Tokom ekspozea u Skupštini Crne Gore, počinjući novi, sedmi po redu, premijerski mandat, predsjednik crnogorske Vlade Milo Đukanović je najavio odlučnije djelovanje u cilju stabilizacije javnih finansija, raščišćavanja odnosa sa investitorima koji ne poštuju privatizacione ugovore i rješavanja problema podgoričkog Kombinata aluminijuma. Vladinih prvih 100 dana je, međutim, pokazalo da odlučnost ponovo izostaje, odnosno, da se nalakše povlače oni potezi koji znače kretanje sa "tanjeg kraja".
Koliko je Vlada odlučno, uprkos protivljenja najvećeg dijela javnosti, povećala porez na zarade, toliko je ponovo neodlučna u rješavanju rak-rane crnogorske ekonomije - podgoričkog Kombinata aluminijuma.
Umjesto da ispuni zahtjeve Skupštine od prije godinu dana, da raskine ugovor sa Centralnoevropskom kompanijom ruskog oligarha Olega Deripaske, Vlada izlazi sa prijedlogom o nastavku partnerstva sa, svi su saglasni, investitorom koji se pokazao kao loš, prolongira rješenje i konačnu odluku prebacuje na parlament.
Na novinarku dnevnika Dan Jadranku Rabrenović to je ostavilo najjači utisak u proteklih 100 dana Vlade.
"Tu odluku Vlada na jedan prilično perfidan način u stvari prepušta parlamentu i crnogorskoj javnosti. U igri su tri opcije, ne zna se koja je od koje nepovoljnija. Vlada je našla načina da ta odluka ne padne njoj nego na teret Skupštini Crne Gore. Razlog cijele te priče jeste to što Vlada nije spremna da podnese taj teret jer bi to moglo da ima politički uticaj na nju", kaže Rabrenović.
"Potreban je intenzivniji socijalni dijalog, povećanje efikasnosti administracije i veća ulaganja u kapitalne projekte", rekao je za naš program potpredsjednik Unije poslodavaca, Budimir Raičković koji je, ocjenjujući učinak Vlade u prvih 100 dana, rekao da imaju nekoliko zamjerki upućuju na vladinu adresu.
"Čini mi se da je fokus na prevazilaženju budžetskog deficita u drugi plan potisnuo neka veoma važna pitanja poput povećanaj efikasnosti administracije na lokalnom i državnom nivou u cilju pružanja boljeg i kvalitetnijeg servisa građanima i privredi. Imamo osjećaj da se ne radi dovoljno na stvaranju kvalitetnog ambijenta za snaženje socijalnog dijaloga. To su neke stvari koje Unija poslodavaca zamjera Vladi. Pored toga, čini se da se mora mnogo više uraditi na planiranju određenih infrastrukturnih objekata koji bi pokrenuli ekonomski ciklus, jer bez investicija u infrastrukturu i kapitalne projekte teško da se mogu privredna kretanja odvijati u pravom toku", navodi Raičković.
Podijeljena mišljenja u sindikatima
Jedan od prvih poteza Vlade je bio u funkciji krpljenja narastajućih budžetskih rupa. Povećala je porez na zarade veće od prosjeka od 480 eura koje su zbog toga manje za šest odsto čime se ponovo atakovalo na standard građana umjesto da se predlaganim alternativnim mjerama u koje spadaju: naplata nenaplaćenog poreza, oporezivanje luksuza, bogatstva, viška stambenog prostora, eliminisanje sive ekonomije, striktna naplata poreza i doprinosa za zaposlene...
Portparol Saveza samostalnih sindikata Zoran Đurišić kaže da su u ovoj sindikalnoj organizaciji zadovoljni akcijom Vlade koja je uslijedila.
"Nakon oporezivanja radnika Vlada je provela energičnu akciju za oporezivanje poslodavaca, u povećanju minimalne zarade, tako da sa našeg stanovišta Vlada preduzima prilično dobre korake. To je tek početak i mi od te akcije očekujemo mnogo", navodi Đurišić.
Zamjenik generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Zvonko Pavićević kaže da njegova sindikalna organizacija ne može biti zadovoljna Vladom koja povlači poteze koji ugrožavaju ionako nizak standard građana.
"Odmah smo se suočili sa kriznim mjerama koje su zaposlene dovele u još težu situaciju nego što su bili. Možda smo nerealno očekivali više od ove Vlade ili možda ovo kratko vrijeme ne možemo nešto detaljnije komentarisati, ali najbitnije je da nijesmo zadovoljni sa ovim prvim potezima koje je Vlada povukla u vezi sa štednjom i punjenjem budžeta na način kako su to oni zamislili a ne kako smo mi predlagali kao sindikati i kako je trebalo da bude", ističe Pavićević.
Novinarka Dana Jadranka Rabrenović kaže da se krenulo sa "tanjeg kraja":
"Vidjećemo kakvi će biti efekti tih priča o suzbijanju sive ekonomije, naplati poreskog duga, crnim listama, bijelim listama. Mnogo zavisi od toga da li će taj posao da rade profesionalci u institucijama i da li će biti pod pritiscima, od političkih do korupcionaških, odnosno hoće li biti u stanju da uberu taj porez. Vlada nije iscrpila sve mogućnosti koje ima da bi se budžet bolje punio. Za početak je urađeno ono što je najlakše, odnosno što bi se reklo – počeli su sa tanjeg kraja", zaključuje Rabrenović.
