Crna Gora se, po ekonomskim slobodama, na listi Heritage fondacije, sa prošlogodišnjeg 68. spustila na 76. mjesto, a kao glavni razlog negativnog rezultata, navodi se eksplozivan rast javne potrošnje.
"To je pokazatelj, koji doprinosi boljem shvatanju ukupne javnosti da svaki rast javne potrošnje, ugrožava ekonomski rast", rekao je za naš program ekonomski analitičar Vasilije Kostić.
,,Ukoliko vam javna potrošnja raste, posebno ako ona eksplozivno raste, to znači da je ugrožena održivost javnih finansija a preko održivosti javnih finansija ugrožava se finansijska stabilnost a opet preko finansijske stabilnosti ugrožavaju se uslovi i slobode za poslovanje i implicira da će država u toj situaciji morati da nadomješta nedostatak poreskih prihoda i u suštini se implicira daće biti manje slobode za poslovanje. U svakom slučaju manje ekonomske slobode", ocjenjuje Kostić.
Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Darko Konjević kaže da je razlog prošlogodišnjeg visokog rasta javne potrošnje finansijska pomoć i subvencije koje je Vlada odobravala pojedinim privrednim subjektima, da bi im omogućila poslovanje.
"Javna potrošnja će i u budućnosti predstavljati problem u dijelu rangiranja kod ekonomskih sloboda", smatra Konjević.
Posljednjih godina, kaže se u izvještaju Heritage fondacije, ukupna javna potrošnja Crne Gore se popela na skoro polovinu bruto domaćeg proizvoda. Strukturni deficit je 6 odsto, a javni dug se popeo na skoro 39 procenata BDP-a.
"To su makroekonomski pokazatelji o stanju i trendovima prisutnim u domaćoj ekonomiji", kaže analitičar Vasilije Kostić.
Ipak iznad svjetskog prosjeka
"Procentualno, iznos javne potrošnje nije toliko značajan u apsolutnom iznosu koliko je značajan u relativnom odnosu koliko to čini procenata društvenog bruto proizvoda. Sa strukturnim i drugim deficitima je takođe slično. Ako vam javna potrošnja raste onda ostaje manje za sferu biznisa i ako vam javni dug raste takođe vam ostaje manje za sferu biznisa. U tom smislu to predstavlja opterećenje, odnosno nešto što usporava toliko neophodan ekonomski rast u ovom periodu", navodi Kostić.
Sa ukupno 62,5 poena što je za 1,1 poen manje u odnosu na prošlogodišnju listu, Crna Gora je ipak 34. među, ukupno, 43 evropske države, što je, prema ocjeni Heritage fondacije, iznad svjetskog prosjeka.
Crna Gora je, po ocjeni Fondacije, napravila značajan napredak u procesu transformacije u modernu i dinamičnu ekonomiju.
Režim trgovine je sve otvoreniji, a zakonodavni okvir upravljanja investicijama i proizvodnjom, postaje sve efikasniji uz podršku razvoju rastućeg privatnog sektora. Trend daljeg smanjenja, inače niskih poreza i reforma tržišta rada, takođe doprinose dinamiziranju preduzetništva.
To su afirmativne ocjene, kaže direktor MBA Darko Konjević.
"Moramo imati u vidu to da se Crna Gora i pored tih afirmativnih zaključaka nalazi u prvih 30 i da joj predstoji dosta posla kako bi povećala svoje ekonomske slobode i kako bi došla u rang prvih 30 zemalja po nivou ekonomskih sloboda. Podatak da je 34 od 43 evropske zemlje jeste pozitivan ali smatramo da Crna Gora kao mala ekonomija može još više da napreduje", smatra Konjević.
U poređenju sa zemljama regiona, 76. Crna Gora se nalazi u sredini. Od nje su, na Heritage listi, bolje pozicionirane: Albanija na 70., Slovenija na 66. i Makedonija na 55. mjestu.
Ispod Crne Gore su: 82. Hrvatska, 101. Srbija i 104. Bosna i Hercegovina, koje su, kao i Makedonija, popravile položaj u odnosu na prošlu godinu, dok su pad zabilježile Crna Gora, Albanija i članica EU, ali i nekadašnje Jugoslavije - Slovenija.
Inače, lista Heritage fondacije se odnosi na ekonomske slobode, a ne na stepen ekonomskog razvoja, o čemu svjedoči podatak da su Ruanda, Namibia i Bocvana bolje plasirane od Crne Gore, dok se ispod nje nalaze Italija, Brazil i Kina.
