Aktuelni tredesetšestogodišnji crnogorski premijer Milojko Spajić, iza koga je prvih sto dana rada Vlade, uveo je u političku praksu manir da za aktuelna pitanja kaže da ga "ne interesuju".
To je bio odgovor na pitanja novinara o dešavanjima koja potresaju bezbjednosni sektor, a koja su rezultirala sa više tužilačkih istraga.
Isti odgovor je bio i na pitanje, ko će biti na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) iako je to postavljenje direktno njegova ingerencija.
Premijera i lidera Evrope sad Milojka Spajića ne interesuju ni identitetska pitanjima koja decenijama dijele crnogorsko društvo.
Za aferu oko isticanja srpske trobojke u kabinetu predsjednika crnogorske Skupštine, a čime se takođe bavi tužilaštvo, Spajić je rekao da nema "vremena ni mentalnog kapaciteta da se bavim identitetskim stvarima, zastavama..."
Iz Vlade nisu odgovorili na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) da li premijer ovakvim stavovima relativizuje važna bezbjednosna i državna pitanja.
Nezainteresovanost premijera za ova pitanja pristup je neodrživ na duži rok, smatra profesor Čedomir Čupić sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
On kaže da Spajić pripada novoj generaciji tzv. postindustrijskog društva, koja razmišlja samo o ekonomskom uspjehu, a potiskuje teme iz političkog života.
"To je jedan, može se nazvati, tehnokratsko- ekonomski pristup političkom životu ali on može da bude jako kratkog daha, jer politički život je izuzetno složen", rekao je Čupić za RSE.
Kaže da ovakav pristup može biti dopadljiv za građane ako se pokažu rezultati kroz veće plate i penzije.
A upravo uvećanju zarada Spajić duguje meteorski uspjeh u crnogorskoj politici.
Za tri godine je, od domaćoj javnosti nepoznatog ekonomiste, koji se školovao u Francuskoj i Japanu gdje je i radio za moćne bankarske korporacije, došao do mjesta ministra finansija a potom i premijera.
Spajić je autor programa "Evropa sad 1", kojim su u Crnoj Gori 2022. povećane plate, ukidanjem doprinosa za zdravstvo, čime je novac preliven na neto zarade.
Obećanjem da će kroz drugu fazu programa prosječne zarade povećati na 1.000 eura i minimalne penzije na 450, njegova stranka ostvarila je na izborima juna prošle godine najbolji rezultat, nakon čega je Spajić izabran za premijera.
Kako premijer doživljava političare
Premijer Milojko Spajić tokom posjete Briselu 15. februara, na brifingu u Centru za evropsku politiku, rekao da su političari u Crnoj Gori "u suštini trgovci", navodeći kako to izgleda u praksi.
"Ako glasam za vrhovnog tužioca, može li moja partija imati člana u odboru direktora... U redu, može... Ne živimo u savršenom svijetu, imate to što imate. Dolazim iz korporativnog svijeta i mislim da su političari užasni – da. Mogu da plačem i da imam nula rezultata."
Spajić je kazao da su prioritet rezultati.
"Za to morate biti realistični i naći rješenja, naravno u skladu sa zakonom. Sve što se može uraditi malim političkim uslugama, pominjanjem njihovog imena ponekad, čestitanjem, svim tim masažama ega - sve ćemo to da uradimo, zato što želimo rezultat".
Šta "ne interesuje" premijera u sektoru bezbjednosti
Dan nakon osmočasovne sjednice Odbora za bezbjednost na kojoj je dio čelnika policije i pravosuđa razmijenio optužbe za veze sa organizovanim kriminalom, Spajić je kazao da ga ta dešavanja ne interesuju.
Na sjednici su saslušani ministar pravde Andrej Milović, šef policijskog tima pri Specijalnom tužilaštvu Predrag Šuković i specijalni tužilac Vladimir Novović.
Tom prilikom je Šuković optužio ministra pravde za kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama, a Milović uzvratio da je Šuković povezan sa budvanskom kriminalnom grupom, optužujući ga i za malverzacije sa nekretninama.
Na pitnje novinara šta misli o optužbama koje su se čule misli Spajić je kazao da "jedan sekund" nije gledao sjednicu Odbora "niti će ikad u životu gledati".
