Nakon sporova koje je ruski oligarh Oleg Deripaska pokrenuo protiv Crne Gore, bivši investitor u podgorički Kombinat aluminijuma (KAP) pokreće još jednu arbitražu kojom pokušava da dobije obeštećenje za koje kaže da će biti „u stotinama miliona eura“.
Ruski oligarh Oleg Deripaska pokreće novu arbitražu protiv države Crne Gore, navodno, zato što mu je „investicija u Crnoj Gori nezakonito podržavljena i zbog povrede investicionog sporazuma sa Rusijom“ (Sporazum SR Jugoslavije i Ruske Federacije o stimulisanju i zaštiti investicija, 1995., prim. aut.).
U saopštenju Deripaskine Centralnoevropske aluminijumske kompanije (CEAC), pored navoda da će se od Crne Gore tražiti obeštećenje izraženo u stotinama miliona eura, kaže se da „spor proističe iz nezakonite eksproprijacije Deripaskinih investicija u podgorički Kombinat aluminijuma i nikšićke Rudnike boksita.
Iz CEAC-a tvrde da je Crna Gora, nakon Deripaskine investicije u KAP i Boksite preduzela seriju neprijateljskih mjera čiji je cilj bio ukidanje njegove kontrole u tim preduzećima.
„Uprkos ponovljenim naporima Deripaske da sarađuje sa Crnom Gorom, intenzivno i dugoročno neprijateljstvo države prema njemu i proglašena namjera da se te kompanije renacionalizuju, tu saradnju su učinili nemogućom. Akcije Crne Gore su na kraju dovele do toga da je KAP 2013. postao nelikvidan, što je uništilo punu vrijednost investicije Olega Deripaske koji do danas, od Crne Gore, nije dobio nikakvu naknadu“, navodi se u saopštenju CEAC-a.
Kompanija tvrdi i da je Crna Gora negirala pošten i ravnopravan tretman njegovim investicijama što je bilo, kako se navodi, u suprotnosti sa međunarodnim pravom i ugovornim obavezama Crne Gore.
Na pitanja u vezi sa tužbom Olega Deripaske kojom sada traži nov proces "u skladu sa pravilima arbitraže Komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo“ – u Ministarstvu ekonomije nijesu željeli da odgovaraju.
Portparolka Ministarstva ekonomije, Draženka Bećirović je u izjavi za Radio Slobdona Evropa (RSE) podsjetila da „Ministarstvo ekonomije nije ni do sada, pa neće ni u buduće komentarisati postupke koji su u toku ili koji će, eventualno, biti pokrenuti“.
„Podsjećamo je da je CEAC - kćerka kompanija En plus grupe, jula ove godine već izgubila spor pred Arbitražnim tribunalom Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Parizu. Stav Vlade je da je od strane države sve urađeno u skladu sa Ugovorom, važećim zakonima i najboljom međunarodnom praksom, tako da očekujemo da ćemo to lako dokazati pred svakim međunarodnim tribunalom i u, eventualno, drugim postupcima koji bi mogli biti pokrenuti.“
Nova Deripaskina tužba je samo jedna u nizu sporova koje je ruski investitor pokrenuo protiv Crne Gore. Prije samo mjesec dana Centralnoevropska aluminijumska kompanija je pokrenula parnični postupak protiv Crne Gore pred kiparskim sudom, takođe zbog eksproprijacije CEAC-ove imovine koju je, nakon uvođenja stečaja, Privredni sud prodao drugom privatnom investitoru. I u toj tužbi se tvrdi da je Crna Gora, navodno, počinila prevaru time što je sa predumišljajem navela ovu kompaniju da uloži što više novca u KAP sa namjerom da ga potom preuzme bez naknade.
U Ministarstvu ekonomije kažu da inicijalni akt tužioca u ovom sporu još uvijek nije dostavljen.
Prije ova dva, najnovija spora, Deripaska je pokrenuo i dvije međunarodne arbitraže – u Parizu i Beču za koje je najavio da će tražiti odštetu od, ukupno, više od 900 miliona eura.
Prvu, u Parizu, vrijednu 600 miliona, je izgubio jer se sud oglasio nenadležnim, ali se on nakon toga žalio. Prema tumačenju domaćih pravnika, kada je riječ o ovom tijelu, nije moguće žaliti se na odluku, već samo na eventualne proceduralne propuste tribunala.
Draženka Bećirović iz Ministarstva ekonomije kaže da je arbitraža u Parizu donijela odluku u korist Crne Gore, a da je trenutno je u toku postupak poništaja te odluke.
„Na arbitraži u Beču je zaključena rasprava i sada se očekuje konačna odluka tog Tribunala“, rekla je Bećirović.
Podsjetimo, Oleg Deripaska je, preko svojih kompanija, upravljao KAP-om i nikšićkim Rudnicima boksita od 2005. do 2009. na osnovu većinskog vlasništva, a od tada do uvođenja stečaja 2013., sa 29,36 posto akcija koliko je imala i Vlada, na osnovu Ugovora o poravnanju kojim mu je Vlada prepustila upravljanje.