Vlada Crne Gore je na sjednici u četvrtak odlučila da 11. jula , na dan genocida u Srebrenici bude otvoren spomen park na Pobrežju u Podgori i otkrivena spomen ploča svim civilnim žrtvama na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine .
Pomoćnik u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, koje je i inicijator ove odluke, Sabahudin Delić tvrdi da se radi o iskrenom id obronamjernom činu i pokušaju da se oda počast svim civilnim žrtvama.
"Što bi rekli - od Triglava do Đevđelije , jer na žalost bili smo svjedoci 90 tih godina u kojima su ratovi vođeni od Slovenije do Hrvatske, Bosne i Kosova i sukoba u Makedoniji koji su završeni Ohridskim sporzaumom", navodi Delić.
RSE: Crna Gora je u startu aktivno učestvovala u tim ratovima a ono što vam zamjeraju nezavisni intelektualci je da u sudskim procesima još nije odgonetnuto ko su odgovorni za zločine počinjene na teritoriji Crne Gore i pod okriljem države Crne Gore. Kako to objašnjavate?
Delić: Što se tiče sudskih procesa, kao što znate, svaki čin koji je okarakterisan kao ratni zločin svoj epilog je našao pred sudom. Od Kaluđerskog laza, deportacije, Bukovice, Štrabaca i tako dalje.
Ono što ti ljudi zamjeraju, nije za to adresa Vlada Crne Gore. Ja potpuno razumijem taj način manifestovanja nezadovoljstva, ali je ipak adresa sudska vlast kojoj treba uputiti ovo pitanje.
Odluka Vlade naišla je na oštre rekacije pojedinaca koji tvrde da se radi o "neukusnoj trgovini kostima nevinih ljudi "
To smatra i istoričar Šerbo Rastoder, koji je za podgoričke Vijesti kazao da je ovaj čin Vlade na granici elementarnog ukusa jer je Crna Gora država u kojoj postoje žrtve i zločini ali ne i zločinci. On smatra da su slične inicijative "parade bez sadržaja".
Spomenik ne isključuje kaznu
I poslanik manje članice vladajuće koalicije, SDP-a, Ervin Spahić smatra da je problem što u Crnoj Gori još nema presuda za više ratnih zločina počinjenih tokom 90 tih . On ipak ne vidi razlog da se na Pobrežju ne podigne spomen obilježje civilnim žrtvama.
"Ja sam jedan od onih koji je i inicirao podizanje ovakvog spomen obilježja iz razloga da bi podsjećao na nešto što se dogodilo i da se više nikada nikome ne ponovi. Mi imamo situaciju da smo i u parlamentu
počeli da komentarišemo neka dešavanja i presude. Međutim, parlament je na prijedlog SNP usvojio zaključak da one sudske presude koje nijesu konačne, pravosnažne, da se uzdržimo od komentarisanja. Mislim da se krivac za zločine mora naći. Zločin postoji. Imamo žrtve. Samo treba naći počinioce", kaže Spahić.
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava kaže da otvaranje spomen parka žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije doživljava kao kulturološki iskorak države koja je ranije veličala isključivo borce.
Napominje da ova inicijativa nema veze sa ranijom inicijativom da se podigne poseban spomenik žrtvama deportacije u Herceg Novom.
"Koji bi se nalazio u Herceg Novom, ispred policijske stanice i na kojem bi bila upisana imena žrtava , kako bi se ostvarila višestruka svrha tog spomenika, upozorenje svim policijskim službenicima da se takvo nešto više ne ponovi a takođe i kao mesto gde bi porodice mogle da dođu. Ja ne vidim kako podignuti spomenik, bilo to žrtvama deportacija ili ovo sada, može da spreči krivično gonjenje i procesuiranje odgovornih za ratne zločine koji ne zastarevaju . Ja zaista ne vidim kako je to moguće. Mislim da smo svi odrasli ljudi i dovoljno obrazovani i da znamo da jedno drugo ne isključuje", kaže Tea Gorjanc Prelević.
Glavni i odgovorni urednik Monitora Esad Kočan, međutim, smatra da je vladina inicijativa jedan od krunskih dokaza njene dosljednosti u krečenju kolektivnog pamćenja.
"I ponižavanju njenih vlastitith žrtvi i svih onih koji su joj pružali otpor. Oni ne dižu spomenik žrtvama oni dižu spomenik vlastitoj laži. Mislim da kada se malo pažljivije pogleda šta su oni radili posljednjih godina vidi se da oni nastoje da kroz sve linije fronta stvore u svijesti građana Crne Gore, da od 1989 godine , od kako su oni došli na vlast u stvari nije postojala ni jedna druga stvarnost, nikakva druga mogućnost za Crnu Goru osim da prođe kroz ove pokolje i poniženja kroz koje su je oni proveli. Još jednom ponavljam - oni dižu spomenik navodno vlastitim žrtvama a u stvari dižu spomenik vlastitom djelu i samo nas još jednom testiraju hoćemo li pristati na njihova poniženja", zaključuje Kočan.
