Iako je Crna Gora ove godine uvela u izborne zakone kvote za žene, na začelju je po broju žena u parlamentu i izvršnoj vlasti. Osim Hrvatske, u kojoj je procenat učešća žena u politici najbliži evropskom prosjeku, u ostalim zemljama regije situacija je gotovo identična.
Konferencija u Budvi bila je prilika da neke od učesnika pitamo kako ocjenjuju nacionalne pokazatelje u toj oblasti te da li se uz predrasude kao prepreke rodnoj ravnopravnosti u politici može navesti i nezainteresovanost samih žena da učestvuju u procesima odlučivanja.
"Kada govorimo o samom broju žena iz Crne Gore u politici, mi imamo svega 10 posto što nas, na žalost stavlja na zadnje mjesto. Takođe, znate da je samo
jedna žena u izvršnoj vlasti, što nas opet stavlja na zadnje mjesto", navodi jedan od učesnika.
A kakvi su evropski standardi o tome najbolje govori primjer Hrvatske gdje su žene vrlo aktivne u političkom životu. No, i dalje nijesu ostvarene zacrtane brojke podsjeća Dubravka Šimonović iz SID-a odbora.
"Na osnovu zadnja tri izborna ciklusa se vidi da žene zapravo ne prelaze ozbiljno 20 posto. Dostigla se jedna razina uključenosti ali se još nije otišlo iznad, a treba se otići iznad toga. Ono što se sa druge strane vidi u Hrvatskoj jeste to da su žene vrlo aktivne u političkim strankama, tako da su ili na čelu ili na drugom mjestu u različitim, velikim i jakim političkim strankama. Na prošlim izborima smo imali premijerku, sada očekujem da u novoj vladi imamo ministrice, vidjećemo broj. Ono što se vidi da nedostaje jeste sustavna briga da se osigura jača zastupljenost žena", napominje Šimonović.
Predrasude velika prepreka
Kada se govori o većim preprekama angažovanja žena u politici, kao faktoru društvenog razvoja Savka Todorovska, predsjednica Nacionalnog savjeta za rodnu ravnopravnost Makedonije navodi predrasude i stereotipe u porodici i društvu, ali i odluku žena da se ne bore za svoja prava.
"Mi kao civilno društvo ubjeđeni smo da je najveći problem stega kod same
Može li se govoriti o nezainteresovanosti žena za učešće u političkom odlučivanju, pitamo Adnana Kadribašića iz Agencije za ravnopravnost polova BiH.
"Činjenica je da su žene dosta dugo bile isključene iz javnog i političkog života i da postoje brojne prepreke koje su dovele do toga da su žene na kraju i postale nezainteresovane. U BiH bar što se tiče izbora ima dosta žena, oko 36 posto se kandiduje na izborima. Tu se naravno postavlja pitanje da li je to pitanje kvantiteta ili kvaliteta. Sa druge strane, ako pogledamo sve one žene koje su bile u sazivu vlasti one su ponovo dobile povjerenje glasača. To je analiza koju smo mi radili i koja je nas veoma obradovala. Činjenica da su one već bile izabrane, da su prepoznate od birača, pokazuje da su i ovi sistemski načini uključivanja žena u politiku doveli do određenih rezultata", kaže Kadirbašić.
Za Kaću Đuričković ne može se govoriti o ne zainteresovanosti žena već o otporu žena prema već ustaljenom mehanizmu političkog djelovanja koji je stvoren kao čvrsta muška struktura, čime se žena suočava sa mnoštvom prepreka u pokušaju da se bavi politikom.
"Mi smo se u svakodnevnom poslu zaista svjedokinje toga i vjerujte mi od svakodnevne organizacije posla do toga do kada se organizuju sastanci i na koji način se odluke donose to je zaista ne laka pozicija za žene da uhvate ritam sa time, da su stalno umrežene i da su uvijek na mjestu gdje se donose odluke. Ta mjesta nijesu obično u parlamentu, ona su najčešće na krajnje neformalnim mjestima i u krajnje neformalnim situacijama gdje se obično muškarci okupljaju i dogovaraju o odlukama", kazala je Đuričkovićeva.
