina, dala to da Crna Gora nema, ili vrlo malo ima ljudi koji idu nekim ekstremnim putevima", kaže reis Fejzić.
Uticaj Turske upravo je vidljiv u islamskoj zajednici, te Bošnjačkoj stranci, napominje profesor Šerbo Rastoder, što, kako kaže, ne mora biti ništa loše, ali može biti problematično što te institucije u velikoj mjeri instrumentalizuju aktivnosti turske države prikazujući ih kao svoje.
"Time na neki način stvaraju atmosferu političkog opredjeljivanja za i protiv. To što se desilo u Turskoj je unutrašnja stvar te države i svako ko je dobronamjeran prema toj državi očekuje da će to biti prevaziđeno i da će tamo pobjediti demokratija, volja naroda, stabilnost i mir jer je to u interesu svih nas. A slanje poruka podrške ili agitovanje za jednu ili drugu stranu bez obzira odakle dolazi, mislim da nije dobra politika, iz razloga što ona dovodi do neke vrste podjele unutar populacije koja Tursku smatra bliskom državom", ocjenjuje Rastoder. OPŠRINIJE
Autoputevi, džamije i politička podrška
Kada je u pitanju Srbija, osnovni problem u odnosima sa Turskom je Kosovo, kaže za RSE Aleksandra Joksimović iz beogradskog Centra za spoljnu politiku.
Turska je među prvim zemljama, početkom 2008. godine priznala Kosovo, a kada je pre nešto manje od tri godine Redžep Tajip Erdogan, tada u ulozi premijera, izjavio u Prizrenu 2013. godine da je Turska Kosovo i Kosovo Turska, izbio je diplomatski skandal.
Turska je do sada na Kosovu gradila autoputeve, obnavljala džamije, ulagala u obrazovanje, ali i pružala veliku i jasnu političku podršku kosovskim vlastima. Turska je zemlja sa najvećim direktnim stranim investicijama na Kosovu - tokom 2014. godine više od 290 miliona eura.
Hašim Tači, tadašnji premijer Kosova, turski predsjednik Redžep Tajib Erdogan i predsjednik Islamske zajednice Kosova, muftija Naim Ternava na ceremoniji otvaranja obnovljene Velike džamije u Prištini, novembar 2010.
Međutim, Mahir Jagdžilar, lider najveće turske partije na Kosovu, KDTP (Kosova Demokratik Türk Partisi), u razgovoru za RSE navodi da je turska prisutnost na Kosovu važna pre svega zbog dugogodišnjih istorijskih, kulturnih i porodičnih veza.
Zbog "posebne veze" između Kosova i Turske, ovakva prisutnost Turske na Kosovu treba da se shvati normalno, kaže on.
"S druge strane, kao i svaka država na svetu po principu globalizacije, oni žele da se prošire, i da šire svoju ekonomsku moć i da otvore nove trgovinske veze. U tom smislu, Kosovo kao jedno značajno mesto na Balkanu, bilo je povod interesovanja Republike Turske sa svim privrednim mogućnostima", navodi Jagdžilar. OPŠIRNIJE
Kosovo kamen spoticanja
Odnose Turske i Srbije odnosno Balkana, najplastičnije je objasnio svojvremeno bivši premijer Turske Ahmet Davutoglu koji je rekao: "Balkan je za nas bio jedna ukusna čorba, sastavljena od različitih nacionalnosti i vera".
Alekasandra Joksimović podseća na ulogu Turske u pokušaju da se poboljšaju odnosi Srbije i bošnjačkog naroda u BiH:
"U okviru te trilaterale je razgovarano o Rezoluciji o Srebrenici koja je svojevremeno usvojena u Parlamentu Republike Srbije", navela je Joksimović.
Zbog interesa na Balkanu Turska je optuživana za neoosmanizam. Ali, to je prejaka kvalifikacija, smatra Aleksandra Joksimović i podseća da je Turska pokušala da posreduje u pomirenju podeljene islamske zajednice u Srbiji, jer je njen interes da ona govori jednim jezikom. Taj pokušaj nije uspeo.
Ni nivo ekonomske pomoći Sandžaku, delu Srbije gde živi najveći broj muslimana, nije značajan, smatra Aleksandra Joksimović.
Ipak, ambasador Turske u Beogradu Mehmet Kemal Bozaj izjavio je nedavno da su odnosi između Turske i Srbije dobri, naročito na polju ekonomije.
"Imamo veliku investiciju u Nišu, otvorićemo fabriku u kojoj će raditi 2000 ljudi. Postoji još jedna investicija - fabrika u Vladičinom Hanu za 500 radnika", rekao je on. OPŠIRNIJE
Produbljivanje odnosa
I u Hrvatskoj posluje dvadesetak turskih tvrtki, banaka i investicijskih fondova, a najviše je turskih investicija u turističkom sektoru na Jadranu.
Također, Hrvatska daje potporu Turskoj u njenim pregovorima o članstvu u Europskoj uniji, zajedno su u NATO-u, a surađivale su i u migrantskoj krizi.
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan u Zagrebu, april 2016.
Međutim, posebo su surađivale, komentira stručnjak za međunarodnu sigurnost i geopolitiku Vlatko Cvrtila, u pogledu Bosne i Hercegovine.
"Od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane Republike Turske razvijali su se otvoreni odnosi koji su prije svega bili vezani uz regiju, odnosno Bosnu i Hercegovinu. Republika Turska je u mnogo čemu pripomogla razrješenju situacije u Bosni i Hercegovini", navodi Cvrtila.
Nedavni posjet predsjednika Erdogana Hrvatskoj, podsjeća Cvrtila, bio je u kontekstu obilježavanja stote obljetnice priznavanja islama kao vjerske zajednice u Hrvatskoj, što je bio velik događaj za Republiku Hrvatsku."Njegov posjet je pokazao u kojoj mjeri će on kao predsjednik nastojati da se turske veze sa Hrvatskom prodube, prije svega one ekonomske, jer sve što je on rekao tijekom posjete, ali i kasnije kroz djelovanje njihove ambasade i centra koji je osnovan u Zagrebu ide u prilog tome da dvije države žele i nastoje produbljivati te odnose. Tu postoji veliki potencijal – kroz investiranje turskih kompanija u Hrvatsku i izvoz hrvatskih proizvoda na tursko tržište", zaključuje Cvrtila. OPŠRINIJE