Centar za građansko obrazovanje organizovao je u Podgorici konsultacije o Inicijativi za REKOM sa mladim i njihovim organizacijama iz cijele Crne Gore.
Bila je to prilika da studente i srednjoškolce pitamo koliko znaju o ratnim devedesetim, o zločinima koji su počinjeni i šta za njih znači suočavanje sa nedjelima u kojima su učestvovali i predstavnici njihovog naroda.
Stevan je iz Podgorice, student je i rođen je u vrijeme kada je počinjao rat na prostoru bivše Jugoslavije. Pitali smo ga koliko zna o ratu i počinjenim zločinima.
"Kao i svi mi, čini mi se da znam dosta budući da živimo u Crnoj Gori i upućeni smo na to. Postoji priča o toj temi u medijima i dan danas je priča o ratnim zločinima aktuelna jer na prostorima bivše Jugoslavije nijesmo svi stekli neki zajednički stav o svim uzrocima tog rata i njegovim posljedicama", kaže Stevan.
Rešad ima 23 godine i dolazi iz višenacionalnog Bijelog Polja.
"Vrlo malo znam o tome. Svi znamo da priča o ratnim zločinima u našem formalnom obrazovanju ne postoji. Sve što možemo da saznamo ide preko televizije, ili se o tome priča u nekoj specijalnoj emisiji ili kada je godišnjica nekog događaja iz tog perioda. Danas sam ovdje naučio mnogo više o ratnim zločinima koji su počinjeni nego za cijeli ovaj period prije putem Javnog servisa ili putem školovanja", navodi Rešad.
I Stevan i Rešad smatraju da treba utvrditi istinu o događajima iz ratnih 90tih jer će to biti najbolja zaloga za njihovu i budućnost njihovih vršnjaka u regionu.
Evo kako komentarišu činjenicu da su autori krilatice ,,rat za mir,, i danas kao i tada na visokim pozicijama u državi:
"Baš sam o tome ovdje razgovarao sa kolegama i kao većina mislim da je vrijeme da što prije steknemo neke nove političke elite koje nijesu opterećene nekim teretima iz prošlosti i koje će uspjeti da dovrše taj proces pomirenja Crne Gore i ostalih naroda", kaže Stevan.
Istina preduslov pomirenja
Rešad kaže da su nedovoljna prazna izvinjenja žrtvama zločina od pojedinih crnogorskih političara koji su tokom 90tih bili na najvišim funkcijama u državu.
"Pa baš zbog toga što su tu u pitanju riječi mislim da to ne može nikome da ublaži bol. Mislim da samo djelima i izvođenjem okrivljenih pred lice pravde samo se tako može donekle ublažiti bol oštećenih u tim ratnim zločinima. To što oni među sobom dodjeljuju nagrade za mir, njihova izvinjenja ništa ne postižu", kaže Rešad.
Član regionalne incijative za REKOM, novinar i reditelj Darko Ivanović poručio je mladima da oni imaju sreće da ne proživljavaju ono što su mladi tokom 90 tih morali da prožive.
Ivanović, međutim, ukazuje da mladi danas imaju možda i teži zadatak – da se suoče i osude nedjela onih koji su u ime Crne Gore 90 tih vodili ratove za mir i da ne dozvole da zločini budu zaboravljeni.
"I zato ja non stop govorim da je REKOM strahovito bitna stvar, super stvar, da je cool stvar jer REKOM ne dozvoljava da se zaboravi ono za šta bi političari iz regiona, uključujući našeg premijera i gotovo cijelu vrhušku u vlasti voljeli da se zaboravi", kaže Ivanović.
Daliborka Uljarević iz Centra za građanskog obrazovanje takođe ukazuje da je istina ono što je ključni preduslov za pomirenje na prostorima koji su bili zahvaćeni ratom.
"Mi prosto moramo da imenujemo zločince, da ih procesuiramo i da uvažimo patnju žrtava, bez obzira kojoj nacionalnosti pripadale jer u protivnom nosićemo jednu vrstu kolektivne krivice koja je neprihvatljiva i kojom ćemo opteretiti neke generacije koje dolaze. Hajde da pokušamo da vjerujemo u brzinu nekih društvenih gibanja pa da vjerujemo da će i naše generacije vidjeti možda uspjeti da vide raščišćavanje svega ovoga", zaključuje Daliborka Uljarević.
