Nakon što je pod nepoznatim okolnostima iz Srbije stigao u Crnu Goru, jedan od osumnjičenih za organizaciju terorističkih napada u Podgorici Aleksandar Sinđelić je dobio status svjedoka saradnika u ovom procesu. Jedno od pitanja koja se postavljaju nakon ovog poteza Tužilaštva je – koliki je stepen pouzdanosti iskaza svjedoka saradnika?
Sinđelić, koji je dobio status svjedoka saradnika, je osuđivana osoba sa kriminalnom prošlošću, koji je bio učesnik sukoba na stranim ratištima kao dio paravojnih grupa. Zato se postavlja više pitanja u odnosu na status svjedoka saradnika u slučaju pokušaja terorističkih napada u Crnoj Gori i nasilnoj smjeni vlasti.
Ključno pitanje je pouzdanost Sinđelića kao svjedoka. O ovome nije htio za RSE da govori njegov branilac advokat Milan Vujović zbog, kako je rekao, tajnosti postupka.
Iako ne postoji dovoljno podataka o okolnosti zbog kojih je Viši sud u Podgorici odobrio Sinđeliću status svjedoka saradnika, advokat Branislav Lutovac za RSE pojašnjava ko može biti svjedok saradnik.
"Institut svjedoka saradnika predviđen je novim Zakonikom o krivičnom postupku. Svjedok saradnik ne može biti lice za koje postoji osnovana sumnja da je organizator ili vođa kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe. U konkretnom slučaju, nemam dovoljno podataka da li je okrivljeni Sinđelić bio jedan od organizatora ili vođa ove kriminalne organizacije koja je spremala teroristički akt u Crnoj Gori", kaže Lutovac.
Ono što je ključno, navodi Branislav Lutovac, to je da svjedok saradnik koji sudu da iskaz u skladu sa odredbama Zakonika, ne može biti gonjen za krivično djelo organizovanog kriminala za koje se vodi postupak.
"On unaprijed svojim iskazom sebe abolira od krivice. Prema tome stepen pouzdanosti takvoga svjedoka je vrlo problematičan", dodaje Lutovac.
Branislav Lutovac: Institut svjedoka saradnika predviđen je novim Zakonikom o krivičnom postupku
Podsjetimo, status svjedoka saradnika Aleksandru Sinđeliću, Viši sud je donio ocjenjujući "da će svjedok saradnik svojim svjedočenjem znatno doprinijeti dokazivanju krivičnih djela i pomoći otkrivanju i dokazivanju drugih krivičnih djela za koja se osnovano sumnja da je kriminalna grupa vršila".
Aleksandar Sinđelić je ranije označen kao jedan od organizatora terorističkih aktivnosti u Podgorici, a pred istražne organe u Crnoj Gori je stigao iz Srbije pod nerazjašnjenim okolnostima, najvjerovatnije dobrovoljno.
Osim Sinđelića, za organizaciju nasilja u izbornoj noći osumnjičeni su bivši šef srpske žandarmerije Bratislav Dikić i Kristina Hristić.
U novoj Naredbi tužilaštva o izmjeni i proširenju istrage objašnjava se, da su se dvojica Rusa u Moskvi sastali sa Sinđelićem i izložili mu plan i dali mu uputstva za izazivanje haosa u Crnoj Gori.
Navodi se da su ga zadužili da pronađe što veći broj osoba u Srbiji koje će se u Crnoj Gori staviti pod kontrolu bivšeg komandanta srpske Žandarmerije Bratislava Dikića i osobe iz Demokratskog fronta (DF). Sinđeliću su naložili da kupi oružje i uniforme i za to mu dali najmanje 200.000 eura, tvrdi tužilac u Naredbi koju su objavili mediji, a iz Tužilaštva nikada nije demantovana.
Prema riječima advokata Lutovca, sudska presuda se ne može zasnivati samo na iskazu svjedoka saradnika.
"Njegov iskaz mora biti preispitan na osnovu drugih, nezavisnih dokaza, bilo usmenih, bilo pismenih. Na samom njegovom svjedočenju, lišenom ovih ostalih dokaznih prijedloga, ne može se zasnivati sudska odluka. Ovdje je dosta spornih elemenata i ono što parcijalno dolazi do mene, u ovom trenutku imam veliku skepsu i sumnju u pogledu vjerodostojnosti takvog svjedoka. To ono što, sa vrlo malo činjenica koje znam, mogu reći", kaže advokat Lutovac.
U međuvremenu, objavljeno je da crnogorsko Specijalno tužilaštvo potražuje još tri osobe iz Srbije za koje se sumnja da su bile involvirane u pokušaj terorističkih aktivnosti.
Međutim, ministarka pravde u Vladi Srbije Nela Kuburović je saopštila, da iz Crne Gore do sada nije stigao zahtjev za izručenje građana Srbije optuženih za pripremu napada u Crnoj Gori. Kuburović je rekla da, ukoliko taj zahtjev dođe, biće razmotren i utvrđeno da li postoji osnov za postupanje po datoj zamolnici.