Među najvećim problemima osoba sa hendikepom u Crnoj Gori je zapošljavanje.
Iako i u toj oblasti imamo evropske zakone, institucije i poslodavci i dalje izbjegavaju obavezu o zapošljavanju tih osoba.
I pored brojnih povlastica poslodavci radije plaćaju doprinose nego što nude posao osobama sa hendikepom. Da ironija bude još veća novac od doprinosa nikada ne dođe do NVO koje se bave zaštitom i promocijom njihovih prava
Zakon štiti osobe sa hendikepom i nudi im šansu da zarađuju za život. Problem je, međutim, što institucije i poslodavci za to nemaju sluha. Idu i korak dalje i svjesno krše Zakon, kaže predstavnik Udruženja mladih sa hendikepom Milan Šaranović.
"Postoji Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom koji predviđa lvotni sistem zapošljavanja sa obavezom za poslodavce da zapošljavaju osobe sa invaliditetom. Na žalost, veoma je mali broj osoba sa invaliditetom koje su po osnovu ovog zakona zapošljene. Poslodavci se radije odlučuju za uplaćivanje posebnog doprinosa u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom nego da ih zapošljavaju", kaže Šaranović.
Crnogorski poslodavci spremniji su da plaćaju doprinose državi ali taj novac nikada ne dođe do krajnjih korisnika – hendikepiranih, odnosno NVO koje se bave zaštitom i promocijom njihovih prava. Šaranović kaže da se taj fond jednostavno utopi u budžetu
"Evo na kraju ove godine će vjerovatno u tom fondu ostati preko 2 miliona eura koji će se naravno utopiti u državni budžet a neće se planirati za potrebe zapošljavanja lica sa invaliditetom, što svakako nije dobro i ne pokazuje baš ni tu neku volju državnih organa poboljšaju situaciju kada je zapošljavanje osoba sa hendikepom u pitanju", kaže Šaranović.
Predrasude
Za činjenicu da gotovo da nema zapošljenih osoba sa hendikepom u državnim institucijama kao i u privatnim i državnim kompanijama, predsjednik Udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju Milisav Korać pripisuje predrasudama.
"Na žalost potrajaće te predrasude kada je stanje ovakvo kakvo jeste. Nijesam optimista da će u nekom doglednom vremenu poslodavci promijeniti svoje ponašanje. Pogotovo što ni državne institucije ne daju neki primjer u tom smislu", kaže Korać.
I javne institucije se ne mogu pohvaliti brojem novo zapošljenih osoba sa hendikepom.
U opštini Podgorica, međutim najavljuju brojne projekte u okviru kojih će se ,kako očekuje gradonačelnik Miomir Mugoša otvoriti mogućnost da neka od tih osoba zasnuje radni odnos.
Gradonačelnik očekuje da će neka od osoba sa hendikepom uskoro postati član njegove administracije.
"Mislimo da je sektor javnih prihoda glavnog grada jedini gdje ćemo zapošljavati i obučavati nove ljude ili postojeće koji sada rade na nekim drugim mjestima . To je šansa da i neko lice koje ima taj obrazovni profil koji je nama potreban za obavljanje tog posla i da ne mora biti izložen nekim posebnim naporima nego da to uglavnom buide kancelarijski posao, za kompjuterom . Mislim da je tu za očekivati da uposlimo jedan određen broj lica", tvrdi Mugoša.
RSE: Koliko je u posljednje dvije godine osoba sa hendikepom dobilo posao u opštini Podgorica?
Mugoša: Mislim da nije ni jedna jer nijesmo primali nove ljude. Sada se upravo bavimo racionalizacijom i to je jedan od uzroka. Moramo se ponašati u skladu sa realnim potrebama i realnim mogućnostima.
Prije dvije godine gradonačelnik Mugoša je dospio u centar pažnje javnosti zbog slučaja slabovide Marijane Mugoše kojoj nije dozvolio pristup radnom mjestu u pratnji psa vodiča. Slučaj je dospio do suda koji je presudio u njenu korist, nakon čega su uslijedile žalbe na izvršenje presude tako da Marijana do danas nije vraćena u radne prostorije u zgradi opštine.
Podsjetimo, Mugoša je ranije optužio medije da su krivi što zbog tog slučaja za osobe sa invaliditetom počinju teška vremena kada je u pitanju zapošljavanje
"Nakon tog slučaja napravili ste medveđu uslugu licima sa hendikepom u smislu zapošljavanja. Poslije tog slučaja meni nije poznato da je i jedna firma u skladu sa svojom zakonskom obavezom zaposlila niti jedno lice sa hendikepom , upravo posliej takvog slučaja i takve prezentacije u javnosti tog pojedinačnog slučaja koji se desio sa Marijanom Mugošom", tvrdi Mugoša.
