Crna Gora ni gotovo tri decenije od uvođenja višestranačkog sistema nema zakone o Vladi i Skupštini ali će uskoro dobiti prvi Zakon o Predsjedniku države. Ovaj prijedlog dolazi u momentu kada Filip Vujanović nakon tri predsjednička mandata odlazi, a na tu funkciju dolazi Milo Đukanović, nakon pobjede na izborima 15. aprila. To će Đukanoviću biti drugi predsjednički mandat jer je 1998. godine prvi put stupio na dužnost šefa države.
Taj zakon će, kada bude usvojen u Skupštini Crne Gore, omogućiti novoizabranom predsjedniku šira ovlašćenja poput prava da formira svoje savjete, komisije i radne grupe, kao stalna i privremena radna tijela, slično funkcionisanju Vlade. Odlazećem predsjedniku omogućiće redovnu novčanu naknadu do odlaska u penziju ili zasnivanja radnog odnosa.
Pojedini pravni eksperti smatraju da bi to moglo značiti uvođenje "na mala vrata" polupredsjedničkog sistema u Crnoj Gori, gdje bi Vlada imala izvršnu vlast ali bi predsjednik bio najmoćnija politička figura u državi.
Osim što zakona nije bilo u planu rada Vlade za ovu godinu, ona je prijedlog tog zakona utvrdila bez javne rasprave što je za bivšeg predsjednika Ustavnog suda, prof. dr. Blagotu Mitrića nešto što odudara od demokratske prakse kada se donose tako važni zakoni:
"Nema članice EU niti iole demokratske države na svijetu koja jedan takav zakon usvaja bez javne rasprave. Pa i kod nas je praksa da se zakoni kao najviši pravni akti poslije Ustava usvajaju nakon javne rasprave. Jedina opcija koja isključuje javnu raspravu je donošenje po hitnom postupku kada je nešto od javnog interesa. Ja, međutim u ovom slučaju ne vidim javni interes da se zakon donosi po hitnom postupku", kaže za Radio Slobodna Evropa Blagota Mitrić.
Nova, u odnosu na ono što piše u Ustavu i značajno veća ovlašćenja za predsjednika Crne Gore, kako kaže Mitrić za RSE, liče na uvođenje političkog sistema nalik onima u Francuskoj ili u SAD i Rusiji u kojima Vlada ima izvršnu vlast ali je realna politička moć u rukama predsjednika države:
"Ja ne mogu reći da je to rješenje neustavno ali ono odudara od pravnog sistema kakav imamo u Crnoj Gori. Odudara jer Vlada a ne predsjednik države ima sve te organe i tijela. Možda se pripremaju za nešto što sam ja davno predlagao, još u vrijeme uvođenja višestranačkog sistema, da uvedu polupredsjednički sistem kao što imaju u Francuskoj ili predsjednički kao u SAD ili Rusiji. Crna Gora inače voli gospodare i takav nam je mentalitetski sklop. Tako da mi pomalo to liči na uvođenje polupredsjedničkog sistema u suštinskom smislu, ali u formalnom smislu predsjednik ne može imati veća ovlašćenja od Vlade", kaže Mitrić.
Za koordinatora za pravna pitanja u nevladine organizacije Građanska alijansa Zorana Vujičića neobično je da Crna Gora dobija Zakon o Predsjedniku a nema one koji se odnose na Vladu i Skupštinu:
"Čudno je zaista kako se brzo taj zakon utvrđuje na Vladi. Mi ćemo dobiti prvi put zakon koji kao poseban akt reguliše poziciju, prava i dužnosti predsjednika. Čudno je zaista da mi dobijamo jedan takav zakon a imamo Vladu koja 30 godina funkcioniše i radi bez Zakona o Vladi", kaže Vujičić za RSE.
Ključnu organizacionu ulogu u vezi sa funkcionisanjem institucije Predsjednika imaće Generalni sekretarijat koji će sada prema vladinom prijedlogu imati veći broj zaposlenih nego sekretarijat odlazećeg šefa države.
A hoće li u državnom budžetu biti novca za formiranje tih tijela i institucija i da li se zbog toga može očekivati rebalans?
Na to pitanje ministarka javne uprave Suzana Pribilović nije na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade mogla da da precizan odgovor:
"Koliko će to iziskivati sredstava u ovom trenutku vam ne mogu reći. Nakon donošenja akta o sistematizaciji moraćemo da govorimo o potrebnom iznosu sredstava za potrebe te službe. Isto tako, što se mogućeg rebalansa budžeta tiče ne možemo govoriti o tome prije nego bude formirana ta stručna služba predsjednika", rekla je ministarka.
Takođe, prema prijedlogu Zakona, dosadašnji predsjednik Filip Vujanović imaće počasnu titulu "bivši predsjednik Crne Gore" i zaradu po tom osnovu u iznosu od 70 odsto od plate koju je do sada primao i to do odlaska u penziju ili do zasnivanja novog radnog odnosa.
Predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Blagota Mitrić ovako komentariše to rješenje u vladinom dokumentu:
"Hvata se posljednji voz da se dosadašnjem predsjedniku na neki način obezbijedi nekakva životna egzistencija do odlaska u penziju ili da bi, narodski rečeno bivši predsjednik zakučio neka prava iz tog Zakona o Predsjedniku države."
Predsjednički izbori u Crnoj Gori održani su 15. aprila i na njima je pobijedio lider DPS Milo Đukanović. Inauguracija novog predsjednika očekuje se najkasnije 20. maja a po tradiciji trebalo bi da bude održana na Cetinju.
Mandat predsjednika Crne Gore traje pet godina.