Na prvom sastanku sa predstavnicima Savjeta za građansku kontrolu rada policije, crnogorske NVO interesovalo je da li će to tijelo predložiti Upravi policije da se izvini za nepočinstva koja su njeni pripadnici počinili tokom ratnih 90 tih, prije svega u poznatom slučaju deportacije iz 1992. godine.
Traže i da Savjet predloži nezavisnu istragu da li je bilo zloupotreba sporazuma policije i mobilnih operatera.
Predstavnica REKOM- a i Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević podsjetila je da je nedavno pokrenuta inicijativa za gradnju spomenika žrtvama deportacije u Herceg Novom i uspostavljanje dana sjećanja, što je, kako je kazala, podržala i crnogorska Vlada.
Uljarević je članove Savjeta pitala da li bi mogli da rukovodstvu policije upute prijedlog koji bi ukoliko bi bio prihvaćen značio suštinski iskorak u suočavanju te institucije sa prošlošću.
"Imajući u vidu ulogu policijskih službenika u tom periodu da li je Savjet razmišljao i da li prosto može u okviru svojih ingerencija da da neku vrstu preporuke Upravi policije da se makar na simboličan način izvini građanima Crne Gore za ono što su njeni pripadnici radili 90 tih godina i da na taj način otvori process suočavanja sa prošlošću unutar svoje organizacije", navela je Uljarević.
Iz Savjeta su obećali da će taj prijedlog biti razmotren.
"Kada je u pitanju REKOM, najmanje dva člana preko matičnih organizacija su direktno involvirani u aktivnosti REKOM-a. Mi ćemo tu inicijativu podržati, a što se tiče Savjeta, ako ta inicijativa dođe biće svakako razmotrena", kaže Branislav Radulović.
Savjet treba biti dostupniji javnosti
Među pitanjima bilo je i da li će Savjet od policije tražiti procjenu bezbjednosti sa penzionisanog policajca, koji je kao insajder javno svjedočio o torturi nad pokojnim Aleksandrom Pejanovićem.
Aleksandar Zeković
Odgovorio je član Savjeta Aleksandar Zeković:
"Savjet je prema Upravi policije već inicirao da izradi procjenu bezbjednosti za bivšeg policijskog službenika Gorana Stankovića i njegovu porodicu."
U Mreži za afirmaciju nevladinog sektora i Centru za monitoring smatraju da bi Savjet za građansku kontrolu rada policije trebalo da pokrene pitanje istrage o tome da li je policija zloupotrijebila podatke građana primjenjujući sporazum sa mobilnim operaterima u Crnoj Gori.
"Tu istragu ne treba da provodi nikakav unutrašnji organ policije, jer ja moram reći da ne vjerujem takvim istragama. Budući da je riječ o ogromnom broju (20.000) korišćenja na ovaj način informacija u posjedu operatera, potrebno je nezavinsno tijelo koje će istražiti sve to. Da li je to parlamentarno tijelo, mješovito ili je to Savjet za građansku kontrolu policije, jednostavno mora se utvrditi da li je bilo zloupotreba. Ne možemo policijskim službenicima vjerovati na riječ da to nijesu zloupotrebljavali", kaže Zlatko Vujović iz Centra za monitoring.
Uslijedio je odgovor člana Savjeta Branislava Radulovića:
"To je jedna vrlo ozbiljna pravna tema. Naravno da ovdje ja ne mogu eksplicirati svoj stav i svoje viđenje ali zaštita privatnosti i podataka su neke sistemske stvari koje ste otvorili. Ne radi se o pojedinačnom slučaju kršenja prava i to zaista zahtijeva posebnu, posebnu okolnost i pažnju."
No, nijesu predstavnici NVO na prvom sastanku sa predstavnicima Savjeta za građansku kontrolu rada policije samo kritikovali tu službu. Bilo je i pohvala za učinke koje je policija u međuvremenu ostvarila u saradnji sa NVO.
Takođe, predstavnici civilnog sektora su od Savjeta tražili da rad tog tijela bude transparentniji a da ono bude dostupnije građanima i medijima jer niko od prisutnih nije mogao da se sjeti nekog javnog istupa, prije svih predsjednika Savjetam profesora Dragan Radonjića.
