Premijer Crne Gore Milojko Spajić odložio je rekonstrukciju Vlade do dobijanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) Evropske unije (EU) koji se očekuje u junu.
IBAR, koji priprema Evropska komisija, potvrda je da je država kandidat za članstvo u EU napredovala u važnim oblastima i preduslov je za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Spajić je to ocijenio kao prioritetni nacionalni interes.
"To je ispred svih političkih interesa i nema mjesta 'političarenju'. Vrijeme je za isporučivanje rezultata nakon čega ćemo se baviti drugim pitanjima."
A jedno od 'drugih' pitanja je najavljena rekonstrukcija Vlade, kojom će jedno potpredsjedničko i četiri ministarska mjesta dobiti proruske partije bivšeg Demokratskog fronta, koje se zalažu za ukidanje sankcija Rusiji, povlačenje priznanja Kosova i izlazak Crne Gore iz NATO.
Ujedno, prema postizbornom koalicionom sporazumu vladajuće većine iz oktobra prošle godine, ove stranke treba da dobiju i četiri ambasadorska mjesta u Rusiji, Kini, Srbiji i Grčkoj.
Iako zapadni partneri podržavaju Spajićevu vladu jer je za četiri mjeseca, od kada je izabrana, odblokirala proces integracija izborom ključnih funkcija u pravosuđu, počela reforme i organizovala popis stanovništva, imaju rezerve prema ulasku proruskih snaga u Vladu.
Proruski faktor će biti kredibilan partner NATO?
"Misli li neko da proruske partije mogu raditi na evropskoj perspektivi Crne Gore i biti kredibilan partner NATO-u?", pitao je Danijel Živković, predsjednik najjače opozicione Demokratske partije socijalista, za vrijeme čije vladavine je Crna Gora 2017. ušla u Alijansu.
Na ovakva pitanja premijer odgovara da su u Vladu dobrodošli svi koji poštuju koalicioni sporazum.
A Sporazum obavezuje potpisnice da poštuju evroatlantski kurs države i razvijaju prijateljsku saradnju sa državama koje je Crna Gora priznala.
Ipak, lider DF-a i predsjednik parlamenta Andrija Mandić nedavno je primio predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, koji je na listi sankcija SAD, na način koji je izazvao protesnu notu Bosne i Hercegovine.
Mandićevi funkcioneri Kosovu u zvaničnim odgovorima poručuju da je takozvana država. U crnogorskim gradovima gdje je DF na vlasti istaknute su trobojke [zastave] Srbije, a jedna je i na počasnom mjestu u kabinetu predsjednika crnogorske Skupštine Andrije Mandića.
Pročitajte i ovo: Srpska trobojka a crnogorska skupštinaPremijer i njegova partija Pokret Evropa sad (PES) na ove pojave uglavnom nijesu reagovali.
"PES-a na sav izraženi nacionalizam, pogotovo na velikodržavni nacionalizam odgovara relativizacijom, populizmom i obesmišljavanjem tih tema", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marko Savić sa Fakulteta političkih nauka u Podgorici.
Objašnjavajući zašto je opasno da politika Spajićevih koalicionih partnera prolazi "ispod radara" premijera i njegove partije, Savić kaže da u slučaju Crne Gore velikosrpski nacionalizam nije trend:
"Već jasno usmjerena strategija djelovanja političkih aktera, Srpske pravoslavne crkve (SPC) i ostalih organizacija i medija, usko povezanih sa zvaničnom Srbijom i Rusijom".
Marko Savić
Premijer Spajić je u crnogorsku politiku ušao 2020. nakon smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista, kao ministar u Vladi Zdravka Krivokapića koja je sastavljena u manastiru Ostrog.
Nije sve u parama, nešto je i u vrijednostima
Da je zadovoljan benefitima koje evroatlanske integracije donose Crnoj Gori premijer je saopštio 18. marta, na pres konferenciji sa američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom:
"Dobili smo od EU 125 miliona bespovratnih sredstava za prugu u prvom mjesecu naše Vlade. Dobićemo uskoro i 250 miliona 'za džabe' za autoput. Dajte da kažemo narodnim jezikom 'za džabe'".
Zatim je pojasnio da je Vlada očekuje još investicija iz SAD i EU:
"Za četiri ili pet mjeseci ove Vlade imamo 350 miliona odobrenih ili skoro odobrenih grantova".
On je rekao da će Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobriti povoljan kredit Crnoj Gori, dodajući da na tu banku osim EU veliki uticaj imaju i SAD.
"Zato je jako bitan naš odnosi sa SAD i EU. Takođe je ekstremno bitno naše NATO članstvo za ekonomiju i standard građana. Nijedan kredibilan investitor neće ulagati u Evropi, osim u članice NATO-a."
Spajić kaže da se novac dobija "zato što smo dio tog kluba".
