Kolekcija Ars Aevi koju čine djela 160 najvažnijih umjetnika svijeta, 7. maja biće izbačena iz Art Depoa Doma mladih. Razlog je dosadašnji dug Fondacije Ars Aevi prema KSC Skenderija, koji iznosi više od milion KM.
Iako je Art Depo Doma mladih obnovljen prije svega zbog smještanja vrijedne kolekcije Ars Aevi, ova zbirka umjetnina će 7. maja biti izbačena na ulicu.
Direktor projekta Ars Aevi Enver Hadžiomerspahić ističe kako je odnos države prema umjetnosti dotakao dno. Kaže kako će djela svjetskih umjetnika vratiti ambasadama država iz kojih su umjetnici, a najviše ih je iz Italije:
„Zatražićemo od Ambasade Italije da preuzmu te radove, da ih zadrže neko vrijeme da vidimo hoće li se ovaj problem riješiti. Ako ne, zamolićemo, u saradnji sa EU, da Ambasada Italije vrati umjetnička djela italijanskim umjetnicima. Isti taj odnos ćemo uspostaviti sa drugim ambasadama“, kaže Hadžiomerspahić.
Odgovornost za sudbinu i budućnost kolekcije Ars Aevi još nije jasno određena. Sramotno je izbaciti djela najpoznatijih umjetnika svijeta, koji su u poklonjenim djelima ostavili lični javni protest zbog opsade olimpijskog Sarajeva.
Direktor Hadžiomerspahić najavio je ostavku kao jedini mogući odgovor na iseljenje kolekcije Ars Aevi:
„Ostavku ću podnijeti zvanično 16. septembra na dan godišnjice javnog protesta. Nakon godinu dana nakon javnog protesta, ako niko ne reaguje, znači da Enver Sarajevu i ovom društvu ne treba, niti ovaj projekat Ars Aevi bilo kome treba. 20 godina rada, godina dana protesta - dosta je.“
To je trebalo biti privremeno utočište za djela svjetskih umjetnika, jer se do 2014. godine očekuje izgradnja Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu, gdje bi umjetnička djela trebala dobiti svoje stalno okruženje.
Međutim, radovi na muzeju još nisu počeli, a novo rukovodstvo JP Kulturno sportskog centra Skenderija uslovilo je fondaciju Ars Aevi da napusti prostorije Doma mladih, ili da plati dosadašnja dugovanja.
Prema riječima direktora Sektora za marketing i produkciju Doma mladih Džemala Dragolja, Fondacija Ars Aevi duguje skoro milion eura centru Skenderija.
„Mi nismo budžetska firma, živimo od svojih sredstava. Nas niko ne pita, ni iz Ars Aevija - iz Elektrodistribucije dođu, isključe struju, iz Plina isključe plin, iz Vodovoda vodu. Za njih niko živ ne plaća. To je glavni razlog“, pojašnjava Dragolj.
Provincijalizacija države
Iako u poslijednji čas, Gradska uprava Grada Sarajeva uplatila je u petak dio duga centru Skenderija kako ne bi došlo do najavljene deložacije kolekcije Ars Aevi.
„Uplatu smo izvršili za prošlu godinu. Također ćemo, u skladu sa budžetskim mogućnostima, u narednom periodu izmiriti naše obaveze koje smo obećali prema Ars Aevi i projektu i za ovu godinu“, kaže glasnogovornik Gradske uprave Denis Zaimović.
„Ja zbilja ne vidim nikakvu razliku između deložacije Ars Aevija i granatiranja Vijećnice. Ja mislim da bi to bilo ubistvo sa predumišljajem duhovnosti u BiH“, kaže Mustafić.
Profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta Sulejman Bosto smatra kako odsustvo podrške fundamentalnim kulturnim institucijama predstavlja nezaustavljivu tendenciju provincijalizacije države.
„Stvar ne miriše na dobro, ali se nadati da će se stvari mijenjati nabolje. To je jedino što nam preostaje, naprosto nada, a prognoze su neizvjesne“, navodi Sulejman Bosto.
Nakon 65 godina rada, u septembru 2011. godine prvo je zatvorena Umjetnička galerija BiH. Nakon toga uslijedilo je zatvaranje Zemaljskog, pa Historijskog muzeja.
Direktorica Historijskog muzeja Muhiba Kaljanac kaže da će ukoliko nastrada muzejska građa šteta biti neprocjenjiva:
„Imamo ogromnu zbirku fotografija koja broji 100 i nešto hiljada fotografija. Zatim, zbirku arhivske građe koja je jedna od najvrjednije građe vezano za 19. i 20. stoljeće. Sve je vrijedno, ali nekako se odlučujemo za ono što je najstarije da bismo ga spasili od propadanja.“
Zatvaranje najznačajnijih kulturnih institucija u BiH znači i postepeno propadanje kulturne baštine, što može imati katastrofalne posljedice u budućnosti, ističe bh. pjesnikinja Ferida Duraković:
„Stalno pomišljam kako uvijek ima još jedno dno ispod nekog dna u koje padaju kulturno nasljeđe i kultura BiH.“
Iako je Art Depo Doma mladih obnovljen prije svega zbog smještanja vrijedne kolekcije Ars Aevi, ova zbirka umjetnina će 7. maja biti izbačena na ulicu.
