Prijevremeni parlamentarni izbori u Crnoj Gori čine se neizbježnim jer su između članica vladajuće koalicije velike razlike i netrpeljivost da bi došlo do održivog dogovora, ocjenjuje politička analitičarka Daliborka Uljarević za Radio Slobodna Evropa (RSE).
"Jedina saglasnost je u njihovom posrednom ili neposrednom priznanju da je aktuelna Vlada podbacila i da su svi svjesni da što duže ovakva bude trajala posljedice za one koji je podržavaju će biti gore. Međutim, nema daljih saglasnosti oko premošćavanja perioda do prijevremenih izbora, koji se svakim danom čine sve neizbježnijim", ocjenjuje Uljarević.
Razgovori o prevazilaženju političke krize između članica vladajuće većine, okupljenih u Demokratskom frontu (DF), Demokratama i Građanskom pokretu URA, traju od početka septembra.
Novi krug razgovora najavljen za 10. oktobar do danas nije održan.
Od 41 poslanika parlamentarne većine ovih stranaka, 38 je saglasno da Vlada treba da bude rekonstruisana ulaskom političara, dok tri poslanika URA-e insistiraju na aktuelnom ekspertskom konceptu.
Aktuelna Vlada premijera Zdravka Krivokapića, formirana od eksperata, dobila je podršku stranaka parlamentarne većine 4. decembra prošle godine.
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države tada su snažno podržali takav koncept Vlade.
Premijer za sva rješenja
Na pitanje da li će biti nastavka pregovora parlamentarne većine o rekonstrukciji Vlade, premijer Zdravko Krivokapić je 13. oktobra poručio partnerima da saopšte šta je stav većine.
"Ja sam premijer, a to treba da bude dogovor parlamentarne većine, nakon čega ću imati stav. Četrdeset jedan poslanik treba da se dogovori i kaže šta želi", rekao je Krivokapić i dodao:
"Ako sam ja problem, svrgnite premijera. Ako vam Vlada ne odgovara, tražite da se razriješi. Ako želite izbore, recite to građanima. Meni se čini da neke partije stvarno žele izbore."
Nije odgovorio na pitanje da li želi DF u svojoj Vladi, na čemu ta politička grupacija insistira.
DF sve zahtjevniji
Najjači politički savez parlamentarne većine, prosrpski DF, od početka je bio nezadovoljan ekspertskim konceptom Vlade, smatrajući da su njihovi politički predstavnici morali biti u Vladi. Zbog toga su i inicirali rekonstrukciju.
Poslanik DF-a Jovan Vučurović je 12. oktobra konstatovao da je ekspertska Vlada promašeni projekat, poručujući da DF neće podržavati Vladu u kojoj ne bude lider tog saveza Andrija Mandić.
Iz DF su najavili i da će u slučaju neuspjeha pregovora nastaviti bojkot parlamenta i svih vladinih zakona, uključujući i budžet, dok je Milan Knežević, jedan od lidera DF-a, rekao da će tražiti i internacionalizaciju ukoliko pregovori propadnu.
"Smatramo da bi u tom slučaju, uz posredstvo međunarodne zajednice, trebalo dogovoriti datum održavanja parlamentarnih i lokalnih izbora istog dana", rekao je Knežević za Pobjedu dodajući da su izbori uvijek posljednje rješenje.
Analitičarka Daliborka Uljarević ne smatra da je DF ozbiljan u prijedlogu uključivanja međunarodnih posrednika.
"To ne znači da nismo došli u fazu kad su poželjne, diplomatskim rječnikom rečeno, određene 'dobre usluge', ali isključivo od strane dobronamjernih međunarodnih aktera. To, svakako, ne uključuje one koji nam ne mogu biti uzor u poštovanju demokratskih principa i ljudskih prava", poručila je Uljarević.
DF je politički savez prosrpskih političkih stranaka, čiji lideri gaje snažne veze za zvaničnim Beogradom i predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Snažno promovišu i svoje veze sa Rusijom, čiju globalnu politiku podržavaju.
Uljarević ukazuje i da je mjerljiva živa zainteresovanost zvaničnog Beograda u pregovorima što, kako navodi, usložnjava mogućnosti iznalaženja političkih dogovora u samoj Crnoj Gori.
