Američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar) je rekao da Vlada Zdravka Krivokapića ima punu podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a da Demokratski front (DF) za sada nije američki partner.

Eskobar je u završnici trodnevne posjete Crnoj Gori za Televiziju Vijesti saopštio odnos prema aktuelnoj rekonstrukciji Vlade i mogućem ulasku DF-a.

"Ta politička grupacija [DF] više usresređena na etničke podjele, nego na ekonomsku obnovu, te da su bili glavna prepreka usvajanju budžeta i zakona, zbog čega za sada nisu američki partneri", navodi Eskobar.

Istovremeno, sa javno iskazanom podrškom SAD-a Vladi Zdravka Krivokapića, DF, najveći konstituent vladajuće koalicije, najavio je nove razgovore sa partnerima iz vlasti o izboru nove Vlade Crne Gore.

To je epilog zahtjeva prosrpskog DF-a – da se partneri u vladajućoj koaliciji do petka (12. novembar) u 12 časova izjasne da li su za izbor nove Vlade, a time novog premijera, ministara i novog programa.

Obrazloženje DF-a za promjenu Vlade je bilo da postojeća Krivokapićeva Vlada "nije odgovorila zadatku za koji je izabrana".

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić je kazao 8. novembra da se, ukoliko ne dobiju podršku za izbor nove Vlade, otvara mogućnost za vanredne parlamentarne izbore. Tada je iz DF-a rečeno da lideri ovog saveza treba da uđu u Vladu.

U svojim odgovorima do 12. novembra, sve stranke koje čine parlamentarnu većinu, ipak nisu eksplicitno podržale zahtjev DF-a da Vlada Krivokapića bude promijenjena novom izvršnom vlašću.

Za novu Vladu se otvoreno založila Socijalistička narodna partija (SNP), čiji je lider Vladimir Joković rekao da mu je prijedlog DF-a bliži nego novi izbori.

Povodom zahtjeva DF-a oglasio se Građanski pokret URA potpredsjednika aktuelne Vlade Dritana Abazovića iz kojeg je saopšteno da će "učestvovati u svim razgovorima koji imaju za cilj unapređenje političke situacije, kvaliteta života građana i ubrzanu integraciju Crne Gore u Evropsku uniju (EU)".

Demokratska Crna Gora je, pak, ostala pri ranijem stavu da "neće dozvoliti nove izbore" i da čeka eventualno usaglašavanje stavova URA-e i DF-a.

"Uvijek ćemo se odazvati na poziv za razgovor o razrješenju aktuelne političke krize i traganju za modalitetima rješenja. Ističemo da se nećemo izjašnjavati o pojedinačnim prijedlozima konstituenata parlamentarne većine, već samo o onim koje kolege usaglase", navodi se u saopštenju Demokrata.

Nakon ovih odgovora, DF je saopštio da će u narednim danima organizovati pojedinačne sastanke sa svim partnerima, kako bi se na zajedničkom sastanku stranaka parlamentarne većine utvrdilo usaglašeno rješenje.

"Ako smo svi posvećeni evropskim integracijama kao što to javno saopštavamo, onda treba da pođemo od činjenice da nas izostanak eventualnog dogovora u parlamentarnoj većini sve više udaljava od tog cilja", naveli su iz DF-a.

Podrška SAD-a Krivokapićevoj Vladi

Razgovori o eventualnom formiranju nove Vlade dolaze dan nakon što je Krivokapićeva Vlada dobila jasnu podršku specijalnog američkog izaslanika Gabrijela Eskobara, koji je bio u trodnevnoj posjeti Crnoj Gori.

Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar na sastanku sa crnogorskim premijerom Zdravkom Krivokapićem, Podgorica (11. novembar 2021.)

Premijer Krivokapić je na konferenciji za medije 11. novembra poručio da neće podnijeti ostavku na zahtjev DF-a, ali je naglasio da će prihvatiti svaki stav poslanika parlamentarne većine.

"Ova Vlada je isporučila rezultate prepoznate od međunarodne zajednice, koja podržava nastavak našeg puta", rekao je Krivokapić.

'Zaključana demokratija'

Imajući u vidu da Vladu Krivokapića podržava SAD, a da nema podršku DF-a, najjačeg konstituenta većine, politički analitičar Srđan Perić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je moguća neka vrsta dogovora koja će prolongirati krizu ili će biti bliže njenom rješenju.

On smatra da je na djelu politička borba za što veći politički uticaj i moć, gdje je DF jasno iskazao stav da želi da bude dio Vlade.

"Čini mi se da smo najbliži ishodu u kom ćemo imati produženu političku krizu i impulse koji će produžavati politički život ovako sastavljene vlasti, do onog trenutka do kada, jedan od subjekata iz većinske koalicije, ne bude pomislio da ima dovoljno političke moći da će izazivanjem izbora na njima i profitirati", ocjenjuje Perić.

