U analizama izbornih rezultata u Crnoj Gori stručnjaci ukazuju na činjenicu da je i pored mogućnosti da sa partijama manjina formira buduću Vladu, DPS dobila manju podršku birača u odnosu na prethodne izbore, a da su pravi pobjednici izbora partije iz opozicije - demokrate Alekse Bečića i Socijaldemokratska partija Ranka Krivokapića.
Izborni rezultat je veoma pozitivan za euroatlantske integracije, saglasni su spoljnopolitički analitičari koji očekuju da će biti nastavljen put Crne Gore ka članstvu u NATO i EU.
Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su građani pokazali da žele promjene, ali i da se pokazalo da ta podrška još nije dovoljna da bi i do sada vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) bila primorana da ubuduće pravi veće ustupke i promijeni dosadašnji pravac djelovanja:
„DPS jeste dobila većinu sa svojim tradicionalnim partnerima, ali treba podvući i da je ta većina daleko manja nego što je bila 2012. godine ili na drugim prethodnim izborima što je naravno i jedna vrsta opomene za sam DPS da treba da mijenja mnogo značajnije i sadržajnije svoj pristup i politiku, a i kadrove“, naglašava Uljarević.
Uljarević kaže da je učinak opozicije različit.
„Neki su ostvarili rezultat daleko iznad očekivanog, odnosno onog što je javnost očekivala. Mislim da u tom segmentu najbolji rezultat bilježi Demokratski front kao antipod DPS-u, ali rezultatom svakako treba da budu zadovoljni i demokrate i SDP koja je bila pod žestokim udarom DPS, a na drugoj strani i DF-a. Mislim da je rezultat SDP njihova najteža pobjeda u smislu opstanka partije i daljeg parlamentarnog djelovanja“, ocjenjuje Uljarević.
Problem satelitskih stranaka naslonjenih na DPS
Bošnjačka stranka je na upravo održanim parlamentarnim izborima osvojila dva mandata, odnosno, jednog manje nego na prošlim izborima, a albanske nacionalne partije su, od moguća tri uspjele da dobiju samo jedan što će biti prvi put da imaju samo jednog poslanika.
Boris Raonić iz Građanske alijanse ukazuje na loš rezultat partija manjinskih naroda koje su, kako je kazao, platile danak zbog toga što su sateliti naslonjeni na DPS.
„Ono što je možda iznenađenje svima nama jeste da su manjinske partije prošle veoma loše. To je rezultat toga što nijesu svjesne da ukoliko se ponašaju kao klasični sateliti, a ne partije koje imaju jasan stav prema brojnim pitanjima, biće maltene u koaliciji sa izuzetno dominantnim i jakim partnerom kao što je DPS i koji će usisati sve ono što su oni okupljali.“
Razlike između manjinskih partija i dijela crnogorske opozicije u ovom trenutku su prevelike da bi mogli pregovarati o formiranju nove vlade, smatra predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje, Zlatko Vujović.
„Demokratski front posebno predstavlja subjekt koji najviše opterećuje eventualno takvo postizanje dogovora, jer je jaz između DF-a i manjinskih partija u ovom trenutku previše dubok da bi bilo realno očekivati tako neku vrstu dogovora“, rekao je Vujović za agenciju MINA.
Izbori održani 16. oktobra su osim značaja za političke procese u samoj Crnoj Gori, bili u fokusu i zbog spoljnopolitičke dimenzije, odnosno nastavka njenog puta ka članstvu u NATO i EU.
Crna Gora će nakon izbora nastaviti put ka NATO i EU, smatra bivši ambasador Crne Gore u Zagrebu, Branko Lukovac:
„Mislim da se nastavlja put Crne Gore ka euroatlantskim integracijama, da je realno očekivati da se u narednih pola godine okonča ratifikacija u parlamentima članica NATO koje to treba tek da urade, a da se potom najvjerovatnije u Skupštini Crne Gore donese odluka. Što se tiče EU, tu je posao dosta obiman kako da se otvore pregovaračka poglavlja tako i kako da se zatvore pojedina poglavlja. Sve u svemu , mislim da izborni rezultat ništa neće poremetiti u tom smislu“, kaže Lukovac u izjavi za RSE.
Rezultati parlamentarnih izbora pozitivno će uticati na dalje integracije Crne Gore u NATO alijansu, saglasan je i predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera.
Kroz izbornu kampanju, ali i prije nje, postavljalo se pitanje da li će odluka o članstvu Crne Gore u NATO biti donesena u parlamentu ili na referendumu.
Savo Kentera kaže da sada ne bi više trebalo da bude dileme oko modela odluke o članstvu u NATO:
„Naš stav je uvjek bio jasan, da odluka treba da bude donesena u parlamentu. I ja mislim da nakon novog saziva Skupštine postoje svi preduslovi da se odluka donese u parlamentu. Naravno da će biti pokušaja od strane Rusije da progura, na neki način, tu priču oko referenduma. Ali treba da znaju da je ovo za njih izgubljena borba i da jednostavno treba da dignu ruke od Crne Gore. I da čestitaju, na kraju krajeva pobjedu i da se pomire sa tim da je Crna Gora dio zapada postala sa pobjedom, naglašavam, zapadno orjentisane Crne Gore“, saopštio je Kentera.