U Crnoj Gori je sa tržišta povučeno mlijeko šest proizvođača iz Srbije i BiH kod kojih je laboratorijskim ispitivanjima ustanovljena prekomjerna koncentracija aflatoksina. Crnogorska Vlada je preduzela i druge mjere radi zaštite stanovništva od mogućih štetnih posljedica zbog kontaminiranog mlijeka, a na pitanje u vezi mesa, iz nadležnih službi odgovaraju da se aflatoksin u njemu i ne traži.
U Crnoj Gori je sa tržišta povučeno mlijeko: Niške mljekare, beogradskog Imleka, Imleka iz Kozarske Dubice, Mljekare Šabac, kragujevačkog Meggle-a i Milkopa iz Raške jer je Centar za ekotoksikološka ispitivanja ustanovio prekomjernu količinu kancerogenog aflatoksina.
U međuvremenu je zabranjen uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, a Vlada je domaćim proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda do daljeg zabranila proizvodnju.
"Sve što se trenutno nalazi u prodaji na teritoriji Crne Gore, niti jedna jedina serija, nije označena kao sporna Sve što je sporno već je povučeno. Koliko će sadašnje zalihe mlijeka trajati, ja to ne znam. Mjera o kojoj smo mi govorili do sada i koju smo preduzeli jutros, u slučaju da ide sve onako kako smo planirali, mogla bi da traje oko tri dana", pojasnio je ministar poljoprivrede Petar Ivanović.
U međuvremenu se nametnulo i pitanje - da li ustanovljavanje prisustva nedozvoljene količine aflatoksina u mlijeku znači da je i meso ove stoke kontaminirano ovom kancerogenom supstancom. Na ovo pitanje odgovara direktorka Veterinarske uprave Biljana Blečić:
Aflatoksin je otrovna supstanca koju proizvode plijesni i ne postoji mogućnost da se, kao u slučaju hrane zaražene parazitima, odstrani termičkom obradom ili na neki drugi način. Prostor za preventivu se nalazi u proizvodnji hrane, mnogo prije nego što ona dospe na trpezu.
"Što se tiče već gotovog proizvoda, aflatoksin je u njemu stabilan i nije ga moguće eliminisati. Preventivne aktivnosti se svakako svode na proizvodnju hrane za životinje, na adekvatno čuvanje žitarica, u suvom ambijentu, bez mogućnosti dodate vlage jer razvoju ovih plijesni, kao svake buđi i svih plijesni, pogoduje upravo vlaga. To znači da ako određena hrana koja se koristi za ishranu životinja nije lagerovana i skladištena u ambijentu i suvim uslovima uvijek postoji mogućnost da možemo očekivati pojavu ovog toksina", pojašnjava direktorka Veterinarske uprave Biljana Blečić.
Kako aflatoksin djeluje na ljudski organizam - pitali smo specijalistu interne medicine, doktora Sretena Kavarića.
"Hronično izlaganje organizma toj tvari u količinama iznad dozvoljenih i u dužem vremenskom periodu može da dovede do uticaja na rast i slabosti u razvoju kod djece, dok kod odreaslih povećava rizik od nastanka karcinoma jetre. Međutim, sve su to individualne stvari i zahvaljujući kontroli i prevenciji u pregledu hrane te toksične doze nijesu bile ovako za brigu do novih otkrića. Zahvaljujući novim terapijskim, odnosno dijagnostičkim testovima, moguće je danas na vrijeme otkriti nedozvoljenu koncentraciju u hrani i na taj način spriječiti pojavu bilo kakvog uticaja na genski materijal, a onda i na promjene u smislu genskog sastava ili pojavu karcinoma", kaže dr. Kavarić.
U Crnoj Gori je sa tržišta povučeno mlijeko: Niške mljekare, beogradskog Imleka, Imleka iz Kozarske Dubice, Mljekare Šabac, kragujevačkog Meggle-a i Milkopa iz Raške jer je Centar za ekotoksikološka ispitivanja ustanovio prekomjernu količinu kancerogenog aflatoksina.
U međuvremenu je zabranjen uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, a Vlada je domaćim proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda do daljeg zabranila proizvodnju.
"Sve što se trenutno nalazi u prodaji na teritoriji Crne Gore, niti jedna jedina serija, nije označena kao sporna Sve što je sporno već je povučeno. Koliko će sadašnje zalihe mlijeka trajati, ja to ne znam. Mjera o kojoj smo mi govorili do sada i koju smo preduzeli jutros, u slučaju da ide sve onako kako smo planirali, mogla bi da traje oko tri dana", pojasnio je ministar poljoprivrede Petar Ivanović.
U međuvremenu se nametnulo i pitanje - da li ustanovljavanje prisustva nedozvoljene količine aflatoksina u mlijeku znači da je i meso ove stoke kontaminirano ovom kancerogenom supstancom. Na ovo pitanje odgovara direktorka Veterinarske uprave Biljana Blečić:
Mlijeko, ilustracija
"Aflatoksini se po važećim pravilima ne sadrže i ne detektuju u mesu i proizvodima od mesa. U mesu se traži neka druga vrsta kontaminenata a to su teški metali. Predmeti kontrole mesa sa tih aspekata bezbjednosti su predmet naše redovne kontrole i za sada nemamo nikakvih pokazatelja na opasnost od prisustva tih kontaminenata u mesu."Aflatoksin je otrovna supstanca koju proizvode plijesni i ne postoji mogućnost da se, kao u slučaju hrane zaražene parazitima, odstrani termičkom obradom ili na neki drugi način. Prostor za preventivu se nalazi u proizvodnji hrane, mnogo prije nego što ona dospe na trpezu.
"Što se tiče već gotovog proizvoda, aflatoksin je u njemu stabilan i nije ga moguće eliminisati. Preventivne aktivnosti se svakako svode na proizvodnju hrane za životinje, na adekvatno čuvanje žitarica, u suvom ambijentu, bez mogućnosti dodate vlage jer razvoju ovih plijesni, kao svake buđi i svih plijesni, pogoduje upravo vlaga. To znači da ako određena hrana koja se koristi za ishranu životinja nije lagerovana i skladištena u ambijentu i suvim uslovima uvijek postoji mogućnost da možemo očekivati pojavu ovog toksina", pojašnjava direktorka Veterinarske uprave Biljana Blečić.
Kako aflatoksin djeluje na ljudski organizam - pitali smo specijalistu interne medicine, doktora Sretena Kavarića.
"Hronično izlaganje organizma toj tvari u količinama iznad dozvoljenih i u dužem vremenskom periodu može da dovede do uticaja na rast i slabosti u razvoju kod djece, dok kod odreaslih povećava rizik od nastanka karcinoma jetre. Međutim, sve su to individualne stvari i zahvaljujući kontroli i prevenciji u pregledu hrane te toksične doze nijesu bile ovako za brigu do novih otkrića. Zahvaljujući novim terapijskim, odnosno dijagnostičkim testovima, moguće je danas na vrijeme otkriti nedozvoljenu koncentraciju u hrani i na taj način spriječiti pojavu bilo kakvog uticaja na genski materijal, a onda i na promjene u smislu genskog sastava ili pojavu karcinoma", kaže dr. Kavarić.