A o optužbama na račun ministra pravde Milovića koji mu je partijski kolega u Pokretu Evropa sad je rekao da ga ne interesuju.
"Volio bih ukoliko ima bilo kakav dokaz protiv Milovića da se javno iznese. A druge priče me ne interesuju", rekao je Spajić.
Naglašavajući da ne može da ulazi u razloge zbog kojih premijer daje takve izjave, Čupić kaže se ne mogu ignorisati bezbjednosne službe jer bez njih nema vladavine prava.
"Ako ovo ispustite to vam se vrati na drugi način. Tako što ćete onda izgubiti vladavinu prava, izgubićete pravdu i mnoge druge stvari koje su bitne za funkcionisanje političkog života", kaže Čupić.
Premijer o eventualnim promjenama u ANB
Spajić je isti odgovor dao i na novinarsko pitanje o eventualnoj smjeni prvog čovjeka Agencije za nacionalnu bezbjednost, naglasivši da ga personalna rešenja ne interesuju:
"Ja se izvinjavam što insistiram da se držimo principa institucionalnih gledanja stvari. Znači, uopšte me ne interesuje ko je na čelu ANB kao institucije."
Po Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost direktora te institucije imenuje i razrješava Vlada, na predlog premijera.
Čupić ukazuje da je upravo bezbjednosnim službama potreban "žestok nadzor i kontrola" državnih organa.
"Da se ne bi otrgnule i onda radile ili po nečijem nalogu, ili se same otrgle pa onda jednostavno na razne načine ucjenjivale sve one za koje smatraju da im smetaju", kazao je Čupić.
U prethodne tri godine, u Crnoj Gori su tri puta smijenjeni direktori ANB.
Aktuelnog Borisa Milića, imenovala je u maju 2023. bivša Vlada Dritana Abazovića, nakon što je bez obrazloženja smijenila dotadašnjeg Sava Kenteru.
Prethodno je Abazović sa tog mjesta smijenio Dejana Vukšića, koji je na čelo ANB došao nakon smjene Demokratske partije socijalista na izborima 2020.
Premijer o isticanju trobojke u kabinetu šefa Skupštine
Da ga pored bezbjednosnih Spajića ne interesuje ni to što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, istakao trobojku u svom kabinetu, rekao je 31. januara:
"Svim zastavama želim sve najbolje, da svako svoju zastavu zakači koju god misli da treba i da se ponosi njom. Podržavam isticanje i trobojke i gaetuše, i albanske i bošnjačke, naravno uz državnu zastavu koja je obavezna. Ja bih da se fokusiramo na autoputeve, ekonomski rast, ulazak u EU...", kazao je Spajić.
Prema Čupićevim riječima tom porukom Spajić smatra da će preko ekonomskih uspjeha, infrastrukture i puteva te teme skrenuti u drugi plan:
"Ali taj drugi plan znači ugrožavanje vladavine prava. Nemam ništa protiv toga da se bilo koja zastava ističe, pored državne, ali to mora stajati u zakonu. Znači, morate ozakoniti. A ako to u zakonu ne postoji to je zloupotreba."
Čupić ističe da je to "vrlo opasno" i da premijer ne smije da dovodi u pitanje državnost Crne Gore "jer ne znate na koju stranu to može da ode".
Kaže da to ne treba da bude praksa zemlje koja teži da uđe u Evropsku uniju, a Crna Gora je, smatra, jako blizu ulasku.
Spajić i zvanični Brisel
A u Evropskoj uniji su oduševljeni napretkom koji je u Crnoj Gori napravljen za samo tri mjeseca, kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, tokom sastanka sa Spajićem u Briselu 14. februara.
"Sreli smo se u Podgorici, tokom prvog dana nove Vlade. Sada, 100 dana kasnije, sjajno je vidjeti Crnu Goru potpuno fokusiranu na svoj cilj u pristupanju, kako pravi dobar napredak", poručila je Fon der Lajen.
Slična poruka je poslata i sa sastanka Spajića i predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela.
- Spajić: Podnio sam zahtev za otpust iz srpskog državljanstva
- 'Kralj kriptovaluta' saopštio da nije finansirao kampanje u Crnoj Gori