Bila je to prilika da studente i srednjoškolce pitamo koliko znaju o ratnim devedesetim, o zločinima koji su počinjeni i šta za njih znači suočavanje sa nedjelima u kojima su učestvovali i predstavnici njihovog naroda.
Stevan je iz Podgorice, student je i rođen je u vrijeme kada je počinjao rat na prostoru bivše Jugoslavije. Pitali smo ga koliko zna o ratu i počinjenim zločinima.
"Kao i svi mi, čini mi se da znam dosta budući da živimo u Crnoj Gori i upućeni smo na to. Postoji priča o toj temi u medijima i dan danas je priča o ratnim zločinima aktuelna jer na prostorima bivše Jugoslavije nijesmo svi stekli neki zajednički stav o svim uzrocima tog rata i njegovim posljedicama", kaže Stevan.
Rešad ima 23 godine i dolazi iz višenacionalnog Bijelog Polja.
"Vrlo malo znam o tome. Svi znamo da priča o ratnim zločinima u našem formalnom obrazovanju ne postoji. Sve što možemo da saznamo ide preko televizije, ili se o tome priča u nekoj specijalnoj emisiji ili kada je godišnjica nekog događaja iz tog perioda. Danas sam ovdje naučio mnogo više o ratnim zločinima koji su počinjeni nego za cijeli ovaj period prije putem Javnog servisa ili putem školovanja", navodi Rešad.
I Stevan i Rešad smatraju da treba utvrditi istinu o događajima iz ratnih 90tih jer će to biti najbolja zaloga za njihovu i budućnost njihovih vršnjaka u regionu.
Evo kako komentarišu činjenicu da su autori krilatice ,,rat za mir,, i danas kao i tada na visokim pozicijama u državi:
"Baš sam o tome ovdje razgovarao sa kolegama i kao većina mislim da je vrijeme da što prije steknemo neke nove političke elite koje nijesu opterećene nekim teretima iz prošlosti i koje će uspjeti da dovrše taj proces pomirenja Crne Gore i ostalih naroda", kaže Stevan.
Istina preduslov pomirenja
Rešad kaže da su nedovoljna prazna izvinjenja žrtvama zločina od pojedinih crnogorskih političara koji su tokom 90tih bili na najvišim funkcijama u državu.
"Pa baš zbog toga što su tu u pitanju riječi mislim da to ne može nikome da ublaži bol. Mislim da samo djelima i izvođenjem okrivljenih pred lice pravde samo se tako može donekle ublažiti bol oštećenih u tim ratnim zločinima. To što oni među sobom dodjeljuju nagrade za mir, njihova izvinjenja ništa ne postižu", kaže Rešad.
Član regionalne incijative za REKOM, novinar i reditelj Darko Ivanović poručio je mladima da oni imaju sreće da ne proživljavaju ono što su mladi tokom 90 tih morali da prožive.
Ivanović, međutim, ukazuje da mladi danas imaju možda i teži zadatak – da se suoče i osude nedjela onih koji su u ime Crne Gore 90 tih vodili ratove za mir i da ne dozvole da zločini budu zaboravljeni.
"I zato ja non stop govorim da je REKOM strahovito bitna stvar, super stvar, da je cool stvar jer REKOM ne dozvoljava da se zaboravi ono za šta bi političari iz regiona, uključujući našeg premijera i gotovo cijelu vrhušku u vlasti voljeli da se zaboravi", kaže Ivanović.
Daliborka Uljarević iz Centra za građanskog obrazovanje takođe ukazuje da je istina ono što je ključni preduslov za pomirenje na prostorima koji su bili zahvaćeni ratom.
"Mi prosto moramo da imenujemo zločince, da ih procesuiramo i da uvažimo patnju žrtava, bez obzira kojoj nacionalnosti pripadale jer u protivnom nosićemo jednu vrstu kolektivne krivice koja je neprihvatljiva i kojom ćemo opteretiti neke generacije koje dolaze. Hajde da pokušamo da vjerujemo u brzinu nekih društvenih gibanja pa da vjerujemo da će i naše generacije vidjeti možda uspjeti da vide raščišćavanje svega ovoga", zaključuje Daliborka Uljarević.