A da biti član kluba znači poštovati sve njegove vrijednosti podsjetio je Eskobar na zajedničkom presu sa Spajićem.
On je rekao da međunarodna zajednica prati retoriku partija jer žele jasno da vide kako se partije u Crnoj Gori pozicioniraju prema vrijednostima evroatlantske zajednice.
Tokom posjete Podgorici, Eskobar se sreo sa opozicijom, nevladinim sektorom, i predstavnicima vlasti, izuzimajući predsjednika parlamenta. Ni američka Ambasada godinama ne kontaktira sa DF.
Eskobar je više puta iskazao zabrinutost SAD ukoliko bi u Vladu ušle stranke bivšeg proruskog DF-a.
A da Vlada ne može biti građanska i evropska sa proruskom koalicijom koja je podržava, ima predsjednika parlamenta i važne funkcije u javnoj upravi, više puta upozoravala je bivša ministrka evropskih integracija Jovana Marović.
"Sve što su postigli u EU integraciji je rezultat pakta sa đavolom čiju naplatu čekamo", napisala je Marović na mreži X komentarišući podršku Spajićevog PES šefu parlamenta Andriji Mandić.
Pokret Evropa sad podržava Mandića
Spajićev PES naime glasao je i za opstanak Mandića na poziciji šefa parlamenta, 11. marta, odbacujući optužbe opozicije da je njegova politika antievropska, nacionalistička i da ugrožava odnose sa dijelom susjeda.
Pročitajte i ovo: Dodika u Crnoj Gori dočekali Andrija Mandić i protesti ispred SkupštineDio razloga opozicije za smjenu bila je Mandićeva podrška Aleksandru Vučiću u stranačkom štabu u izbornoj noći, isticanje zastave druge države u predsjedničkom kabinetu Skupštine.
Potom posjeta Dodika tokom koje nije istaknuta zastava BiH zbog čega je ta država uputila protestnu notu Crnoj Gori, te čestitke neustavnog praznika Republici Srpskoj.
Dodik je u Podgoricu došao nakon sastanka sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, o čemu je, kako je rekao, informisao Mandića.
Mandićevi poslanici su na zasjedanju Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta 14. marta u Strazburu predložili da se iz zajedničke deklaracije izbaci dio koji se odnosi na sankcije Crne Gore Rusiji i učešće crnogorskih vojnika u NATO misijima.
Evropski parlamentarci, članovi opozicije iz Crne Gore, odbili su ovaj zahtjev.
Poslanici Spajićevog PES-a bili su uzdržani.
Pročitajte i ovo: Nezainteresovani crnogorski premijerSavić: Moć je kod negatora crnogorske države
Savić kaže da je Spajićev Pokret Evropa sad klijentelistička partija, ljudi koje su okupili interesi, bez jasnog ideološkog i vrjednosnog okvira sa jednim ciljem - da ostanu na pozicijama moći.
On ukazuje na krhku partijsku strukturu PES koji je, kako kaže, ušao u igru sa "iskusnim političarima, ekspertima manipulacije i vršenja pritiska kao što su Mandić i njegovi partneri" koji, kako navodi, imaju ogroman ucjenjivački potencijal.
"Taj potencijal ne korespondira s njihovom izbornom snagom. Ali, našli su se kao neki regulatori parlamentarne većine. Mandić je jasno upućivao ko usmjerava procese u Vladi i da je on taj koji drži konce u rukama".
Prema riječima Savića, politička i realna moć je kod onih čija je strategija obesmišljavanje svega što je urađeno od proglašenja samostalnosti Crne Gore.
"Partnerima iz EU teško je objasniti da im je ponuđena udica kako je parlament na čelu s Mandićem uspio da izglasa neke važne stvari koje nisu prethodni, poput pozicija u pravosuđu, što ga čini relevantanim sagovornikom na temu EU, dok on paralelno radi na urušavanju onoga što je građansko biće Crne Gore".
Obećanja Brisela
Premijer Milojko Spajić i predsjednica EK Ursula Von der Lajn u Podgorici, 31.10.2023.
Spajić je jedan od šest lidera Zapadnog Balkana koji su u Skoplju na skupu ''Plan rasta: Zapadni Balkan i EU'' potpisali izjavu da shvataju izuzetan značaj regionalne saradnje i integrisanja u EU.
Na istom skupu zapadnobalkanskim državama je obećano dvije milijarde bespovratne pomoći i četiri milijarde povoljnih kredita do 2027.
Iz Brisela je više puta ponovljeno da je proširenje na samom vrhu prioriteta Evropske komisije, a da je Crna Gora već dugo zemlja koja je najviše napredovala na putu ka članstvu.
Crna Gora pregovara već 12 godina, otvorila je sva poglavlja a zatvorila samo tri , poslednje 2017.