Andrija Mandić je novi predsjednik crnogorskog parlamenta i na osnovu te funkcije član Savjeta za odbranu i bezbjednost, tijela koje komanduje Vojskom Crne Gore.
Lider je Nove srpske demokratije, članice nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta (DF).
Spoljnopolitički prioriteti Mandićeve partije su ukidanje sankcija Rusiji i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova, a protivnik je članstva Crne Gore u NATO.
Crna Gora je od 2017. godine članica NATO.
U regionalnoj politici Mandić ima izuzetno bliske političke odnose sa predsjednicima Srbije, Aleksandrom Vučićem, i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Miloradom Dodikom. Negator je genocida u Srebrenici.
Bliska mu je ideologija četničkog pokreta koji je u Drugom svjetskom ratu sarađivao sa Hitlerovom Njemačkom. Simboličnu titulu četničkog vojvode ima od 2007. godine.
Dvije decenije je poslanik u Skupštini Crne Gore. Izabran je sa 49 glasa nove parlamentarne većine, od 81 poslanika u parlamentu.
Pročitajte i ovo: Andrija Mandić izabran za predsjednika Skupštine Crne GoreMandićev izbor dio je šireg paketa podjele vlasti
Prema sporazumu koji je sa novom većinom napravio mandatar Milojko Spajić , stranke DF će podržavati njegovu manjinsku Vladu u parlamentu, a krajem sljedeće godine će i zvanično postati njen dio.
Zvanični Vašington je više puta upozoravao i izražavao veliku zabrinutost da novu vlast čine stranke i lideri koji se aktivno protive evroatlantskim vrijednostima.
Sličan, nešto blaži stav u više navrata saopštavan je i iz evropskih institucija.
Članice DF sad djeluju u okviru koalicije Za budućnost Crne Gore.
Osim te koalicije, parlamentarnu većinu čine i Spajićev Pokret Evropa sad, Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i dvije albanske koalicije.
Vladimir Putin sa Andrijom Mandićem, Milanom Kneževićem i Goranom Danilovićem, januar 2019.
Mandić Putina doživljava kao svog predsjednika
Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se 2019. u Beogradu Andrijom Mandićem i još jednim liderom DF, Milanom Kneževićem, koji su u to vrijeme bili opozicija.
"Mandić i Knežević su predsjedniku Rusije prenijeli pozdrave srpskog naroda iz Crne Gore i istakli da ga većinska Crna Gora doživljava i kao svog predsjednika, kao što su u vrijeme kraljevine Crne Gore ruskog cara doživljavali kao svog", naveli su iz DF.
Dodali su da se Putin im je rekao da su "pravi heroji'", uz poruku "da izdrže".
Njih dvojica su tada bili optuženi da su zajedno sa pripadnicima ruske obavještajne službe, Eduardom Šišmakovim i Vladimirom Popovim i još osam srpskih državljana planirali "državni udar", na dan izbora 2016.
Slučaj se povezuje sa pokušajem sprečavanja Crne Gore da se priključi NATO.
Prvostepenom presudom iz maja te godine su bili osuđeni na zatvorske kazne od po pet godina. Presudu je ukinuo Apelacioni sud i slučaj vratio na novo suđenje.
Mandić i Knežević su negirali optužbe, tvrdeći da je riječ o politički montiranom procesu.
Izvor iz američke administracije je 2022.godine potvrdio da se njihov DF tokom te izborne kampanje 2016. finansirao iz Rusije.
Milorad Dodik, Andrija Mandić i Aleksandar Vučić na jednom od prethodnih susreta (foto arhiv)
Nagrade od Vučića, Dodika, Vulina
Tako je govorio Mandić
- "Prije smo spremni glave da položimo i nekome glavu da skinemo, nego što će nas neko povesti u zatvor", Skupština, tokom rasprave o Zakonu o vjeroispovijesti, 24. decembra 2019.
- "Pozivam sve moje ratne drugove iz '91. i '99. da budu spremni. Možete da računate na ono najgore", usvajanje Zakona o vjeroispovijesti Skupština 26. decembra 2019.
- "Za svaku glavu koja odleti iz Demokratskog fronta, odlećeće nečija glava", pres nakon pretresa njegove kuće tokom istrage za "državni udar", 7. februara 2017.
- "Ja nikad neću kao predsjednik Crne Gore da priznam Kosovo, čak i kada bi se našao neki političar u Srbiji koji bi to uradio. Nikada!", skup uoči predsjedničkih izbora 2008. u Podgorici
- "Danas kada Dimitrij Rogozin, ambasador Rusije u Briselu, saopštava NATO paktu da je Rusija brutalnom silom spremna da brani Rezoluciju 1244, Crna Gora nema pravo da prizna kvazidržavnu tvorevinu", miting "Kosovo je Srbija" u Beogradu, 21. februara 2008.
Mandić politički podržava i predsjednika Srbije Vučića, koji ga je 2021. godine odlikovao Ordenom srpske zastave prvog stepena za zasluge "posebno u zaštiti prava i interesa srpskog naroda u Crnoj Gori".
A od Dodika je nedavno dobio Orden časti sa zlatnim zracima.
Bivši ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin je Mandiću prije tri godine dodijelio sablju i spomen-medalju, kao bivšem pripadniku Vojske Jugoslavije za "doprinos sistemu odbrane Srbije" 1999. godine, tokom sukoba Srbije sa NATO.
Mandić je 2011. u parlamentu potvrdio da uz crnogorsko ima i državljanstvo Srbije, ali se ne zna da li ga je zakonito stekao (prije obnove nezavisnosti 3. juna 2006.)
Na pitanje kad ga je dobio, koje je crnogorsko Ministarstvo unutrašnjih poslova, uputilo prije pola godine nadležnima u Srbije, odgovor nikad nije stigao.
Kosovo za Mandića 'lažna država'
Mandić Kosovo naziva kvazidržavnom tvorevinom i lažnom državom a prethodnu vlast Mila Đukanovića optužuje da je priznanjem Kosova počinila jednu od najvećih izdaja Crne Gore.
"Čvrsto vjerujemo da će doći dan kada će se poništiti priznanje lažne države koje je sramota Crne Gore", rekao u Skupštini 2018.
Dvije godine ranije, u septembru 2016. u Kolašinu je obećao da će prve spoljnopolitičke odluke Vlade, koju bude vodio DF, biti poništenje priznanje Kosova i ukidanje sankcije Rusiji, koje je Crna Gora, prateći evropsku spoljnu politiku, uvela nakon ruske aneksije Krima.
Kada je Crna Gora priznala Kosovo 2008. Mandićeva stranka sa još nekoliko prosrpskih stranaka organizovala je proteste ispred Skupštine koji su prerasli u nasilje tokom kojeg je povrijeđeno preko 30 osoba. Mandić je tada stupio u štrajk glađu.
Pročitajte i ovo: Pokušaj miniranja NATO-a iz Crne GoreParlamentarno iskustvo sa predsjedavanjem DF
Mandić nije prvi predstavnik DF na čelu Skupštine.
Prethodno je to bio u kratkom period Strahinja Bulajić, koji je podnio ostavku nakon što je objavljeno da se sastao sa ruskim obavještajcima Spoljne obavještajne službe Viktorom Antipinim i Aleksandrom Perišovim u jednom restoranu.
Bulajićev kratak mandat su obilježile opstrukcije rada parlamenta, između ostalog, i odlaganje sjednice na kojoj je trebalo da se raspravlja o Rezoluciji o Ukrajini i osudi vojna agresiju Rusije na tu zemlju.