Premijer Milo Đukanović je poziv Crnoj Gori za članstvo u NATO okarakterisao kao istorijski dan za zemlju, najznačajniji poslije referenduma 2006. Ovo je kruna dugogodišnjih državnih napora, ali i uspjeh cijele Crne Gore - poručio je Đukanović na svečanom koktelu u Vili Gorica.
„Crna Gora danas ulazi u ekskluzivni krug zemalja koje su sinonim najboljih vrijednosti savremene civilizacije“, ovim riječima se premijer Milo Đukanović obratio najvišim državnim zvaničnicima, članovima diplomatskog kora, predstavnicima NVO sektora, građanima Crne Gore, domaćoj i međunarodnoj javnosti na svečanom koktelu upriličenom u Vili Gorica povodom poziva za Crnoj Gori za članstvo u NATO koji je u srijedu stigao iz Brisela.
„Poziv je rezultat ozbiljnog rada na ostvarivanju strateških ciljeva državne politike punopravnog članstva u NATO-u i u Evropskoj unji. Ovo je kruna dugogodišnjih državnih napora i procesa sveobuhvatnih reformi započetih 2006. godine. Tačno prije devet godina prijemom u Partnerstvo za mir krenuli smo na ovaj put. Danas imamo pravo na ponos što smo za relativno kratko vrijeme zavrijedili povjerenje partnera i dobili poziv za članstvo. Veoma smo zadovoljni što je Alijansa pravilno vrednovala naše napore. Zahvalni smo državama članicama i administraciji NATO-a za dragocjenu pomoć i podršku svih ovih godina. Posebnu zahvalnost dugujemo članovima diplomatskog kora u Podgorici. Ovo je naš zajednički uspjeh", kazao je Đukanović.
„Želim, prije svega, da zahvalim predstavnicima političkih partija, NVO sektora, medija, biznisa i akademske zajednice. Svima koji učestvuju u opštem društvenom dijalogu i doprinose argumentovanoj raspravi o svim aspektima našeg članstva u NATO. To je pitanje od nacionalnog interesa jer u Alijansu ulazi cijelo društvo, ne samo Vlada ili bilo koja partija - zato je ovo uspjeh cijele Crne Gore“, poručio je Đukanović.
Govoreći o značaju poziva Crnoj Gori za čitav region Đukanović je kazao da je „ovo veliki dan za cijeli Zapadni Balkan“.
„Vjerujem da će poziv dati vjetar u jedra reformskim i integracionim procesima u okruženju. Članstvo naše zemlje u NATO predstavljaće snažan doprinos regionalnoj stabilnosti i bezbjednosti“, ocijenio je Đukanović.
Premijer Crne Gore smatra da je poziv Crnoj Gori važan događaj i za NATO savez, jer je pozivom Crnoj Gori „potvrđen kredibilitet politike otvorenih vrata i snaga i vizija Alijanse.“
„Prvi put nakon šest godina jedna država je pozvana u članstvo. Poziv Crnoj Gori pamtiće se i po presedanu što je odluka po prvi put donijeta na ministarskom nivou, između dva samita", rekao je premijer.
Đukanović kaže da poziv ne doživljava samo kao priznanje, već i kao snažan impuls za dalji rad na reformama.
"Svjesni smo da je pred nama još jedan dio puta do punopravnog članstva u Alijansi. Ali, siguran sam da ćemo ga preći kvalitetno i brzo kao što smo ispunjavali dosadašnje obaveze", zaključio je premijer Crne Gore Milo Đukanović.
Vaš browser nepodržava HTML5
Otvaranje političkog pasijansa
Kakve su reakcije parlamentarnih partija na odluku Ministarskog savjeta NATO-a da Crnoj Gori uputi pozivnicu za članstvo? Radost, ali bez euforije, kod onih koji su pristalice ulaska Crne Gore u Alijansu, te manje rezignacija, a više zabrinutost kod protivnika atlantskih integracija, kojima je sada bitno hoće li se vlast odlučiti da raspoloženje prema NATO-u provjeri na referendumu ili će sve biti verifikovano u parlamentu.
No, i jedni i drugi su saglasni da je pozivnica iz sjedišta vojnog saveza u Briselu početak napornog puta koji Crna Gora treba da pređe da bi postala punopravna članica najjačeg vojno-političkog saveza u svijetu.
