U Crnoj Gori je, u drugom periodu obolijevanja od 14. juna do 8. jula, virus korona potvrđen kod 98 djece, od kojih je 33 uzrasta do devet godina. To je 16 odsto od ukupnog broja oboljelih u Crnoj Gori.

Direktor Instituta za bolesti djece Saša Radović za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je klinička slika kod djece slabija kao i da ovi podaci ne zabrinjavaju.

"Nije zabrinjavajuće jer u ovom ciklusu obolijevanja nemamo ozbiljnije kliničke slike ali naša želja je da im prolazak kroz bolest bude što bezbolniji. Djecu svakako ne možemo svoditi na procente i statistiku", navodi Radović, dodajući da se procenat obolijevanja djece u Crnoj Gori ne razlikuje od evropskog.

Prema riječima Radovića, trenutno nema hospitalizovane djece zbog virusa korona.

"Oni koji su bili hospitalizovani nisu primarno bili u bolnici zbog korone, već je u sklopu obrade i pripreme za intervenciju u opštoj anesteziji rađeno i testiranje i tako se kod nekih došlo do pozitivnog nalaza na ovaj virus", pojasnio je Radović.

Reakcije djece

Opisao je kako djeca reaguju na osoblje koje, nerijetko, mora biti u skafanderima kada su u kontaktu sa onima koji su inficirani virusom.

"Sve zavisi od njihove kliničke slike ali trudimo se da im stres od kontakta sa medicinskim osobljem i pojava medicinskih tehničara u skafanderima kada je to neophodno bude što manje nelagodno. To nije prijatno ali neka od njih to percipiraju i kroz efekat igre", kaže Radović.

Zdravstveni radnici se, kaže, trude da ih relaksiraju od stresa, ali da to nije lako. Upitan za preporuku nošenja maski kod djece, Radović je odgovorio da maska jeste poželjna, ali da kod djece do pet godina ne treba insistirati na tome.

"Kod nekih jeste izvodljivo da je nose jer im bude zanimljivo i simpatično pa je zbog igre stave, ali kod nekih nije moguće. Preporuka jeste ali ne želimo striktno da im namećemo", zaključio je Radović.

Izbjegavati strahove

Kako djeci objasniti i približiti potrebu da nose masku, drže distancu u uzrastu kada većina njih ne poznaje strah ili pojam ugroženosti od nevidljivih prijetnji kakve su virusi, za RSE odgovara dječja psihološkinja Lidija Mirković.

"Djeca uče gledajući odrasle i šta oni rade. Gledam kako im mame objašnjavaju da ne treba da trče kod drugih odraslih ljudi i druge djece i govore im da treba da drže distancu. Činjenica je da su taj model ponašanja odraslih u velikoj mjeri prihvatila", ukazuje Mirković.

Pročitajte i ovo: Preporuke za život u vrijeme pandemije

Navela je još jedan primjer."Djeci treba objasniti te stvari sa stanovišta preventive kao na primjer - Evo sada ćemo svi staviti masku da budemo sigurni da smo zaštili sebe od drugih i druge od sebe. Tome treba prići kao prema nekoj vrsti igre sa nekim novim pravilima ponašanja i u prostoru u kojem su djetetu stvari jasne", poručuje Mirković.

"Ako idemo ulicom i sretnemo poznanika treba da se sa njim pozdravimo na način koji podrazumeva distancu jer će tako i dete naučiti i prihvatiti isti model ponašanja sa drugom djecom i odraslima", kaže Mirković.

Mirković kaže da je vrlo je važno davati primjer djeci i kada je aktuelna situacija u pitanju.

"Učenje po modelu je najbolji način da djecu naučimo nekim stvarima. Ako smo mi mrzovoljni i glasno negodujemo što moramo da nosimo masku, dijete će usvojiti, naučiti taj isti model odbijanja te navike da stavi masku. Ako tako pristupamo toj preporuci nećemo uspjeti u namjeri da je nametnemo djetetu", poručuje Mirković.

Zabrinjavajuće slike

I UNICEF (United Nations Children's Fund) je dao peporuke i smjernice kako pomoći djeci da riješe nedoumice i strahove. Preporučuju otvoren razgovor s njima, koji će pomoći da razumiju situaciju povodom pandemije COVID-19.

"Saznajte koliko već zna. Ako je dijete premalo i nije već čulo za pandemiju, možda nećete morati da razgovarate o korona virusu - samo iskoristite priliku da ga podsjetite na dobre higijenske prakse bez unošenja novih strahova", savjetuju iz UNICEF-a.

Ono što je najvažnije, poručuju, ne treba ignorisati djetetovu zabrinutost.

"Kad na televiziji ili na internetu vidimo puno zabrinjavajućih slika, može nam se učiniti kao da je kriza svuda oko nas. Djeca nekada ne mogu da razlikuju slike na ekranu od stvarnosti i može se desiti da povjeruju da su u neposrednoj opasnosti", preporuka je UNICEF-a.

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije u Crnoj Gori od 6. jula je prekinut rad u predškolskim vaspitno-obrazovnim ustanovama.

U prvom ciklusu obolijevanja od 17. marta do 4. maja u Crnoj Gori bilo je 57 oboljelih do 19 godina, od čega 23 djece uzrasta do devet godina.

U Crnoj Gori ukupan broj oboljelih iznosi 636. Od početka pandemije ukupno je inficirano 960 osoba, od kojih je 17 preminulo.