Za razliku od prošle godine Crna Gora popravila je rejting na listi medijskih sloboda koji je tradicionalno sačinila američka NVO Freedom House.
Nameće se pitanje da li su razlog za bolji ovogodišnji plasman dekriminalizacija klevete i uvrede i kako na to istraživanje gledati iz ugla činjenice da su i ove godine u Crnoj Gori novinari bili meta napada i pristisaka.
To što je američka nevladina organizacija Freedom House u najnovijem izvještaju Crnu Goru svrstala u poluslobodnu zemlju koja je popravila medijske slobode u odnosu na prošlu godinu i sada u tom pogledu prednjači u regionu, Tea Gorjanc Prelević iz nevladine organizacije „Akcija za ljudska prava"pripisuje prije svega činjenici što je Crna Gora u međuvremenu dekriminalizovala klevetu i uvredu.
"Ono što smo mi primetili kao boljitak je i praksa sudova u parničnim postupcima, znači da se sada konačno uvažavaju međunarodni standardi i nijesmo primetili da su bili visoki iznosi koje su dosuđivali u tim postupcima", navela je Gorjanc Prelević.
Međutim, kako kaže, činjenica da smo još uvijek zemlja sa poluslobodnim medijima trebalo bi svakog da zabrine.
"Zašto je to tako? Ja mislim da je većini to očigledno. U Crnoj Gori se još ne zna zašto su neki novinari napadnuti, ubijen je Duško Jovanović. Sve su to novinari koji su istraživali pitanja od javnog interesa koja često, odnosno po pravilu često nijesu bila po volji mafiji, vladajućoj partiji i tako dalje. Tako da, dok god se ne bude znalo šta su bili motivi tih napada i ubistava mislim da ćemo mi biti u grupi poluslobodnih medija", kaže Gorjanc Prelević.
Država nije obezbedila da novinari budu bezbedni i da ne strahuju zbog stvari o kojima pišu, a koje su mnogim moćnicima često neprijatne ali jesu stvari od javnog interesa.
Drugačiji rezultati, problemi isti
Stanjem medijskih sloboda u Crnoj Gori u najnovijim izvještajima bavile su se i međunarodne organizacije „Reporteri bez granica" i „IREX“, ali su došli do drastično drugačijih rezultata u odnosu na Freedom House.
Irex je u svom izvještaju takođe utvrdio kako sloboda medija u Crnoj Gori nije dovoljno zaštićena, i ocijenio da tekući sukob na medijskoj sceni narušavaju imidž medija i usporavaju razvoj profesionalnog novinarstva.
Činjenicu da su različite međunarodne organizacije koje su se bavile stanjem medijskih sloboda u Crnoj Gori, došli do oprečnih rezultata Tea Gorjanc Prelević objašnjava različitim metodologijama koje su koristile.
"Mada mislim da to suštinski nije bitno. Mislim da bi ovu vladu, državu i sve nas uopšte, trebalo da zabrine to što ni po jednom od ovih izveštaja Crna Gora ne može da se pohvali slobodom medija. I po izveštaju Fridom Hausa to je zemlja sa poluslobodnim medijima, i po drugim izveštajima koji su značajno temeljniji i detaljniji uočeni su razni problemi. Jedan od problema koji se pominje je nedostatak blagovremene privatizacije državnog medija kao što je Pobjeda, problem oko sada već potpuno otvorenog sukoba na medijskoj sceni koji ugrožava pravo na slobodno informisanje građana", zaključuje ona.
U međuvremenu se, tinjajući medijski sukob između pro i anti-vladinih medija, rasplamsao rezultirajući brojnim optužbama, i krivičnim prijavama.
Tako je provladina Pobjeda u više navrata pisala o navodnim teškim zloupotrebama u načinu na koje su "Vijesti" izvještavale o ekonomiji i kretanjima na berzi, potkrepljujući to, kako tvrde, autentičnim internim dokumentima. Iz lista "Vijesti" reagovali su ocjenom da su ti dokumenti autorstvo crnogorske tajne policije.
Niz teških optužbi na račun dnevnika "Vijesti" i njegovih vlasnika iznio je i bivši premijer, lider vladajućeg DPS-a Milo Đukanović, nazivajući ih medijskom mafijom.
Čelnici "Vijesti" zbog toga su se obratili ambasadorima Evropske unije, SAD-a i nekoliko vodećih stranih država, tražeći zaštitu i ističući kako su godinama izloženi fizičkim napadima, ugrožavanju imovine i javnom linču.