Iako je DF u decembru prošle godine podržao izbor ekspertske Vlade Zdravka Krivokapića, Perić navodi da ni tada nije bilo suštinskog dogovora, već samo trenutnog kako bi se funkcionalno sastavila vlast.

On sumnja da će doći do izbora koje najavljuje DF, ukoliko se konstituenti većine ne dogovore o novoj Vladi.

"Nijedan od konstituenta aktuelne vlasti neće ići ka izazivanju vanrednih izbora, jer nema snagu koju bi mogao na njima efektuirati. U suprotnom bi išao ka njima. Nije ih realno očekivati ni u narednih pola godine", smatra Perić, dodajući da se ne bi oslanjao na najave političara.

Riječ je o tvrđoj političkoj igri u kojoj [političari] zauzimaju tvrđe stavove, ne bi li svoju političku poziciju ojačali: Srđan Perić (2. septembar 2019.)

"Mnogi su u prethodnih pola godine odstupali od saopštenog. Riječ je o tvrđoj političkoj igri u kojoj zauzimaju tvrđe stavove, ne bi li svoju političku poziciju ojačali. Onog trenutka kada bi bilo koji od tri subjekata izgradio stratešku i medijski poziciju da potencijalni pad Vlade ne bi bila njihova odgovornost i da bi od toga mogli da izvuku korist, ta politička struktura bi išla ka izborima", pojašnjava Perić.

U Crnoj Gori je, smatra Perić, na djelu neka vrsta "zaključane demokratije".

"U jednoj smo klopci iz koje ne možemo da izađemo, a na kraju ceh svega toga plaćaju građani jer nemaju efikasan sistem, nemaju kome da lociraju odgovornost, bilo za uspjeh, bilo za neuspjeh", kaže Perić.

Bojkot rada Skupštine

Zbog krize na relaciji Vlada – parlamentarna većina, od sredine juna je bio blokiran rad Skupštine Crne Gore.

Od tada aktuelna vlast, koja ima 41 od 81 skupštinskih poslanika, nema dovoljnu podršku za izglasavanje Vladinih zakona, koji uključuju i budžet.

Rad Skupštine od maja bojkotuje i najveća opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS), što znači da u radu Skupštine ne učestvuje više od polovine poslanika.

Perić, koji se kao jedan od predstavnika civilnog sektora sastao sa Eskobarom, naglašava da su SAD dobronamjerni saveznik.

"Međutim, svijet funkcioniše pod određenim pravilima u kojima ste sami odgovorni za rješavanje unutrašnjih odnosa i problema u zajednici. Mi kao da smo zaglavili u razmišljanju da neko uvijek treba da pokrene našu ekonomiju i riješi sve naše probleme", naveo je Perić.

Dodatni problemi Vlade i vladajuće većine

Osim problema između Vlade Zdravka Krivokapića i DF-a, Vladu opterećuju i unutrašnji problemi.

Premijer Krivokapić je priznao da je nezadovoljan radom trojice ministara, ne precizirajući kojih.

"I tu imamo čistu konfuziju. Nema jasnih poruka i imenovanja, samo opšti dio. Time premijer, zapravo, gradi svoju poziciju da eventualnim odstranjivanjem nekih ministara iz Vlade ojača poziciju za neka druga potencijalna tri mjesta. Golo pozicioniranje", zaključuje analitičar Srđan Perić.

Građanski pokret URA je do sada zahtijevao da koncept Vlade ostane ekspertski, a Demokrate Alekse Bečića su prihvatile koncept političke Vlade.

Premijer Krivokapić je, međutim, u prvobitnoj ponudi parlamentarnoj većini o rekonstrukciji Vlade predložio proširenje kabineta na 16 ministarstava sa sadašnjih 12 i tri potpredsjednička mjesta.

DF od početka protiv Krivokapića

DF je od samog početka formiranja Krivokapićeve Vlade, u decembru prošle godine iznosio teške optužbe i izražavao nezadovoljstvo što u toj Vladi nema ni jednog predstavnika ove političke grupacije.

Do kulminacije je došlo u junu kada je, na inicijativu premijera, razriješen ministar pravde Vladimir Leposavić zbog negiranja genocida u Srebrenici.

DF od tada bojkotuje rad plenuma, kada je iznijet zahtjev za promjenom sastava Vlade u koju bi ušli lideri te političke grupacije.

DF je politički savez prosrpskih političkih stranaka, čiji lideri gaje snažne veze za zvaničnim Beogradom i predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Snažno promovišu i svoje veze sa Rusijom, čiju globalnu politiku podržavaju.

Garčević: Po pitanju krize u Crnoj Gori Rusija zauzela stranu

Članice vladajuće koalicije su do 1. novembra pregovarali o rekonstrukciji Vlade, nakon čega je DF odustao i pokrenuo inicijativu za izbor nove.

Tada je iz DF-a poručeno da će sve prijedloge Vlade ka Skupštini nadalje smatrati nelegitimnim, uključujući i prijedlog budžeta.