Iako i u toj oblasti imamo evropske zakone, institucije i poslodavci i dalje izbjegavaju obavezu o zapošljavanju tih osoba.
I pored brojnih povlastica poslodavci radije plaćaju doprinose nego što nude posao osobama sa hendikepom. Da ironija bude još veća novac od doprinosa nikada ne dođe do NVO koje se bave zaštitom i promocijom njihovih prava
Zakon štiti osobe sa hendikepom i nudi im šansu da zarađuju za život. Problem je, međutim, što institucije i poslodavci za to nemaju sluha. Idu i korak dalje i svjesno krše Zakon, kaže predstavnik Udruženja mladih sa hendikepom Milan Šaranović.
"Postoji Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom koji predviđa lvotni sistem zapošljavanja sa obavezom za poslodavce da zapošljavaju osobe sa invaliditetom. Na žalost, veoma je mali broj osoba sa invaliditetom koje su po osnovu ovog zakona zapošljene. Poslodavci se radije odlučuju za uplaćivanje posebnog doprinosa u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom nego da ih zapošljavaju", kaže Šaranović.
Crnogorski poslodavci spremniji su da plaćaju doprinose državi ali taj novac nikada ne dođe do krajnjih korisnika – hendikepiranih, odnosno NVO koje se bave zaštitom i promocijom njihovih prava. Šaranović kaže da se taj fond jednostavno utopi u budžetu
"Evo na kraju ove godine će vjerovatno u tom fondu ostati preko 2 miliona eura koji će se naravno utopiti u državni budžet a neće se planirati za potrebe zapošljavanja lica sa invaliditetom, što svakako nije dobro i ne pokazuje baš ni tu neku volju državnih organa poboljšaju situaciju kada je zapošljavanje osoba sa hendikepom u pitanju", kaže Šaranović.
Predrasude
Za činjenicu da gotovo da nema zapošljenih osoba sa hendikepom u državnim institucijama kao i u privatnim i državnim kompanijama, predsjednik Udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju Milisav Korać pripisuje predrasudama.
"Na žalost potrajaće te predrasude kada je stanje ovakvo kakvo jeste. Nijesam optimista da će u nekom doglednom vremenu poslodavci promijeniti svoje ponašanje. Pogotovo što ni državne institucije ne daju neki primjer u tom smislu", kaže Korać.
I javne institucije se ne mogu pohvaliti brojem novo zapošljenih osoba sa hendikepom.
U opštini Podgorica, međutim najavljuju brojne projekte u okviru kojih će se ,kako očekuje gradonačelnik Miomir Mugoša otvoriti mogućnost da neka od tih osoba zasnuje radni odnos.
Gradonačelnik očekuje da će neka od osoba sa hendikepom uskoro postati član njegove administracije.
"Mislimo da je sektor javnih prihoda glavnog grada jedini gdje ćemo zapošljavati i obučavati nove ljude ili postojeće koji sada rade na nekim drugim mjestima . To je šansa da i neko lice koje ima taj obrazovni profil koji je nama potreban za obavljanje tog posla i da ne mora biti izložen nekim posebnim naporima nego da to uglavnom buide kancelarijski posao, za kompjuterom . Mislim da je tu za očekivati da uposlimo jedan određen broj lica", tvrdi Mugoša.
RSE: Koliko je u posljednje dvije godine osoba sa hendikepom dobilo posao u opštini Podgorica?
Mugoša: Mislim da nije ni jedna jer nijesmo primali nove ljude. Sada se upravo bavimo racionalizacijom i to je jedan od uzroka. Moramo se ponašati u skladu sa realnim potrebama i realnim mogućnostima.
Prije dvije godine gradonačelnik Mugoša je dospio u centar pažnje javnosti zbog slučaja slabovide Marijane Mugoše kojoj nije dozvolio pristup radnom mjestu u pratnji psa vodiča. Slučaj je dospio do suda koji je presudio u njenu korist, nakon čega su uslijedile žalbe na izvršenje presude tako da Marijana do danas nije vraćena u radne prostorije u zgradi opštine.
Podsjetimo, Mugoša je ranije optužio medije da su krivi što zbog tog slučaja za osobe sa invaliditetom počinju teška vremena kada je u pitanju zapošljavanje
"Nakon tog slučaja napravili ste medveđu uslugu licima sa hendikepom u smislu zapošljavanja. Poslije tog slučaja meni nije poznato da je i jedna firma u skladu sa svojom zakonskom obavezom zaposlila niti jedno lice sa hendikepom , upravo posliej takvog slučaja i takve prezentacije u javnosti tog pojedinačnog slučaja koji se desio sa Marijanom Mugošom", tvrdi Mugoša.