Koliko je Vlada odlučno, uprkos protivljenja najvećeg dijela javnosti, povećala porez na zarade, toliko je ponovo neodlučna u rješavanju rak-rane crnogorske ekonomije - podgoričkog Kombinata aluminijuma.
Umjesto da ispuni zahtjeve Skupštine od prije godinu dana, da raskine ugovor sa Centralnoevropskom kompanijom ruskog oligarha Olega Deripaske, Vlada izlazi sa prijedlogom o nastavku partnerstva sa, svi su saglasni, investitorom koji se pokazao kao loš, prolongira rješenje i konačnu odluku prebacuje na parlament.
Na novinarku dnevnika Dan Jadranku Rabrenović to je ostavilo najjači utisak u proteklih 100 dana Vlade.
"Tu odluku Vlada na jedan prilično perfidan način u stvari prepušta parlamentu i crnogorskoj javnosti. U igri su tri opcije, ne zna se koja je od koje nepovoljnija. Vlada je našla načina da ta odluka ne padne njoj nego na teret Skupštini Crne Gore. Razlog cijele te priče jeste to što Vlada nije spremna da podnese taj teret jer bi to moglo da ima politički uticaj na nju", kaže Rabrenović.
"Potreban je intenzivniji socijalni dijalog, povećanje efikasnosti administracije i veća ulaganja u kapitalne projekte", rekao je za naš program potpredsjednik Unije poslodavaca, Budimir Raičković koji je, ocjenjujući učinak Vlade u prvih 100 dana, rekao da imaju nekoliko zamjerki upućuju na vladinu adresu.
"Čini mi se da je fokus na prevazilaženju budžetskog deficita u drugi plan potisnuo neka veoma važna pitanja poput povećanaj efikasnosti administracije na lokalnom i državnom nivou u cilju pružanja boljeg i kvalitetnijeg servisa građanima i privredi. Imamo osjećaj da se ne radi dovoljno na stvaranju kvalitetnog ambijenta za snaženje socijalnog dijaloga. To su neke stvari koje Unija poslodavaca zamjera Vladi. Pored toga, čini se da se mora mnogo više uraditi na planiranju određenih infrastrukturnih objekata koji bi pokrenuli ekonomski ciklus, jer bez investicija u infrastrukturu i kapitalne projekte teško da se mogu privredna kretanja odvijati u pravom toku", navodi Raičković.
Podijeljena mišljenja u sindikatima
Jedan od prvih poteza Vlade je bio u funkciji krpljenja narastajućih budžetskih rupa. Povećala je porez na zarade veće od prosjeka od 480 eura koje su zbog toga manje za šest odsto čime se ponovo atakovalo na standard građana umjesto da se predlaganim alternativnim mjerama u koje spadaju: naplata nenaplaćenog poreza, oporezivanje luksuza, bogatstva, viška stambenog prostora, eliminisanje sive ekonomije, striktna naplata poreza i doprinosa za zaposlene...
Portparol Saveza samostalnih sindikata Zoran Đurišić kaže da su u ovoj sindikalnoj organizaciji zadovoljni akcijom Vlade koja je uslijedila.
"Nakon oporezivanja radnika Vlada je provela energičnu akciju za oporezivanje poslodavaca, u povećanju minimalne zarade, tako da sa našeg stanovišta Vlada preduzima prilično dobre korake. To je tek početak i mi od te akcije očekujemo mnogo", navodi Đurišić.
Zamjenik generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Zvonko Pavićević kaže da njegova sindikalna organizacija ne može biti zadovoljna Vladom koja povlači poteze koji ugrožavaju ionako nizak standard građana.
"Odmah smo se suočili sa kriznim mjerama koje su zaposlene dovele u još težu situaciju nego što su bili. Možda smo nerealno očekivali više od ove Vlade ili možda ovo kratko vrijeme ne možemo nešto detaljnije komentarisati, ali najbitnije je da nijesmo zadovoljni sa ovim prvim potezima koje je Vlada povukla u vezi sa štednjom i punjenjem budžeta na način kako su to oni zamislili a ne kako smo mi predlagali kao sindikati i kako je trebalo da bude", ističe Pavićević.
Novinarka Dana Jadranka Rabrenović kaže da se krenulo sa "tanjeg kraja":
"Vidjećemo kakvi će biti efekti tih priča o suzbijanju sive ekonomije, naplati poreskog duga, crnim listama, bijelim listama. Mnogo zavisi od toga da li će taj posao da rade profesionalci u institucijama i da li će biti pod pritiscima, od političkih do korupcionaških, odnosno hoće li biti u stanju da uberu taj porez. Vlada nije iscrpila sve mogućnosti koje ima da bi se budžet bolje punio. Za početak je urađeno ono što je najlakše, odnosno što bi se reklo – počeli su sa tanjeg kraja", zaključuje Rabrenović.
