Prezentirajući prvih sto dana svog, sedmog po redu, premijerskog mandata, predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović je ponovo govorio o neophodnosti stabilizacije javnih finansija i mjerama koje su u tom cilju, u međuvremenu preduzete. Drugi dio izlaganja bio je posvećen planovima za najefikasnije korišćenje nacionalnih ekonomskih resursa.
Tokom ekspozea u Skupštini Crne Gore, počinjući novi, sedmi po redu, premijerski mandat, predsjednik crnogorske Vlade, Milo Đukanović je krajem prošle godine najavio odlučnije djelovanje u cilju rješavanja problema podgoričkog Kombinata aluminijuma, raščišćavanja odnosa sa investitorima koji ne poštuju privatizacione ugovore ali, prije svega, efikasnije korišćenje nacionalnih ekonomskih resursa i mjere za rješavanje najurgentnijeg problema - stabilizaciju javnih finansija.
"Predvidjeli smo da deficit budžeta za ovu godinu bude 2,73 odsto BDP-a, što znači da će biti u zoni dozvoljenog po mastrihtskim kriterijumima, odnosno, manje od većine članica EU", rekao je premijer Đukanović koji je podsjetio da se Vlada, prije svega, morala"pozabaviti"najkrupnijim troškovnim stavkama crnogorske javne potrošnje, pa su povučene, kako je rekao, nepopularne mjere u koje spada ograničenje rasta penzija u tekućoj godini na čemu će se uštedjeti 12 miliona eura.
"Pored penzija tretirali smo i nivo plata, imajući u vidu i da je to, manje više identična stavka u troškovnom budžetu. Dakle, i jedna i druga pozicija su na nivou negdje oko 400 miliona na godišnjem nivou. Izmijenili smo Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica i dodatnom stopom od 6 posto oporezovali bruto zarade iznad 720 eura, iznad onog što je prosječna zarada u Crnoj Gori. Jednako očekivani prihodi, odnosno uštede u budžetu po ovom osnovu su 12 miliona eura za 2013. godinu", kazao je on.
Premijer Đukanović je podsjetio da su rezovi napravljeni i u primanjima članova odbora direktora u državnim preduzećima, ali i potrošnji regulatornih agencija, ali i da su uvedene mjere racionalnijeg upravljanja javnim resursima, odnosno da je, između ostalog, smanjen državni vozni park. Izmijenjen je i Zakon o radu, čime je isključena mogućnost zloupotreba kojih je bio u prethodnom periodu da neko napusti radno mjesto u državnom aparatu, podigne otpremninu i potom ponovo zaposli u javnom sektoru.
Đukanović je najavio i naplatu ranije nastalih poreskih dugova koji su se procjenjivali na nešto preko 200 miliona eura, međutim, prema novim procjenama, dug je mnogo veći.
"Ono do čega se došlo pažljivom analizom u Poreskoj upravi jeste da je poreski dug 354 miliona i imajući u vidu, da kažem krizni kontekst i problema likvidnosti velikog broja poreskih dužnika potrudili smo se da budemo kreativni i da izmjenama i dopunama normativne regulative u ovoj oblasti pokušamo da pomognemo poreskim obveznicima da budu uredni u izvršavanju obaveza prema državi. Usvojili smo uredbu koja će omogućiti da oni to mogu izmiriti iz svoje imovine", rekao je Đukanović.
O energetici i infrastrukturi
Đukanović je, rekavši da će se ovim Vladinim mjerama uštedjeti 30 miliona, govorio i o nastojanju Vlade da ubuduće efikasnije koristi nacionalne ekonomske resurse, pa je rekao da je jedan od najznačajnijih potencijala oblast energetike za koju, navodno, vlada najveće interesovanje stranih investitora, pa je u tom kontekstu pomenuo energetski kabl koji će povezati Crnu Goru i Italiju vrijedan 750 miliona eura, zatim mogućnost izgradnje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, kao i termoelektranu koja bi se ugljem snabdijevala sa Maoča, ali i mogućnosti gradnje hidroelektrana i korišćenja obnovljivih izvora energije...