Pomoćnik u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, koje je i inicijator ove odluke, Sabahudin Delić tvrdi da se radi o iskrenom id obronamjernom činu i pokušaju da se oda počast svim civilnim žrtvama.
"Što bi rekli - od Triglava do Đevđelije , jer na žalost bili smo svjedoci 90 tih godina u kojima su ratovi vođeni od Slovenije do Hrvatske, Bosne i Kosova i sukoba u Makedoniji koji su završeni Ohridskim sporzaumom", navodi Delić.
RSE: Crna Gora je u startu aktivno učestvovala u tim ratovima a ono što vam zamjeraju nezavisni intelektualci je da u sudskim procesima još nije odgonetnuto ko su odgovorni za zločine počinjene na teritoriji Crne Gore i pod okriljem države Crne Gore. Kako to objašnjavate?
Delić: Što se tiče sudskih procesa, kao što znate, svaki čin koji je okarakterisan kao ratni zločin svoj epilog je našao pred sudom. Od Kaluđerskog laza, deportacije, Bukovice, Štrabaca i tako dalje.
Ono što ti ljudi zamjeraju, nije za to adresa Vlada Crne Gore. Ja potpuno razumijem taj način manifestovanja nezadovoljstva, ali je ipak adresa sudska vlast kojoj treba uputiti ovo pitanje.
Odluka Vlade naišla je na oštre rekacije pojedinaca koji tvrde da se radi o "neukusnoj trgovini kostima nevinih ljudi "
To smatra i istoričar Šerbo Rastoder, koji je za podgoričke Vijesti kazao da je ovaj čin Vlade na granici elementarnog ukusa jer je Crna Gora država u kojoj postoje žrtve i zločini ali ne i zločinci. On smatra da su slične inicijative "parade bez sadržaja".
Spomenik ne isključuje kaznu
I poslanik manje članice vladajuće koalicije, SDP-a, Ervin Spahić smatra da je problem što u Crnoj Gori još nema presuda za više ratnih zločina počinjenih tokom 90 tih . On ipak ne vidi razlog da se na Pobrežju ne podigne spomen obilježje civilnim žrtvama.
"Ja sam jedan od onih koji je i inicirao podizanje ovakvog spomen obilježja iz razloga da bi podsjećao na nešto što se dogodilo i da se više nikada nikome ne ponovi. Mi imamo situaciju da smo i u parlamentu
"Mislim da se krivac za zločine mora naći. Zločin postoji. Imamo žrtve. Samo treba naći počinioce", kaže Ervin Spahić iz SDP-a.
počeli da komentarišemo neka dešavanja i presude. Međutim, parlament je na prijedlog SNP usvojio zaključak da one sudske presude koje nijesu konačne, pravosnažne, da se uzdržimo od komentarisanja. Mislim da se krivac za zločine mora naći. Zločin postoji. Imamo žrtve. Samo treba naći počinioce", kaže Spahić.
Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava kaže da otvaranje spomen parka žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije doživljava kao kulturološki iskorak države koja je ranije veličala isključivo borce.
Napominje da ova inicijativa nema veze sa ranijom inicijativom da se podigne poseban spomenik žrtvama deportacije u Herceg Novom.
"Koji bi se nalazio u Herceg Novom, ispred policijske stanice i na kojem bi bila upisana imena žrtava , kako bi se ostvarila višestruka svrha tog spomenika, upozorenje svim policijskim službenicima da se takvo nešto više ne ponovi a takođe i kao mesto gde bi porodice mogle da dođu. Ja ne vidim kako podignuti spomenik, bilo to žrtvama deportacija ili ovo sada, može da spreči krivično gonjenje i procesuiranje odgovornih za ratne zločine koji ne zastarevaju . Ja zaista ne vidim kako je to moguće. Mislim da smo svi odrasli ljudi i dovoljno obrazovani i da znamo da jedno drugo ne isključuje", kaže Tea Gorjanc Prelević.
Glavni i odgovorni urednik Monitora Esad Kočan, međutim, smatra da je vladina inicijativa jedan od krunskih dokaza njene dosljednosti u krečenju kolektivnog pamćenja.
"I ponižavanju njenih vlastitith žrtvi i svih onih koji su joj pružali otpor. Oni ne dižu spomenik žrtvama oni dižu spomenik vlastitoj laži. Mislim da kada se malo pažljivije pogleda šta su oni radili posljednjih godina vidi se da oni nastoje da kroz sve linije fronta stvore u svijesti građana Crne Gore, da od 1989 godine , od kako su oni došli na vlast u stvari nije postojala ni jedna druga stvarnost, nikakva druga mogućnost za Crnu Goru osim da prođe kroz ove pokolje i poniženja kroz koje su je oni proveli. Još jednom ponavljam - oni dižu spomenik navodno vlastitim žrtvama a u stvari dižu spomenik vlastitom djelu i samo nas još jednom testiraju hoćemo li pristati na njihova poniženja", zaključuje Kočan.