'Tamo gdje je dobro, tamo je domovina'

Rimljani su rekli "tamo gdje je dobro, tamo je domovina", slikovito navode naši sagovornici ekonomske struke kao odgovor na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) zašto se sve više ljudi iseljava iz zemalja Zapadnog Balkana.

Razlozi za migracije su ukorijenjeni u lošim uslovima života, a njih izazivaju razni faktori, od ratnih i političkih zbivanja, pa do klimatskih razloga. Kada je riječ o regionu, osnovni uzrok iseljavanja je potraga za boljim životom, kaže predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, prof. Ljubo Jurčić i na primjeru svoje zemlje objašnjava zašto se posebno mladi sve više odlučuju na odlazak iz te članice Evropske unije (EU).

Pročitajte i ovo: Kako vratiti na Balkan one koji su otišli?

"Prosječna plata zaposlenog u proizvodnji na nivou EU je oko 30 eura po satu, dok je u Hrvatskoj deset eura, a u drugim zemljama bivše Jugoslavije i niže. E sad, kad mladi čovjek razmišlja o svojoj budućnosti, vidi da u našim zemljama nema dovoljno radnih mjesta, a ako ga i nađe, radi za platu s kojom jedva može pokriti troškove života. Ali ako ode za poslom u EU, od prosječnih 30 eura po satu će 10 eura potrošiti na stanovanje, još 10 na tekuće troškove života, i ostaje mu 10 eura za štednju. Tih 10 eura u Hrvatskoj ne bi dobio ni kao punu platu", objašnjava Jurčić.

Nedostatak radnih mjesta i posao 'preko veze'

Osim razlike u prosječnim platama EU i regiona, Jurčić navodi još dva važna uzroka iseljavanja: nedostatak radnih mjesta i zapošljavanje "preko veze".

"I to takođe tjera mlade u migracije, jer ovdje ne zavise ni o svom znanju, ni iskustvu, nego o tome imaju li neku političku ili uticajnu vezu da se zaposle. I jasno, vide da ovdje vlada politika koja troši njihovo vrijeme uzalud, pa dio njih planira da ode najprije samo na pet-šest godina, ali nakon nekog vremena vide da se situacija kod kuće ne mijenja, u međuvremenu dobiju djecu, i ostanu tamo. To će nas dovesti u situaciju da nećemo imati generacije koje će rađati djecu i eksponencijalno će se ubrzati demografsko propadanje naših krajeva, ako se ništa bitno ne promijeni", zaključuje Jurčić.

Pročitajte i ovo: Iz BiH otišla gotovo polovica ljudi, 'neće da budu taoci politike'

A da bi se trend odlazaka smanjio, nije neophodno samo ojačati ekonomski, već i izgraditi institucije, smatra Dejan Šoškić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Šoškić to potkrepljuje istraživanjem Fonda za razvoj ekonomske nauke, u kojem je veliki broj ispitanika u Srbiji kazao da je su slabe institucije i nejednake šanse jedan od najvažnijih razloga njihove želje za iseljenjem.

"Oko 40,000 ljudi godišnje ode iz Srbije, i to više nisu samo visoko obrazovani kadrovi, veći oni sa srednjom stručnom spremom, zdravstveni radnici, majstori raznih profila, što nam već stvara ozbiljne probleme na tržištu rada".

Pročitajte i ovo: 'Nije što odlaze, nego što se ne vraćaju'

Šoškić očekuje da će takve brojke, uz negativan trend prirodnog priraštaja u većini država, stvoriti ozbiljne ekonomske i makroekonomske izazove u cijelom regionu.

Jednu od mjera ekonomske politike kojom bi se taj problem mogao ublažiti vidi u otvaranju regionalnih granica za imigrante iz inostranstva.

"Ti ljudi bi mogli da nađu svoj ekonomski interes u Srbiji, ali i u zemljama regiona. Kao što smo vidjeli, iz Poljske su ljudi odlazili na Zapad, sada iz Ukrajine dolaze u Poljsku; iz Rumunije takođe odlaze na Zapad, ali iz Moldavije dolaze u Rumuniju. Mislim da se i mi na Jugoistoku Evrope trebamo pripremiti za tu fazu, da otvorimo granice za imigraciju jer to postaje ozbiljno ekonomsko pitanje", upozorava Šoškić.

Da pojedini poslodavci već razmišljaju na sličan način, pokazuju medijski napisi o tome da pojedini hoteli u Herceg Novom najavljuju da će naredne sezone zaposliti i jedan broj radnika sa Filipina, kako bi riješili problem manjka radne snage u turizmu.

Pozitivne migracijske brojke u Sloveniji

No, da li su slični potezi dugoročno rješenje za ekonomiju jedne zemlje, pokazuje primjer Slovenije, koja ima pozitivne migracijske brojke, više ljudi se doseljava u tu zemlju, nego iseljava. Međutim, i iza te statistike se generira problem za slovenačko tržište rada, navodi prof. Ekonomskog fakulteta u Ljubljani Janez Malačić.

"Naši visoko obrazovani mladi ljudi odlaze u zapadne zemlje, a oko 90 odsto radnika koji dolaze u Sloveniju, najviše iz regiona Zapadnog Balkana, su nižeg obrazovanja. Ako to kombinujemo sa niskom stopom rađanja i ekstremnim starenjem stanovništva, te snižavanjem cijene rada dolaskom jeftine radne snage, imamo problem na dugoročne staze", ocjenjuje Malačić.

Pročitajte i ovo: Crna Gora: Mladi ‘trbuhom za kruhom’, a država ćuti

Prema podacima iznijetim na Konferenciji o ekonomiji koju je organizovala Privredna komora Crne Gore, na tržištu rada regiona je na godišnjem nivou otvoreno 231.000 novih radnih mjesta, a rast zapošljavanja je tri odsto.

No, prema podacima evropskog zavoda za statistiku EUROSTAT, oko 230.000 ljudi iz regiona je emigriralo samo prošle godine, među njima i značajan broj mladih visokog obrazovanja.

Najviše iseljenih je iz Albanije (oko 62.000), Bosne i Hercegovine (53.500), iz Srbije (oko 51.000), Kosova (oko 34.500), Sjeverne Makedonije (oko 24.300) i iz Crne Gore (oko 3.000).