"Kao što znate u fokusu pažnje crnogorske javnosti je prije svega izgradnja putne infrastrukture. Rekao bih da manje više sve znate kada je u pitanju projekat auto puta Bar Boljare. Ono što možda ne znate jeste to da smo sa svim potencijalnim partnerima, sva ova tri koja su predstavljena na slajdu imali vrlo intezivnu komunikaciju tokom prethodnih 100 dana. Očekujemo još finalne razgovore, vjerujem do polovine ili kraja aprila, nakon čega ćemo izvjesno pred sobom imati tri definisana viđenja realizacije ovog projekta I imati uslove za donošenje odluke o početku ili nastavku realizacije ovog projekta, upotrebite termin koji vam se više dopada", rekao je premijer.
Prvih sto dana Đukanovićeve sedme vlade je već komentarisano protekle nedjelje, pa su kritičari konstatovali da se uprkos Đukanovićevoj najavi odlučnih rezova, ponovo poseglo za taktikom odugovlačenja koje se ogleda u pomjeranju rokova za rješavanje rak-rane crnogorske privrede, podgoričkog Kombinata aluminijuma i raskida ugovora sa investitorima koji nijesu poštovali ugovorne obaveze.
Crnogorski premijer je, tokom obraćanja javnosti u ponedjeljak odgovarao i na novinarska pitanja od kojih je jedno bilo, zapravo, prenijeto javno postavljeno pitanje opozicionog predsjedničkog kandidata Miodraga Lekića - ko stoji iza ubistva osnivača dnevnog lista Dan, Duška Jovanovića.
"Ko je bio poslodavac i Duška Jovanovića i Miodraga Lekića, to je onaj isti koji nosi politički kišobran za ubistvo Zorana Đinđića, to je dakle bio taj koji je svojom politikom kleronacionalizma iz Srbije onemogućavao Srbiju da stane na evropski put i to je onaj koji je svojim destrukcijama pred Briselom pokušavao da omete Crnu Goru na njenom putu ka nezavisnosti, koji je finansirao Lekića i Lekićevo društvo da idu u Vašington da traže odlaganje referenduma i sve ostalo. Pa valjda znamo o kome je riječ. Taj čovjek koji uzgred zna da zapali po neku ambasadu neke velike države u Beogradu, ima jednu gadnu naviku da, kada zaključi da mu neko ko mu služi dok je živ može više poslužiti kao mrtav onda ga učini mrtvim".
Tokom ekspozea u Skupštini Crne Gore, počinjući novi, sedmi po redu, premijerski mandat, predsjednik crnogorske Vlade, Milo Đukanović je krajem prošle godine najavio odlučnije djelovanje u cilju rješavanja problema podgoričkog Kombinata aluminijuma, raščišćavanja odnosa sa investitorima koji ne poštuju privatizacione ugovore ali, prije svega, efikasnije korišćenje nacionalnih ekonomskih resursa i mjere za rješavanje najurgentnijeg problema - stabilizaciju javnih finansija.
"Predvidjeli smo da deficit budžeta za ovu godinu bude 2,73 odsto BDP-a, što znači da će biti u zoni dozvoljenog po mastrihtskim kriterijumima, odnosno, manje od većine članica EU", rekao je premijer Đukanović koji je podsjetio da se Vlada, prije svega, morala"pozabaviti"najkrupnijim troškovnim stavkama crnogorske javne potrošnje, pa su povučene, kako je rekao, nepopularne mjere u koje spada ograničenje rasta penzija u tekućoj godini na čemu će se uštedjeti 12 miliona eura.
"Pored penzija tretirali smo i nivo plata, imajući u vidu i da je to, manje više identična stavka u troškovnom budžetu. Dakle, i jedna i druga pozicija su na nivou negdje oko 400 miliona na godišnjem nivou. Izmijenili smo Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica i dodatnom stopom od 6 posto oporezovali bruto zarade iznad 720 eura, iznad onog što je prosječna zarada u Crnoj Gori. Jednako očekivani prihodi, odnosno uštede u budžetu po ovom osnovu su 12 miliona eura za 2013. godinu", kazao je on.
Premijer Đukanović je podsjetio da su rezovi napravljeni i u primanjima članova odbora direktora u državnim preduzećima, ali i potrošnji regulatornih agencija, ali i da su uvedene mjere racionalnijeg upravljanja javnim resursima, odnosno da je, između ostalog, smanjen državni vozni park. Izmijenjen je i Zakon o radu, čime je isključena mogućnost zloupotreba kojih je bio u prethodnom periodu da neko napusti radno mjesto u državnom aparatu, podigne otpremninu i potom ponovo zaposli u javnom sektoru.
