Jedan od lidera nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, Andrija Mandić, izabran je 30. oktobra za predsjednika Skupštine Crne Gore.
Izbor Mandića je, nakon višesatne rasprave, podržalo 49 poslanika nove parlamentarne većine - koalicija Za budućnost Crne Gore (stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta), pokret Evropa sad, Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i dvije albanske stranke.
Crnogorski parlament ima 81 poslanika.
Poslanici opozicione Demokratske partije socijalista napustili su salu prije glasanja. Za mikrofon su zavezali crnu traku u ime, kako su kazali, crnog dana za demokratiju u Crnoj Gori.
Mandić je za ovu funkciju predložen na osnovu Sporazuma konstituenata nove vlasti, sa mandatarom za sastav nove vlade, Milojkom Spajićem.
Tim Sporazumom DF dobija mjesto predsjednika parlamenta a u Vladu će ući sljedeće godine. Zauzvrat će podržavati Spajićevu manjinsku Vladu.
Predsjednik opozicione Demokratske partije socijalista Danijel Živković ukazao je na Mandićev ideološki profil, rekavši da se njegovim izborom mijenja spoljnopolitička orijentacija Crne Gore.
"Danas se za predsjednika parlamenta bira ponosni četnički vojvoda. Sljedbenik ideologije koja je sarađivala sa okupatorom u antifašističkoj Crnoj Gori. Njegova stranka Crnu Goru nikad nije priznala kao nezavisnu državu".
Na pitanja Živkovića da li će tražiti od Vlade da Crna Gora istupi iz NATO-a i uskratiti joj podršku ukoliko ne povuče priznanje Kosova i sankcije Rusiji, što su politički ciljevi njegove partije, Mandić nije odgovorio.
Obrazlažući zašto Mandić treba da bude izabran za šefa parlamenta, njegov partijski kolega Milan Knežević je naveo da će na čelu Skupštine prvi put, nakon 2006. biti Srbin.
"I to je pobjeda Crne Gore. Ovo je Crne Gora u kojoj treba da živite, poštujete razlike... Vladali ste 30 godina, niste mogli do 'sudnjeg dana'. Crne Gore nema bez Bošnjaka, Hrvata, Albanaca, ali ni bez Srba".
Reagovao je Boris Mugoša iz Socijaldemokrata, rekavši da je "gruba neistina da je neko protiv Mandića zato što je Srbin".
"On ne treba da bude predsjednik parlamenta jer će da položi zakletvu nad Ustavom za koji je tvrdio da je lažni i nasilnički dokument. Prije tri godine su njegovi visoki funkcioneri čupali Ustav i bacali ga na pod".
Mugoša je podsjetio na nerede koje su izazvali njegovi poslanici prilikom izglasavanja prve verzije Zakona o slobodi vjeroispovijesti koja nije bila po volji Srpske pravoslavne crkve.
"Danas je poražena demokratija", rekao je poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović.
Miloš Konatar, poslanik Abazovićevog pokreta URA smatra da je prijedlog da Mandić bude predsjednik "truli kompromis" sa mandatorom Spajićem, za podršku njegovoj Vladi.
Andrija Nikolić iz DPS-a poručio je da Crna Gora danas legitimiše četništvo kao legitimnu ideologiju: "Ovo je crni dan crnogorskog parlamentarizma".
Nikolić je aktuelizovao pitanje Mandićevog dvojnog državljanstva. Pozvao ga je da dokaže da je legalno stekao i srpsko, "kako bi oni koji ga biraju znali da ne krše Zakon. Mandić ni na ovo nije odgovorio.
Mandić je 2011. u parlamentu potvrdio da uz crnogorsko ima i državljanstvo Srbije. Kako Zakon zabranjuje dvojno državljanstvo, osim ako je stečeno prije 3. juna 2006. godine, nakon proglašenja crnogorske nezavisnosti. Mandić nikad nije odgovorio kad je dobio srpsko državljanstvo.
Izboru Mandića za predsjednika parlamenta otvoreno su se usprotivile i Sjedinjenje američke Države i Evropska unija.
Na početku sjednice poslanici su minutom ćutanja odali počast stradalima u sukobima na Bliskom Istoku.
Prijedlog poslanika Demokratske partije socijalista Jevta Erakovića da u Skupštini tokom zasjedanja osim crnogorske, bude istaknuta i zastava Ukrajine, što je standard u Evropskoj uniji, je odbijen.
Zbog izbora Mandića na platou ispred Skupštine je održan protest u organizaciji Foruma slobodnih građana Luča i opozicionih partija.