Upala pluća nepoznatog uzroka otkrivena u Wuhanu, gradu u kineskoj provinciji Hubeji, prijavljena je prvi put Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) 31. decembra 2019. godine. WHO će 11. marta proglasiti pandemiju bolesti nazvane COVID-19 (coronavirus disease 2019, odnosno bolest korona virusa 2019.)
Šest mjeseci kasnije, širom svijeta korona virusom je zaraženo preko 4.8 miliona ljudi, dok je od posljedica bolesti COVID-19 preminulo, prema mjerenju američkog Johns Hopkins Univerziteta, 318.856 osoba.
Virus izaziva povišenu temperaturu, upalu pluća, a može dovesti i do smrti. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za sprečavanje širenja infekcije su: redovno pranje ruku, prekrivanje usta i nosa prilikom kašljanja i kihanja, temeljito kuhanje mesa i jaja, izbjegavanje bliskog kontakta sa osobama koje pokazuju simptome respiratornih oboljenja poput kašlja i kihanja.
Nakon prvih mjera strogog zatvaranja i ograničenog kretanja, brojne države, među njima i zapadnobalkanske, počinju sa olakšavanjem mjera uvedenih kako bi se spriječilo širenje korona virusa.
Pratite: Sve o pandemiji na RSE
No, kako i iz Svjetske zdravstvene organizacije i dalje upozoravaju "nadzor nad javnim zdravljem ostaje ključan faktor za ograničavanje širenja korona virusa", bez obzira na olakšane mjere, još uvijek se preporučuje praktikovanje fizičke udaljenosti, a brojne zemlje i dalje savjetuju nošenje maski.
Donosimo vam pregled najbitnijih preporuka za vrijeme pandemije.
Šta znamo o korona virusu?
COVID-19 je ime pandemijske bolesti koju izaziva korona virus i koja se širi svijetom. Izaziva je novi soj korona virusa. Virus potiče iz porodice virusa koji uključuju MERS-CoV (Middle East Respiratory Syndrom) i SARS-CoV (Severe Acute Respiratory Syndrom).
Korona virus su velika porodica virusa. Neki uzrokuju bolest kod ljudi, a drugi inficiraju samo životinje. U rijetkim slučajevima će neki životinjski korona virusi da zaraze ljude. Sumnja se da se upravo to desilo sa virusom koji izaziva COVID-19. MERS i SARS su druga dva primjera korona virusa koji su nastali na isti način.
Smatra se da se korona virus prenosi respiratornim kapljicama sa osobe na osobu. Zbog toga se preporučuje da udaljenost među ljudima bude dva metra.
Kliknite na sliku za više
Šta je 'R' broj?
Brojem R ili “efektivnim reprodukcijskim brojem” mjeri se sposobnost širenja neke zaraze. Ukoliko je taj broj veći od jedan, bolest se eksponencijalno širi. Ako je manji od jedan, pandemija se postupno gasi i u konačnici završava.
Kad je izbila pandemija COVID-a 19, broj R za tu bolest procjenjivao se na između dva i tri. Bio je mnogo viši od sezonske gripe, ali mnogo manji od morbila, odnosno malih boginja.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je taj broj za gripu oko 1,3, a za male boginje između 12 i 18.
Ukoliko broj R iznosi tri, to znači da će zaražena osoba, bez obzira da li pokazuje simptome, virus prenijeti na tri osobe oko sebe, a svaka nova bolesna osoba također će zaraziti još tri osobe i tako dalje.
Pročitajte: Zašto je 'broj R' važan za ukidanje zatvaranja država zbog pandemije?
Analiza podataka Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM) pokazuje da su stope prijenosa u većini evropskih zemalja pale od početka marta i da se do sredine aprila R broj približavao 1.
Prema posljednjim podacima koje je objavio Robert Koch Institute, broj R za COVID-19 u Njemačkoj trenutno je 0.71 što znači da se bolest ne širi eksponencijalno, ali se i dalje širi, odnosno da 100 zaraženih osoba može potencijalno zaraziti 71 drugu osobu.