Đukanović je najavio i naplatu ranije nastalih poreskih dugova koji su se procjenjivali na nešto preko 200 miliona eura, međutim, prema novim procjenama, dug je mnogo veći.
"Ono do čega se došlo pažljivom analizom u Poreskoj upravi jeste da je poreski dug 354 miliona i imajući u vidu, da kažem krizni kontekst i problema likvidnosti velikog broja poreskih dužnika potrudili smo se da budemo kreativni i da izmjenama i dopunama normativne regulative u ovoj oblasti pokušamo da pomognemo poreskim obveznicima da budu uredni u izvršavanju obaveza prema državi. Usvojili smo uredbu koja će omogućiti da oni to mogu izmiriti iz svoje imovine", rekao je Đukanović.
O energetici i infrastrukturi
Đukanović je, rekavši da će se ovim Vladinim mjerama uštedjeti 30 miliona, govorio i o nastojanju Vlade da ubuduće efikasnije koristi nacionalne ekonomske resurse, pa je rekao da je jedan od najznačajnijih potencijala oblast energetike za koju, navodno, vlada najveće interesovanje stranih investitora, pa je u tom kontekstu pomenuo energetski kabl koji će povezati Crnu Goru i Italiju vrijedan 750 miliona eura, zatim mogućnost izgradnje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, kao i termoelektranu koja bi se ugljem snabdijevala sa Maoča, ali i mogućnosti gradnje hidroelektrana i korišćenja obnovljivih izvora energije...
Milo Đukanović govori o prvih sto dana svog premijerskog mandata, 18. mart 2013.
"Pored energetike, bavili smo se i pitanjima daljeg razvoja infrastrukture", rekao je premijer Đukanović."Kao što znate u fokusu pažnje crnogorske javnosti je prije svega izgradnja putne infrastrukture. Rekao bih da manje više sve znate kada je u pitanju projekat auto puta Bar Boljare. Ono što možda ne znate jeste to da smo sa svim potencijalnim partnerima, sva ova tri koja su predstavljena na slajdu imali vrlo intezivnu komunikaciju tokom prethodnih 100 dana. Očekujemo još finalne razgovore, vjerujem do polovine ili kraja aprila, nakon čega ćemo izvjesno pred sobom imati tri definisana viđenja realizacije ovog projekta I imati uslove za donošenje odluke o početku ili nastavku realizacije ovog projekta, upotrebite termin koji vam se više dopada", rekao je premijer.
Prvih sto dana Đukanovićeve sedme vlade je već komentarisano protekle nedjelje, pa su kritičari konstatovali da se uprkos Đukanovićevoj najavi odlučnih rezova, ponovo poseglo za taktikom odugovlačenja koje se ogleda u pomjeranju rokova za rješavanje rak-rane crnogorske privrede, podgoričkog Kombinata aluminijuma i raskida ugovora sa investitorima koji nijesu poštovali ugovorne obaveze.
Crnogorski premijer je, tokom obraćanja javnosti u ponedjeljak odgovarao i na novinarska pitanja od kojih je jedno bilo, zapravo, prenijeto javno postavljeno pitanje opozicionog predsjedničkog kandidata Miodraga Lekića - ko stoji iza ubistva osnivača dnevnog lista Dan, Duška Jovanovića.
"Ko je bio poslodavac i Duška Jovanovića i Miodraga Lekića, to je onaj isti koji nosi politički kišobran za ubistvo Zorana Đinđića, to je dakle bio taj koji je svojom politikom kleronacionalizma iz Srbije onemogućavao Srbiju da stane na evropski put i to je onaj koji je svojim destrukcijama pred Briselom pokušavao da omete Crnu Goru na njenom putu ka nezavisnosti, koji je finansirao Lekića i Lekićevo društvo da idu u Vašington da traže odlaganje referenduma i sve ostalo. Pa valjda znamo o kome je riječ. Taj čovjek koji uzgred zna da zapali po neku ambasadu neke velike države u Beogradu, ima jednu gadnu naviku da, kada zaključi da mu neko ko mu služi dok je živ može više poslužiti kao mrtav onda ga učini mrtvim".