Koliko crnogorska državna administracija potroši novca građana na službena putovanja po svijetu i regionu, na koji način je zakon propisao iznos dnevnica i zašto se podaci o tome do kojih dolaze mediji značajno razlikuju od onih koji su propisani uredbom o naknadi troškova državnim službenicima i namještenicima?
Priča o tome koliko troše državni službenici, poslanici, ministri i ostali iz javne uprave ponovo je aktuelizovana nakon što skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet nije usvojio izvještaj generalnog sekretara o trošenju novca crnogorskog parlamenta za prethodnu godinu.
Prvi put o skupštinskim troškovima izjasniće se plenum.
Izvještaj nije prošao zahvaljujući glasovima poslanika DPS-a, Pozitivne Crne Gore, Bošnjačke stranke, SNP-a i samostalnog poslanika Damira Šehovića.
Portparol socijaldemokrata Mirko Stanić smatra da izvještaj nije prošao ne zbog toga što neko brine kako u zakonodavnom domu troše novac poreskih obveznika već je posrijedi politički obračun sa bivšim koalicionim partnerom SDP i liderom te partije i bivšim prvim čovjekom parlamenta Rankom Krivokapićem:
„Upravo je tako jer ako samo pođemo od činjenice da su svi troškovi parlamenta na nekom niovu od pet do šest miliona eura koliko su recimo troškovi službenih potovanja u nekim ministarstvima za koje nemamo nikakvih podataka, onda je jasno da je ovo nastavak rušenja parlamenta tako što bi mu se u narednim godinama uskratile neke finansije. Tako dolazimo u paradoksalnu situaciju da Vlada kontroliše parlament, a ne obrnuto.“
U okviru budžeta za Skupštinu u 2015. godini koji je iznosio nešto preko sedam miliona eura posebno je narastao trošak za službena putovanja.
Naime, po tom osnovu bilo je planirano 625 hiljada eura ali su skupštinari potrošili 150 hiljada preko tog iznosa.
No, da ne troše samo parlamentarci pokazuje i podatak da je više od pola skupštinskog budžeta za putovanja – 363 hiljade eura - u budžetu za 2016. predviđeno samo za putovanja činovnika iz Ministarstva odbrane.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma će, na primjer, za službena putovanja tokom ove godine, kako je predviđeno da potroši oko 82 hiljade eura.
Član Odbora za finansije i budžet iz redova vladajuće DPS-a Zoran Jelić kaže da će nakon parlamenta i ostali organi i institucije doći pod lupu državne revizije:
„Tako da će na red doći sva ministarstva, doći će i predsjednik države i skupština. Ono što smo mi vidjeli jeste godišnji izvještaj koji generalni sekretar podnosi parlamentu gdje smo mi saopštili naše primjedbe. Želimo da skupština bude prva koja će transparentno i javno saopštiti kako se troši novac koji je namijenjen parlamentu.“
Prema informacijama nedjeljnika Monitor za putovanja po Evropi dnevnica predstavnicima Vlade iznosi 300 eura, za Sloveniju, Srbiju i druge zemlje bivše SFRJ 180, za Kinu dvjesta eura, za Indoneziju navodno 400 eura.
Sa druge strane, prema Uredbi o naknadi troškova državnim službenicima i namještenicima navedeni iznosi dnevnica za putovanja su trostruko manji.
Sudskog vještaka Davora Boškovića pitali smo da li je moguće da državni organi internim odlukama ipak koriguju ono što piše u Uredbi i tako povećaju dnevnice za službena putovanja:
„U okviru te uredbe definisani su iznosi dnevnica u zemlji kao i iznosi za svaku zemlju u inostranstvu i način kako se one utvrđuju. Ne bi trebalo da ja znam da postoji bilo kakva druga mogućnost da se te dnevnice drugačije utvrđuju i propisuju.“
Bilo bi zanimljivo vidjeti ukupan trošak na nivou cijele državne administracije za službena putovanja u prošloj godini ali podatak o tome danas nije bilo moguće dobiti iz Ministarstva finansija na čiju adresu smo uputili dopis a na koji do početka emisije nijesmo dobili odgovor.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić pita se da li iko razmišlja o tome da je crnogorska ekonomija isuviše slaba da bi izdržala neracionalno trošenje novca iz budžeta na službena putovanja i reprezentaciju:
„Mi znamo da je naš budžet u velikom deficitu, da smo ove godine 670 miliona u tekućem minusu i da je sigurno da se mora štedjeti i uvesti restrikcija i smanjenje ovih troškova na razumnu mjeru. To je neophodno da bi mogli uopšte da opstanemo. Bez obzira što čujemo hvalospjeve da ekonomija napreduje a BDP raste, činjenica je da mi imamo nedostatak u tekućem prihodu i to je osnovni problem našeg budžeta.“
Facebook Forum