Konferencija u Budvi bila je prilika da neke od učesnika pitamo kako ocjenjuju nacionalne pokazatelje u toj oblasti te da li se uz predrasude kao prepreke rodnoj ravnopravnosti u politici može navesti i nezainteresovanost samih žena da učestvuju u procesima odlučivanja.
"Kada govorimo o samom broju žena iz Crne Gore u politici, mi imamo svega 10 posto što nas, na žalost stavlja na zadnje mjesto. Takođe, znate da je samo
jedna žena u izvršnoj vlasti, što nas opet stavlja na zadnje mjesto", navodi jedan od učesnika.
A kakvi su evropski standardi o tome najbolje govori primjer Hrvatske gdje su žene vrlo aktivne u političkom životu. No, i dalje nijesu ostvarene zacrtane brojke podsjeća Dubravka Šimonović iz SID-a odbora.
"Na osnovu zadnja tri izborna ciklusa se vidi da žene zapravo ne prelaze ozbiljno 20 posto. Dostigla se jedna razina uključenosti ali se još nije otišlo iznad, a treba se otići iznad toga. Ono što se sa druge strane vidi u Hrvatskoj jeste to da su žene vrlo aktivne u političkim strankama, tako da su ili na čelu ili na drugom mjestu u različitim, velikim i jakim političkim strankama. Na prošlim izborima smo imali premijerku, sada očekujem da u novoj vladi imamo ministrice, vidjećemo broj. Ono što se vidi da nedostaje jeste sustavna briga da se osigura jača zastupljenost žena", napominje Šimonović.
Predrasude velika prepreka
Kada se govori o većim preprekama angažovanja žena u politici, kao faktoru društvenog razvoja Savka Todorovska, predsjednica Nacionalnog savjeta za rodnu ravnopravnost Makedonije navodi predrasude i stereotipe u porodici i društvu, ali i odluku žena da se ne bore za svoja prava.
"Mi kao civilno društvo ubjeđeni smo da je najveći problem stega kod same
Parlament Crne Gore
žene. Takođe i stega u društvu koje nema dodatne mehanizme koji bi pomogli ženi da se uključi i u politiku i u društvo, a da opet porodica bude skupa, da ne bude devijacije i da ne bude problem u društvu", navodi Todorovska.Može li se govoriti o nezainteresovanosti žena za učešće u političkom odlučivanju, pitamo Adnana Kadribašića iz Agencije za ravnopravnost polova BiH.
"Činjenica je da su žene dosta dugo bile isključene iz javnog i političkog života i da postoje brojne prepreke koje su dovele do toga da su žene na kraju i postale nezainteresovane. U BiH bar što se tiče izbora ima dosta žena, oko 36 posto se kandiduje na izborima. Tu se naravno postavlja pitanje da li je to pitanje kvantiteta ili kvaliteta. Sa druge strane, ako pogledamo sve one žene koje su bile u sazivu vlasti one su ponovo dobile povjerenje glasača. To je analiza koju smo mi radili i koja je nas veoma obradovala. Činjenica da su one već bile izabrane, da su prepoznate od birača, pokazuje da su i ovi sistemski načini uključivanja žena u politiku doveli do određenih rezultata", kaže Kadirbašić.
Za Kaću Đuričković ne može se govoriti o ne zainteresovanosti žena već o otporu žena prema već ustaljenom mehanizmu političkog djelovanja koji je stvoren kao čvrsta muška struktura, čime se žena suočava sa mnoštvom prepreka u pokušaju da se bavi politikom.
"Mi smo se u svakodnevnom poslu zaista svjedokinje toga i vjerujte mi od svakodnevne organizacije posla do toga do kada se organizuju sastanci i na koji način se odluke donose to je zaista ne laka pozicija za žene da uhvate ritam sa time, da su stalno umrežene i da su uvijek na mjestu gdje se donose odluke. Ta mjesta nijesu obično u parlamentu, ona su najčešće na krajnje neformalnim mjestima i u krajnje neformalnim situacijama gdje se obično muškarci okupljaju i dogovaraju o odlukama", kazala je Đuričkovićeva.