Aktivistice CESI-ja zalažu se za što veće sudjelovanje žena u politici i javnim poslovima, foto: CESI
Zašto je malo žena na listama
Iako zakonska odredba o obavezi uvrštavanja bar 40 posto žena na kandidacijske liste vrijedi već više godina, i dalje se ne poštuje, pokazalo je istraživanje što ga je provela nevladina udruga CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
O rezultatima istraživanja za RSE govori stručna suradnica u CESI-ju Tajana Broz.
Feldman: Veći broj žena na listama možemo vidjeti kod stranaka koje realno imaju manje šanse kreirati politiku i odlučivati o njoj.
“Od parlamentarnih stranaka najviše su se tome približili laburisti sa 35 posto žena na svojim listama, zatim je tu Kukuriku-koalicija sa tridesetak posto i HDZ sa 22 posto žena, pri čemu je najlošija situacija u XII izbornoj jedinici među kandidatkinjama i kandidatima nacionalnih manjina, gdje je kandidirano svega nekih 10 posto žena”, navela je Broz.
Zanimljivo je da Kukuriku-koalicija, sastavljena od socijaldemokrata, narodnjaka, umirovljenika i Istarskog demokratskog sabora, kojoj sve ankete predviđaju neupitnu pobjedu na izborima, nije jedinstvena u kandidiranju žena. Dok Hrvatska stranka umirovljenika striktno poštuje zakon i ima točno 40 posto žena na listama, Istarski demokratski sabor nema – ni jednu!
Zastupljenost žena na kandidacijskim listama veća je oko pet posto nego na prethodnim izborima, ali iz toga ne treba izvlačiti preoptimističke zaključke, kaže za RSE docentica za zagrebačkom Učiteljskom fakultetu Andrea Feldman, koja je imala iskustvo i u politici, i u ženskim grupama.
“Udio žena na listama zaista ovisi o percepciji moći i samoj moći pojedinih stranaka. Veći broj žena na listama možemo vidjeti kod stranaka koje realno imaju manje šanse kreirati politiku i odlučivati o njoj”, kazala je Feldman.
Porast svijesti o seksizmu u jeziku
To objašnjava i zašto nema žena među kandidatima Istarskog demokratskog sabora, stranke koju građani izvan Istre doživljavaju kao lijevu i liberalnu.
Stup srama na zagrebačkom Trgu bana Jelačića - gotovo nitko nije poštovao obavezu kandidiranja 40 posto žena, FOTO: CESI
“Činjenica je da su oni do te mjere ogrezli u vlasti na jednom malom prostoru i da se njihov način vladanja nimalo ne razlikuje od stranaka koje nose vlast na nacionalnoj razini”, kaže ona.
Kolegica Feldman podržava nastavak pozitivne diskriminacije žena u politici, ali upozorava da je put prema jednakoj zastupljenosti vrlo spor.
“Meni se čini da se u bitnome od prvih izbora do danas u tom smislu ništa nije promijenilo, ili vrlo malo. Neki postotak od 20 do 25 posto žena koje sudjeluju u kreiranju politike je – koliko se mogu sjetiti – više manje konstantan. To je naravno nedovoljno, ali to je pravi odraz naše svakodnevne situacije. Nije to ništa što funkcionira izvan društva – takvo je i naše društvo, ako nije i gore!” ocjenjuje Feldman.
CESI je i ove godine organizirao izbor najseksističkije izjave.
Pobjednik je HDZ-ov potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks koji je seksistički uvrijedio socijaldemokratsku zastupnicu Gordanu Sobol, ali u najužoj konkurenciji je bio i njegov socijaldemokratski kolega Željko Jovanović sa seksističkim ispadom prema premijerki Jadranki Kosor.
Kako god bilo, njezin dolazak na čelo HDZ-a i Vlade imao je pozitivan utjecaj na tretman žena u hrvatskoj politici.
“Ono što je dobro, koliko god je ona uistinu bila prilično seksistički tretirana – posebice od medija, jest da se definitivno puno više pričalo o tome, i ono što mislim da je vrlo važno da je unutar HDZ-a došlo do porasta svijesti o tome koliko je seksizam u jeziku problematičan i koliko on pridonosi diskriminaciji žena“, kazala je Tajana Broz.