Demokrate promijenile stranu, URA ostala pri starom stavu
Za Demokrate, koji su do skoro eksplicitno podržavali ekspertski koncept Vlade, sada je prihvatljiv i ulazak političara u Vladu.
"Za Demokrate je prihvatljiva - ili rekonstrukcija Vlade po modelu premijera i Sporazumu tri lidera ili istinski nestranačka Vlada bez aktivnih ili skrivenih stranačkih ili potencijalno stranačkih političara", rekao je poslanik Demokrata Boris Bogdanović.
S obzirom na to da je pitanje da li će buduća rekonstruisana Vlada biti ekspertska ili politička preraslo u pitanje da li lideri DF-a treba da zauzmu ministarska mjesta u Vladi, lider URA-e Dritan Abazović pozvao je partnere u vlasti da se odrede prema zahtjevu DF-a o ulasku njihovih funkcionera u Vladu.
URA je vrlo jasno rekla da smo za nestranačku Vladu.- Dritan Abazović, lider URA-e
"Neka kažu Demokrate, pa i premijer, da li je njima prihvatljivo da se lideri Demokratskog fronta nađu u Vladi. Dobijamo različite izjave i od strane diplomatskog kora i ljudi koji promišljaju politiku, pa neka se oko toga izjasne. URA je vrlo jasno rekla da smo za nestranačku Vladu", rekao je Abazović.
On je 12. oktobra poručio da nije saglasan da građani Crne Gore budu taoci želja pojedinaca za funkcijama i nije isključio mogućnost da dođe do novih izbora.
"Ako nema druge solucije, možda da vratimo mandat građanima. Nikakav problem nemam da odem u opoziciju ili u političku penziju. Ali ako neko očekuje da ćemo mi ugroziti evropski put Crne Gore zbog nekih ljudi koji žele da ostvare lične interese preko Vlade Crne Gore, ili još gore da ostvare interese nekih drugih centara moći, to se neće desiti dok bude zavisilo od nas", naveo je Abazović.
Na Abazovićeve stavove je reagovao potpredsjednik Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović konstatacijom da Abazović treba da napusti potpredsjedničko mjesto u Vladi ukoliko insistira da Vlada bude nestranačka.
Abazović je jedini političar u aktuelnoj Vladi. Naime, nakon izbora 30. avgusta prošle godine, kada je došlo do promjene trodecenijske vlasti, Zdravko Krivokapić, koji je bio nosilac liste, u kojoj je bio DF, izabran je za premijera. Lideru Demokrata pripalo je mjesto predsjednika Skupštine a URA-i, koja ima 4 poslanika, mjesto potpredsjednika Vlade.
U aktuenom sporu o rekonstrukciji Vlade, Srđan Pavićević iz organizacije CIVIS, koja je nastupala na izborima zajedno sa URA-om, priklonio se mišljenju većine da Vlada bude otvorena i za političare.
Uljarević je mišljenja da su ovi razgovori suštinski obesmišljeni "onda kada su postali medijski".
"Akteri ulažu više napora da zadobiju javnu podršku za svoju poziciju nego da se oko bilo čega konstruktivno dogovore", dodala je Uljarević.
Opozicija nedvosmisleno za izbore
Nasuprot parlamentarnoj većini koja ima 41 poslanika, opozicione i manjinske partije predvođene Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića sa svojih 40 poslanika smatraju da je aktuelnu političku krizu moguće riješiti jedino formiranjem prelazne Vlade, koja bi pripremila nove parlamentarne izbore.
DPS smatra da bi ulazak DF-a u Vladu značio kraj evropskog puta za Crnu Goru, kao i da je aktuelna Vlada u svim oblastima devastirala državu i da dovodi u opasnost njenu ekonomiju i finansije najavljenim planom izmjena poreskih propisa.
Navode da je to najgora Vlada u istoriji Crne Gore i da je zdravstveni sistem dovela do kolapsa, lošim upravljanjem epidemijom.
Nakon posljednjeg sastanka premijera Zdravka Krivokapića i predsjednika 11 stranaka koje čine parlamentarnu većinu u Skupštini, premijer je iznio svoje viđenje rekonstrukcije Vlade prema kojem bi u Vladi bilo 16 ministarstava, umjesto dosadašnjih 12, i tri potpredsjednika Vlade.
Facebook Forum