Novac iz budžeta Skupštine Crne Gore na 'putu bez odredišta'

Po nalogu predsjednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića provjerava se finansijsko poslovanje u ranijim sazivima parlamenta, za vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista.

Državna revizorska institucija utvrdila je moguće zloupotrebe službenih putovanja i falsifikovanje dokumentacije od 2014. do 2016. godine kojima je budžet oštećen za oko 200.000 eura.

Predstavnik Vrhovnog državnog tužilaštva Veljko Rutović rekao je da su postupajući po prijavi iz Skupštine formirali dva predmeta.

„Blagajnica T.Č. je prvostepenom presudom proglašena krivom i osuđena je na jednogodišnju kaznu zatvora zbog falsifikovanja isprava i pronevjera tokom 2016. godine. Drugi predmet falsifikovanja je u fazi izviđaja“, rekao je Rutović na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, 26. oktobra.

Parlamentarnu većinu u periodu koji se istražuje predvodila je Demokratska partija socijalista, Mila Đukanovića, koja je nakon izbora avgusta 2020. godine prešla u opoziciju. Novu većinu čine prosrpski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA.

Pronevjere novca u Skupštini ne vezuju se ni za jednog predsjednika Skupštine, jer finansije nisu u njihovoj nadležnosti a u „spornom“ periodu na čelu parlamenta smijenila su se tri predsjednika – tadašnji predsjednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić, Darko Pajović iz Pozitivne, koja je u međuvremenu ugašena i predsjednik Socijaldemokrata Ivan Brajović.

Akontacije, putovanja bez odredišta...

Član Senata Državne revizorske institucije (DRI ) Branislav Radulović rekao je da je u 2016. godini izdato 905 putnih naloga u Skupštini evidentiranih kroz dnevnik blagajne, koji je ručno vođen a u putnim nalozima nema datuma kad su unijeti.

„Ne zna se ni da li su pravdani u roku. Prilikom isplate gotovinskih akontacija putnih naloga nisu sačinjavani nalozi za isplatu, koji su morali biti potpisani od strane isplatioca blagajnika i primaoca gotovine - zaposlenog ili poslanika“, kaže Radulović.

Od 905 putnih naloga izdatih 2016. godine 239 nije razduženo, a vrijedni su 120.785 eura.

„Isplata je vršena tako da je zaposleni ili poslanik kome je navodno odobrena isplata na putnom nalogu pored iznosa stavljao potpis na mjesto koje za to nije predviđeno što je trebalo da potvrđuje da je određeno lice primilo isplatu. Uz putne naloge nije priloženo pozivno pismo niti bilo koji drugi dokument na osnovu kog se moglo vidjeti da je zaposleni na službenom putu“, navodi Radulović.

Uz pojedine putne naloge, kaže, nije priložen ni izvještaj o obavljenom putu, nisu priložene ni boarding kate pa se ne vide satnice poslaska, dolaska aviona, odnosno da li je ostvaren let.

Kao primjer naveo je i slučajeve poslanika koji su navodno u isto vrijeme bili na dva mjesta.

Momo Koprivica iz vladajućih Demokrata istakao je kako je predsjednik parlamenta Aleksa Bečić pokrenuo provjeru finansijskog poslovanja prethodnih saziva da bi se dobila jasna slika o tome kako je upotrebljavan državni novac.

“Bilo je zloupotreba u vidu pronevjera, falsifikovane dokumentacije i zloupotreba službenih putovanja“, rekao je Koprivica koji je za finansijsko stanje u parlamentu na ranijoj konferenciji za medije sredinom oktobra utvrdio da je u prethodnim sazivima Skupštine postojao mehanizam za „isisavanje“ novca iz računovodstva parlamenta.

„U pitanju je opšta pljačka državnog novca u produženom trajanju“, naveo je Koprivica.

Slučajevi dvije poslanice

Poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak, jedna je od onih za koje je DRI utvrdio da nisu razdužili putni nalog, što ona demantuje.

„Kad god idemo na putovanje s nama ide neki sekretar odbora koji u naše ime plaća račune i njima obično dajemo boarding karte. Za traženo putovanje sam razdužila nalog“, kazala je Bošnjak.

Radulović iz DRI je rekao da se konkretno za njen nalog vodi dug od 225 nerazduženih eura.

„Zbog toga se vodite kao lice koje ovo duguje državi. Pod istim nalogom se pojavljujete i vi i još jedan poslanik“, kazao je Radulović.

Iz putnih naloga poslanice opozicione Socijaldemokratske partije Draginje Vuksanović proizilazi da je bila u isto vrijeme na dva mjesta, i u Berlinu i na Kopaoniku.

„Tvrdim da sam sve uradila zakonito, da sam podnijela traženu dokumentaciju. Bila sam samo na Kopaoniku, nisam klonirana“, kazala je Vuksanović.

Član Senata DRI je naveo i primjer poslanika kojem je u februaru prestao mandat a potom je u junu putovao u Strazbur.

Je li blagajnica jedini krivac?

U međuvremenu jedna osoba, blagajnica Tamara Čađenović, prvostepeno je osuđena na godinu dana zatvora zbog pronevjere i falsifikovanja potpisa.

„Ona je sve vrijeme vršila raspolaganje tim novcem, što je protivzakonito. Kada imate samo jednu osobu koja raspolaže time to ostavlja prostora za ogromne zloupotrebe“, ukazao je Radulović.

S druge strane, Branka Bošnjak je mišljenja da osuđena blagajnica nije mogla sama da falsifikuje, i da to radi bez znanja nadređenog koji bi trebalo da odgovara „a ne da bude zaštićen kao bijeli medvjed“.

„To iritira i vrijeđa. Blagajnica uvijek pita onog ko je nadređen. Pokušava se odgovornost spustiti na najniži nivo dok se oni na vrhu štite. Ne bi se niko sam usudio da pronevjeri oko 200.000 eura“, navela je Bošnjak, dodajući da se stidi što se sve desilo Skupštini u periodu kad je bila poslanik.

Aktuelni Generalni sekretar Aleksandar Klarić je saopštio da je aktuelni sastav dosadašnjim mjerama uspostavio kontrolu nad trošenjem novca u Skupštini.

„Dozvoliti da nestanu destine a negdje i stotine hiljade eura na najprimitivniji način govori u prilog da nije bilo sistema kontrole, odgovornosti i pravde. Brojne zloupotrebe mjesto su našle u parlamentu, koji bi trebalo da bude najotporniji na bilo kakve pronevjere. Ako ovdje država ne bude pokazala snagu ne znam na kom mjestu će je pokazati“, poručio je Klarić.

„Novac mora biti vraćen građanima, a institucije državnim novcem moraju upravljati na zakonit i regularan način“, poručio je Koprivica.

Zakonodavnu vlast u Crnoj Gori vrši Skupština i jedna od njenih osnovnih funkcija jeste donošenje zakona u skladu sa interesima i potrebama građana.