Nameće se pitanje da li su razlog za bolji ovogodišnji plasman dekriminalizacija klevete i uvrede i kako na to istraživanje gledati iz ugla činjenice da su i ove godine u Crnoj Gori novinari bili meta napada i pristisaka.
To što je američka nevladina organizacija Freedom House u najnovijem izvještaju Crnu Goru svrstala u poluslobodnu zemlju koja je popravila medijske slobode u odnosu na prošlu godinu i sada u tom pogledu prednjači u regionu, Tea Gorjanc Prelević iz nevladine organizacije „Akcija za ljudska prava"pripisuje prije svega činjenici što je Crna Gora u međuvremenu dekriminalizovala klevetu i uvredu.
"Ono što smo mi primetili kao boljitak je i praksa sudova u parničnim postupcima, znači da se sada konačno uvažavaju međunarodni standardi i nijesmo primetili da su bili visoki iznosi koje su dosuđivali u tim postupcima", navela je Gorjanc Prelević.
Međutim, kako kaže, činjenica da smo još uvijek zemlja sa poluslobodnim medijima trebalo bi svakog da zabrine.
"Zašto je to tako? Ja mislim da je većini to očigledno. U Crnoj Gori se još ne zna zašto su neki novinari napadnuti, ubijen je Duško Jovanović. Sve su to novinari koji su istraživali pitanja od javnog interesa koja često, odnosno po pravilu često nijesu bila po volji mafiji, vladajućoj partiji i tako dalje. Tako da, dok god se ne bude znalo šta su bili motivi tih napada i ubistava mislim da ćemo mi biti u grupi poluslobodnih medija", kaže Gorjanc Prelević.
Država nije obezbedila da novinari budu bezbedni i da ne strahuju zbog stvari o kojima pišu, a koje su mnogim moćnicima često neprijatne ali jesu stvari od javnog interesa.
Drugačiji rezultati, problemi isti
Stanjem medijskih sloboda u Crnoj Gori u najnovijim izvještajima bavile su se i međunarodne organizacije „Reporteri bez granica" i „IREX“, ali su došli do drastično drugačijih rezultata u odnosu na Freedom House.
Tea Gorjanc Prelević
Tako je prema „Reporterima bez granica" Crna Gora po medijskim slobodama najgore plasirana zemlja od svih zemalja Evropske unije, kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u Uniji i iza nje su se našle samo Rusija, Ukrajina i Bjelorusija.Irex je u svom izvještaju takođe utvrdio kako sloboda medija u Crnoj Gori nije dovoljno zaštićena, i ocijenio da tekući sukob na medijskoj sceni narušavaju imidž medija i usporavaju razvoj profesionalnog novinarstva.
Činjenicu da su različite međunarodne organizacije koje su se bavile stanjem medijskih sloboda u Crnoj Gori, došli do oprečnih rezultata Tea Gorjanc Prelević objašnjava različitim metodologijama koje su koristile.
"Mada mislim da to suštinski nije bitno. Mislim da bi ovu vladu, državu i sve nas uopšte, trebalo da zabrine to što ni po jednom od ovih izveštaja Crna Gora ne može da se pohvali slobodom medija. I po izveštaju Fridom Hausa to je zemlja sa poluslobodnim medijima, i po drugim izveštajima koji su značajno temeljniji i detaljniji uočeni su razni problemi. Jedan od problema koji se pominje je nedostatak blagovremene privatizacije državnog medija kao što je Pobjeda, problem oko sada već potpuno otvorenog sukoba na medijskoj sceni koji ugrožava pravo na slobodno informisanje građana", zaključuje ona.
U međuvremenu se, tinjajući medijski sukob između pro i anti-vladinih medija, rasplamsao rezultirajući brojnim optužbama, i krivičnim prijavama.
Tako je provladina Pobjeda u više navrata pisala o navodnim teškim zloupotrebama u načinu na koje su "Vijesti" izvještavale o ekonomiji i kretanjima na berzi, potkrepljujući to, kako tvrde, autentičnim internim dokumentima. Iz lista "Vijesti" reagovali su ocjenom da su ti dokumenti autorstvo crnogorske tajne policije.
Niz teških optužbi na račun dnevnika "Vijesti" i njegovih vlasnika iznio je i bivši premijer, lider vladajućeg DPS-a Milo Đukanović, nazivajući ih medijskom mafijom.
Čelnici "Vijesti" zbog toga su se obratili ambasadorima Evropske unije, SAD-a i nekoliko vodećih stranih država, tražeći zaštitu i ističući kako su godinama izloženi fizičkim napadima, ugrožavanju imovine i javnom linču.