Inače, pet prvoplasiranih, po ekonomskim slobodama su Hong Kong, Singapur, Australija, Novi Zeland i Švajcarska.
"To je pokazatelj, koji doprinosi boljem shvatanju ukupne javnosti da svaki rast javne potrošnje, ugrožava ekonomski rast", rekao je za naš program ekonomski analitičar Vasilije Kostić.
,,Ukoliko vam javna potrošnja raste, posebno ako ona eksplozivno raste, to znači da je ugrožena održivost javnih finansija a preko održivosti javnih finansija ugrožava se finansijska stabilnost a opet preko finansijske stabilnosti ugrožavaju se uslovi i slobode za poslovanje i implicira da će država u toj situaciji morati da nadomješta nedostatak poreskih prihoda i u suštini se implicira da
Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Darko Konjević kaže da je razlog prošlogodišnjeg visokog rasta javne potrošnje finansijska pomoć i subvencije.
Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Darko Konjević kaže da je razlog prošlogodišnjeg visokog rasta javne potrošnje finansijska pomoć i subvencije koje je Vlada odobravala pojedinim privrednim subjektima, da bi im omogućila poslovanje.
"Javna potrošnja će i u budućnosti predstavljati problem u dijelu rangiranja kod ekonomskih sloboda", smatra Konjević.
Posljednjih godina, kaže se u izvještaju Heritage fondacije, ukupna javna potrošnja Crne Gore se popela na skoro polovinu bruto domaćeg proizvoda. Strukturni deficit je 6 odsto, a javni dug se popeo na skoro 39 procenata BDP-a.
"To su makroekonomski pokazatelji o stanju i trendovima prisutnim u domaćoj ekonomiji", kaže analitičar Vasilije Kostić.
Ipak iznad svjetskog prosjeka
"Procentualno, iznos javne potrošnje nije toliko značajan u apsolutnom iznosu koliko je značajan u relativnom odnosu koliko to čini procenata društvenog bruto proizvoda. Sa strukturnim i drugim deficitima je takođe slično. Ako vam javna potrošnja raste onda ostaje manje za sferu biznisa i ako vam javni dug raste takođe vam ostaje manje za sferu biznisa. U tom smislu to predstavlja opterećenje, odnosno nešto što usporava toliko neophodan ekonomski rast u ovom periodu", navodi Kostić.
Sa ukupno 62,5 poena što je za 1,1 poen manje u odnosu na prošlogodišnju listu, Crna Gora je ipak 34. među, ukupno, 43 evropske države, što je, prema ocjeni Heritage fondacije, iznad svjetskog prosjeka.
Crna Gora je, po ocjeni Fondacije, napravila značajan napredak u procesu transformacije u modernu i dinamičnu ekonomiju.
Režim trgovine je sve otvoreniji, a zakonodavni okvir upravljanja investicijama i proizvodnjom, postaje sve efikasniji uz podršku razvoju rastućeg privatnog sektora. Trend daljeg smanjenja, inače niskih poreza i reforma tržišta rada, takođe doprinose dinamiziranju preduzetništva.
To su afirmativne ocjene, kaže direktor MBA Darko Konjević.
"Moramo imati u vidu to da se Crna Gora i pored tih afirmativnih zaključaka nalazi u prvih 30 i da joj predstoji dosta posla kako bi povećala svoje ekonomske slobode i kako bi došla u rang prvih 30 zemalja po nivou ekonomskih sloboda. Podatak da je 34 od 43 evropske zemlje jeste pozitivan ali smatramo da Crna Gora kao mala ekonomija može još više da napreduje", smatra Konjević.
U poređenju sa zemljama regiona, 76. Crna Gora se nalazi u sredini. Od nje su, na Heritage listi, bolje pozicionirane: Albanija na 70., Slovenija na 66. i Makedonija na 55. mjestu.
Ispod Crne Gore su: 82. Hrvatska, 101. Srbija i 104. Bosna i Hercegovina, koje su, kao i Makedonija, popravile položaj u odnosu na prošlu godinu, dok su pad zabilježile Crna Gora, Albanija i članica EU, ali i nekadašnje Jugoslavije - Slovenija.
Inače, lista Heritage fondacije se odnosi na ekonomske slobode, a ne na stepen ekonomskog razvoja, o čemu svjedoči podatak da su Ruanda, Namibia i Bocvana bolje plasirane od Crne Gore, dok se ispod nje nalaze Italija, Brazil i Kina.
Inače, pet prvoplasiranih, po ekonomskim slobodama su Hong Kong, Singapur, Australija, Novi Zeland i Švajcarska.