"Savjet bi trebalo da bude mnogo dostupniji, prije svega građanima, kao i da o svojim aktivnostima Savjet više izvještava putem medija. Savjet bi trebalo da održi konsultacije sa medijima, sa novinarima, u okviru kojih bi pronašli dalje modalitete vašeg rada", poručuje Milan Radović iz Inicijative mladih za ljudska prava.
Traže i da Savjet predloži nezavisnu istragu da li je bilo zloupotreba sporazuma policije i mobilnih operatera.
Predstavnica REKOM- a i Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević podsjetila je da je nedavno pokrenuta inicijativa za gradnju spomenika žrtvama deportacije u Herceg Novom i uspostavljanje dana sjećanja, što je, kako je kazala, podržala i crnogorska Vlada.
Uljarević je članove Savjeta pitala da li bi mogli da rukovodstvu policije upute prijedlog koji bi ukoliko bi bio prihvaćen značio suštinski iskorak u suočavanju te institucije sa prošlošću.
"Imajući u vidu ulogu policijskih službenika u tom periodu da li je Savjet razmišljao i da li prosto može u okviru svojih ingerencija da da neku vrstu preporuke Upravi policije da se makar na simboličan način izvini građanima Crne Gore za ono što su njeni pripadnici radili 90 tih godina i da na taj način otvori process suočavanja sa prošlošću unutar svoje organizacije", navela je Uljarević.
Iz Savjeta su obećali da će taj prijedlog biti razmotren.
"Kada je u pitanju REKOM, najmanje dva člana preko matičnih organizacija su direktno involvirani u aktivnosti REKOM-a. Mi ćemo tu inicijativu podržati, a što se tiče Savjeta, ako ta inicijativa dođe biće svakako razmotrena", kaže Branislav Radulović.
Savjet treba biti dostupniji javnosti
Među pitanjima bilo je i da li će Savjet od policije tražiti procjenu bezbjednosti sa penzionisanog policajca, koji je kao insajder javno svjedočio o torturi nad pokojnim Aleksandrom Pejanovićem.
"Savjet je prema Upravi policije već inicirao da izradi procjenu bezbjednosti za bivšeg policijskog službenika Gorana Stankovića i njegovu porodicu."
U Mreži za afirmaciju nevladinog sektora i Centru za monitoring smatraju da bi Savjet za građansku kontrolu rada policije trebalo da pokrene pitanje istrage o tome da li je policija zloupotrijebila podatke građana primjenjujući sporazum sa mobilnim operaterima u Crnoj Gori.
"Tu istragu ne treba da provodi nikakav unutrašnji organ policije, jer ja moram reći da ne vjerujem takvim istragama. Budući da je riječ o ogromnom broju (20.000) korišćenja na ovaj način informacija u posjedu operatera, potrebno je nezavinsno tijelo koje će istražiti sve to. Da li je to parlamentarno tijelo, mješovito ili je to Savjet za građansku kontrolu policije, jednostavno mora se utvrditi da li je bilo zloupotreba. Ne možemo policijskim službenicima vjerovati na riječ da to nijesu zloupotrebljavali", kaže Zlatko Vujović iz Centra za monitoring.
Uslijedio je odgovor člana Savjeta Branislava Radulovića:
"To je jedna vrlo ozbiljna pravna tema. Naravno da ovdje ja ne mogu eksplicirati svoj stav i svoje viđenje ali zaštita privatnosti i podataka su neke sistemske stvari koje ste otvorili. Ne radi se o pojedinačnom slučaju kršenja prava i to zaista zahtijeva posebnu, posebnu okolnost i pažnju."
No, nijesu predstavnici NVO na prvom sastanku sa predstavnicima Savjeta za građansku kontrolu rada policije samo kritikovali tu službu. Bilo je i pohvala za učinke koje je policija u međuvremenu ostvarila u saradnji sa NVO.
Takođe, predstavnici civilnog sektora su od Savjeta tražili da rad tog tijela bude transparentniji a da ono bude dostupnije građanima i medijima jer niko od prisutnih nije mogao da se sjeti nekog javnog istupa, prije svih predsjednika Savjetam profesora Dragan Radonjića.
"Savjet bi trebalo da bude mnogo dostupniji, prije svega građanima, kao i da o svojim aktivnostima Savjet više izvještava putem medija. Savjet bi trebalo da održi konsultacije sa medijima, sa novinarima, u okviru kojih bi pronašli dalje modalitete vašeg rada", poručuje Milan Radović iz Inicijative mladih za ljudska prava.