Kentera o pozivnici za NATO
Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera ocjenjuje da je današnji datum, kada je poslata pozivnica Crnoj Gori za članstvo u NATO, najvažniji nakon obnavljanja nezavisnosti Crne Gore. Kentera smatra da se Crna Gora po prvi put otrgla od zagrljaja Istoka i određenih zemalja te kreće prema usvajanju zapadnih civilizacijskih vrijenosti. Na pitanje kakvu reakciju Rusije očekuje, Kentera je rekao:
„Rusija je već reagovala, kazavši da će uskratiti i obustaviti neku saradnju. Ja bih zaista volio da vidimo to o kojoj se saradnji radi, s obzirom da mi sa njima do sada nismo imali neku kvalitetnu saradnju, pogotovu ne na vojnom planu. U tom smislu, ono što nama treba ovdje je kvalitet budućih, održivih investicija. Da jednostavno vidimo investicije sa Zapada. Sa druge strane ne treba niko u Rusiji da se ljuti zbog ovakve odluke. Znali su da će se to desiti i to je bilo sasvim realno i za očekivati. Mi i dalje možemo da radimo i sarađujemo sa Rusijom na mnogim drugim poljima i da budemo izuzetno kvalitetni partneri, ali poštujući jedni druge. Posebno da oni poštuju nas u tom dijelu naše odluke da postanemo dio NATO saveza i da ni na koji način ne pokušavaju da ugroze tu odluku i bilo koje druge odluke koje Crna Gora samostalno donosi i koje su u njenom interesu.“
Iako većina naših sagovornika u prvi plan ističe bezbjednosne i ekonomske koristi koje će članstvo u najmoćnijoj vojno-političkoj organizaciji Crnoj Gori donijeti, o tome će, kako navode, više biti spremni da govore kada i zvanično uđemo u NATO klub. Do tada, Božena Jelušić, potpredsjednica građanskog pokreta URA, koji je od početka imao proaktivan pristup u promociji NATO vrijednosti, poručuje kako mjesta za euforiju nema.
“Nikakvoj euforiji ovdje nema mjesta. Pozivnicu smatramo početkom drugačije vrste odgovornosti i želimo da se ona koristi na dobrobit svih građana Crne Gore“, napominje Božena Jelušić.
Iako je i za Sulja Mustafića, potpredsjednika državne Skupštine iz Bošnjačke stranke, ovo značajan datum za Crnu Goru, pozivnica za članstvo u NATO samo je početak strmog puta na kome Crna Gora treba da pređe brojne prepreke dok ne stigne u Brisel.
“Poseban segment, veoma značajan u svemu ovome, jeste vladavina prava, jačanje institucija, prije svega, u onom dijelu koji se odnosi na borbu protiv korupcije i kriminala. To je značajan problem u Crnoj Gori i država će morati da se tim problemom odlučnije bavi u narednom periodu“, ocjenjuje Mustafić.
Za Slavena Radunovića iz opozicionog saveza Demokratski front, čija je većina konstituenata anti-NATO orijentisana, današnji dan se ne razlikuje u odnosu na bilo koji drugi.
“Ja i dalje mislim da građani Crne Gore nijesu za učlanjenje Crne Gore u NATO, već da je ovo privatan projekat Mila Đukanovića i njegove vlade. On je insistirao na pozivnici čitavo vrijeme i vodio žestoku NATO kampanju, ne obazirući se na činjenicu da je većina Crne Gore za neutralnost, to jest nije za pristupanje NATO-u“, konstatuje Radunović.
(VIDEO: Podgoričani o pozivu za članstvo u NATO)
Vaš browser nepodržava HTML5
Potpredsjednik Vlade i zamjenik lidera vladajućeg DPS-a, Duško Marković, nedavno je iznio tezu da će pozivnica za ulazak u Sjevernoatalnstki savez značiti relaksaciju političke scene od pitanja koje je polarizovalo crnogorsko društvo i da sada ulazimo u izbornu godinu u kome će se "otvoriti politički pasijans“.
Takvu tezu podržava i potpredsjednik Paralamenta iz Bošnjačke stranke Suljo Mustafić.
“Mislimo da će tenzije sigurno biti manje u narednom periodu. Vjerujem da će i oni koji podržavaju članstvo Crne Gore u NATO alijansi, ali i oni koji imaju rezerve prema tome, kroz civilizovan dijalog razmjenjivati argumente u narednom periodu i da će sve to dovesti do toga da se odluka donese na demokratski način, u Skupštini Crne Gore, kao Domu izabranih predstavnika naroda“, kaže Mustafić.
Sa takvim stavom nije saglasan Slaven Radunović iz Demokratskog fronta, koji smatra da bi do stabilizacije političkih prilika u Crnoj Gori jedino moglo doći ako bi se vlast odlučila da raspiše referendum na kome bi se građani izjasnili o tome da li su za učlanjenje Crne Gore u NATO.
“Strašno je bitno da vlast brzo izađe sa idejom o raspisivanju referenduma i tako relaksira situaciju. Ali, siguran sam da će pokušati da 'jašu' na ovoj pozivnici još neko vrijeme i da stvaraju polarizaciju, tako što će insistirati na donošenju odluke u Skupštini Crne Gore, kako bi onda u predizbornoj kampanji tražili veliku podršku građana, navodno zbog toga što je ona neophodna da bi Crna Gora ušla u NATO glasanjem u Skupštini“, smatra Radunović.
I Božena Jelušić iz URE plaši se da će, ususret redovnim parlamentarnim izborima sljedeće godine, NATO pozivnicu vlast pokušati da iskoristi u toku predizborne kampanje.
“Da se dobijanje pozivnice za NATO na neki način predstavi kao jedini i isključivi doprinos i postignuće DPS-a. Pozivnica za NATO nije i ne može biti rehabilitacija DPS-a, zbog veoma problematične unutrašnje politike, podjela ovoga društva, izbornih krađa, da postoji nepovjerenje na mnogim nivoima u institucije sistema i, najzad, zbog porazne ekonomske politike“, zaključuje Božena Jelušić.
(VIDEO: Građani o reakciji Rusije na poziv za članstvo u NATO)
Vaš browser nepodržava HTML5