Direktor projekta Ars Aevi Enver Hadžiomerspahić ističe kako je odnos države prema umjetnosti dotakao dno. Kaže kako će djela svjetskih umjetnika vratiti ambasadama država iz kojih su umjetnici, a najviše ih je iz Italije:
„Zatražićemo od Ambasade Italije da preuzmu te radove, da ih zadrže neko vrijeme da vidimo hoće li se ovaj problem riješiti. Ako ne, zamolićemo, u saradnji sa EU, da Ambasada Italije vrati umjetnička djela italijanskim umjetnicima. Isti taj odnos ćemo uspostaviti sa drugim ambasadama“, kaže Hadžiomerspahić.
Odgovornost za sudbinu i budućnost kolekcije Ars Aevi još nije jasno određena. Sramotno je izbaciti djela najpoznatijih umjetnika svijeta, koji su u poklonjenim djelima ostavili lični javni protest zbog opsade olimpijskog Sarajeva.
Direktor Hadžiomerspahić najavio je ostavku kao jedini mogući odgovor na iseljenje kolekcije Ars Aevi:
„Ostavku ću podnijeti zvanično 16. septembra na dan godišnjice javnog protesta. Nakon godinu dana nakon javnog protesta, ako niko ne reaguje, znači da Enver Sarajevu i ovom društvu ne treba, niti ovaj projekat Ars Aevi bilo kome treba. 20 godina rada, godina dana protesta - dosta je.“
Mjesto gdje je trebao biti izgrađen muzej Ars Aevi u Sarajevu
Kolekcija je u Art Depo smještena na osnovu odluke Vlade Kantona Sarajevo 2007. godine.To je trebalo biti privremeno utočište za djela svjetskih umjetnika, jer se do 2014. godine očekuje izgradnja Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu, gdje bi umjetnička djela trebala dobiti svoje stalno okruženje.
Međutim, radovi na muzeju još nisu počeli, a novo rukovodstvo JP Kulturno sportskog centra Skenderija uslovilo je fondaciju Ars Aevi da napusti prostorije Doma mladih, ili da plati dosadašnja dugovanja.
Prema riječima direktora Sektora za marketing i produkciju Doma mladih Džemala Dragolja, Fondacija Ars Aevi duguje skoro milion eura centru Skenderija.
„Mi nismo budžetska firma, živimo od svojih sredstava. Nas niko ne pita, ni iz Ars Aevija - iz Elektrodistribucije dođu, isključe struju, iz Plina isključe plin, iz Vodovoda vodu. Za njih niko živ ne plaća. To je glavni razlog“, pojašnjava Dragolj.
Provincijalizacija države
Iako u poslijednji čas, Gradska uprava Grada Sarajeva uplatila je u petak dio duga centru Skenderija kako ne bi došlo do najavljene deložacije kolekcije Ars Aevi.
„Uplatu smo izvršili za prošlu godinu. Također ćemo, u skladu sa budžetskim mogućnostima, u narednom periodu izmiriti naše obaveze koje smo obećali prema Ars Aevi i projektu i za ovu godinu“, kaže glasnogovornik Gradske uprave Denis Zaimović.
Dino Mustafić
Za direktora MESS-a Dinu Mustafića najavljena deložacija kolekcije savremene umjetnosti Ars Aevi je potpuna katastrofa.„Ja zbilja ne vidim nikakvu razliku između deložacije Ars Aevija i granatiranja Vijećnice. Ja mislim da bi to bilo ubistvo sa predumišljajem duhovnosti u BiH“, kaže Mustafić.
Profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta Sulejman Bosto smatra kako odsustvo podrške fundamentalnim kulturnim institucijama predstavlja nezaustavljivu tendenciju provincijalizacije države.
„Stvar ne miriše na dobro, ali se nadati da će se stvari mijenjati nabolje. To je jedino što nam preostaje, naprosto nada, a prognoze su neizvjesne“, navodi Sulejman Bosto.
Nakon 65 godina rada, u septembru 2011. godine prvo je zatvorena Umjetnička galerija BiH. Nakon toga uslijedilo je zatvaranje Zemaljskog, pa Historijskog muzeja.
Direktorica Historijskog muzeja Muhiba Kaljanac kaže da će ukoliko nastrada muzejska građa šteta biti neprocjenjiva:
„Imamo ogromnu zbirku fotografija koja broji 100 i nešto hiljada fotografija. Zatim, zbirku arhivske građe koja je jedna od najvrjednije građe vezano za 19. i 20. stoljeće. Sve je vrijedno, ali nekako se odlučujemo za ono što je najstarije da bismo ga spasili od propadanja.“
Zatvaranje najznačajnijih kulturnih institucija u BiH znači i postepeno propadanje kulturne baštine, što može imati katastrofalne posljedice u budućnosti, ističe bh. pjesnikinja Ferida Duraković:
„Stalno pomišljam kako uvijek ima još jedno dno ispod nekog dna u koje padaju kulturno nasljeđe i kultura BiH.“