Kad je broj R u Njemačkoj pao na 0,7, neke mjere su ukinute i određene djelatnosti su otvorene, ali je i taj broj porastao na 0,76, prema podacima Instituta Robert Koch pa je odlučeno da neke mjere, poput fizičkog distanciranja, ostaju još neko vrijeme na snazi.
Fizička distanca
Fizička distanca odnosi se na mjere koje limitiraju direktnu fizičku interakciju među ljudima izvan kuće kako bi se spriječila infekcija, odnosi se i na ljude koji nemaju sindrome bolesti.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da ljudi trebaju biti najmanje dva metra udaljeni jedni od drugih. Iz WHO su uveli termin "fizičko distanciranje", jer je taj termin precizniji i ne implicira da se društva trebaju razdvajati.
Pogledajte u videu na koji način funkcioniše fizičko distanciranje:
Bez fizičkog distanciranja, ako jedna osoba prenese virus na 2,5 osoba, što je prosijek, te 2,5 osobe prenesu na još 2,5 i tako dalje, za jedan mjesec bi bilo zaraženo 406 osoba.
Maske
Iako se širenje korona virusa, zahvaljujući mjerama, usporava u velikom dijelu zemalja, i dalje se savjetuje nošenje zaštitne maske za lice u javnom prostoru ili ako se brinete o zaraženoj osobi.
Kako biste ispravno koristili masku, potrebno je prije njenog nanošenja očistiti ruke sredstvom za čišćenje na bazi alkohola ili sapunom i vodom. Pokriti usta i nos te paziti da ne postoji praznina između lica i maske.
Kako staviti masku, koliko je često treba mijenjati i kako je pravilno odložiti u smeće? Svetska zdravstvena organizacija daje odgovore na ova pitanja kroz svoje infografike.
Kliknite na sliku za više
Testovi
PCR (Polymerase Chain Reaction) ili testovi polimerne lančane reakcije su najtačniji način da se odredi da li je neko inficiran COVID-19 čak iako ta osoba ne pokazuje nikakve simtome.
Test uključuje bris iz grla kako vi se uzeo uzorak sputuma odnosno ispljuvka od osobe i laboratorijska analiza uzorka kako bi se utvrdilo postojanje jedinstvenog genetskog koda virusa i bolesti COVID-19.
Test na antitijela, takođe se zove i serološki test, uključuje laboratorijsku analizu krvi kako bi se utvrdilo da li osoba ima antitijela u svom imunološkom sistemu proizvedena za borbu protiv COVID-19. Antitijela proizvode organizam kao odgovor na infekciju, prisustvo antitijela specifičnih za COVID-19 indikuje da je osoba bila izložena virusu i da se oporavila čak i u slučaju da nikada nije imala simptome.
Kako se nositi sa stresom
Prethodnih mjeseci u većini zemalja svijeta na snazi su bile restriktivne mjere ili potpuni karantin, policijski sat ili djelimično zatvaranje. Zajedničko svim državama je preporuka o fizičkom distanciranju, što je značajno promijenilo dosadašnji način života miliona ljudi širom svijeta.
Nedavna studija Univerziteta u Marylandu u Sjedinjenim Američkim Državama pokazala je da ljudi sve više i češće izlaze vani, nakon skoro dva mjeseca karantina, iako opasnost od korona virusa još nije prošla. Taj su fenomen nazvali "quarantine fatigue" odnosno na neki način zamor od karantina.
Ovako psihologinja Dželila Mulić-Čorbo pojašnjava fenomen ‘zamora karantinom’:
"To je, u stvari, umor psihički i fizički koji je vezan za promjenu uobičajenih rutina i svega onoga na šta smo navikli, sa dozom pojačanog stresa, straha, neizvjesnosti čini da se naše tijelo zaista umara više a, u stvari, manje se kreće.
Kada smo pod stresom, a ova situacija karantena i pandemije itekako je visoko stresna, lučenje hormona kortizola dovodi do osjećaja umora, i psihičkog I fizičkog, i odražava se na lošiji san, promjene u ishrani, pojavu bolova u leđima, mišićima, promjene u probavnom sistemu, pojačane glavobolje i slično. Razumijevajući kako je psihičko zdravlje povezano sa fizičkim, možemo reći da je došlo do 'zamora' i da je izlazak izvan kuće nakon dva mjeseca potreban svima, s tim što je jako važno da to bude kontrolisano i sa pridržavanjem propisanih mjera.
Pročitajte: Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba pandemije?
Ponekad ljudi na promjene i strahove reaguju upravo tako što zanemaruju prijetnje i posmatraju ih kao nevažne, koji su skloni teorijama zavjera i slično. I to je također normalna reakcija, kada sve postane izvan naše kontrole onda imamo prirodnu potrebu da nešto stavimo pod kontrolu, pa samim tim i negiranje prijetnje je jedan vid kako osoba uspostavlja kontrolu.
Značajno bi bilo da razumijemo kroz šta prolazimo, šta je to što dovodi do našeg psihičkog zamora što utiče na naše fizičko zdravlje i da započnemo promjene unutar sebe i onoga što radimo kako bismo si pomogli."
COVID-19: Najveći rizici – šta znamo a šta ne
Šest mjeseci i više od četiri miliona inficiranih u pandemiji COVID-19, još uvijek je mnogo stvari koje ne znamo o korona virusu. Kao na primjer, koga, gdje i koliko teško može da pogodi.
Podaci do sada ukazuju na ljude koji su pod posebnim rizikom da dobiju ozbiljne simptome bolesti COVID-19. Ove grupe uključuju starije kao i one sa ozbiljnim, već postojećim zdravstvenim poteškoćama. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kaže da rizični pojedinci mogu biti oni koji koji pate od hipertenzije ili drugih bolesti krvotoka, hronične bolesti pluća, dijabetesa, velike pretilosti, bolesti jetre ili bubrega ili ljudi s oslabljenim imunološkim sistemom.
Uopšteno govoreći, djeca u pandemiji prolaze mnogo bolje od odraslih. Više studija je pokazalo vrlo malu smrtnost među inficiranom djecom i postepeni rast u smrtnosti od COVID-19 do dobi od 60 godina. Nakon 60-te godine, rizik od smrtnosti čini se da se dramatično uvećava.
Do vakcine protiv COVID-19 ujedinjenim naporima, ali šta su prepreke?
Sa druge strane, još uvijek ne postoji lijek za COVID-19. Pojedini lijekovi, poput Remdesivira pokazali su u ispitivanjima pozitivan učinak u skraćivanju perioda oporavka pacijenata teško oboljelih od COVID-19.
Evropska agencija za lijekove predviđa da bi u narednih nekoliko mjeseci mogli da se naprave lijekovi sa licencom za lječenje korona virusa i da bi vakcina mogla da bude odobrena i početkom 2021. godine.
Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da bi pronalaženje efikasne vakcine moglo potrajati oko 12 do 18 mjeseci.
Savjeti Svjetske zdravstvene organizacije
Koliko korona virus opstaje na površinama, da li je otporan na tople ili hladne vremenske uslove, da li su deca zaista zaštićena, a stariji ugroženi? Ovo su samo neka od pitanja na koja je Svjetska zdravstvena organizacija kroz infografike odgovorila na pitanja javnosti.
Pored toga, na društvenim mrežama Radija Slobodna Evropa pitali smo šta najviše zanima građane, a odgovore smo potražili kod Svjetske zdravstvene organizacije i Centra sprječavanje i širenje bolesti Sjedinjenih Država. Odgovore možete potražiti ovdje.